ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - "Korčulanska biskupija (1300.-1830.)" naslov je opsežne znanstvene studije Bože Baničevića, koju je napisao proučavajući povijesna vrela Vatikanskoga arhiva, Hrvatskoga državnog arhiva i dvosveščani
Biskupski direktorij dvadesetpetoga korčulanskoga biskupa Teodora Dieda.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - "Korčulanska biskupija (1300.-1830.)"
naslov je opsežne znanstvene studije Bože Baničevića, koju je
napisao proučavajući povijesna vrela Vatikanskoga arhiva,
Hrvatskoga državnog arhiva i dvosveščani Biskupski direktorij
dvadesetpetoga korčulanskoga biskupa Teodora Dieda. #L#
Knjiga, u podnaslovu koje autor ističe da je riječ o prilogu
poznavanju povijesti Korčulanske biskupije u povodu 700.
obljetnice njezina utemeljenja, sastoji se od pet dijelova i
dodatka s arhivskim tekstovima o Biskupiji.
Prvi pregled povijesti Korčulanske biskupije Baničević je napisao
kronološki, obradivši 36 korčulanskih biskupa koji su u Korčuli
stolovali u tijeku 500 godina.
Korčulansku biskupiju odobrio je i potvrdio papa Bonifacije VIII.,
a prvi biskup bio je Ivan Prvi Kručić (1300.-1313.), a osnovana je
nakon teškoća s kojima su se suočavali biskupi u Stonu, gdje više
nisu mogli stolovati zbog neprijateljske vlasti iz Raške i pogubna
utjecaja patarenske hereze iz Bosne.
Posljednji korčulanski biskup bio je Josip Teodozije Kosirić
(1787.-1802.). Nakon njegove smrti više se nije mogao imenovati
novi biskup zbog protimbe bečkoga dvora, pa je 1828. bulom pape
Leona XII. Korčulanska biskupija ukinuta.
Mnogi korčulanski biskupi razvili su se kao pisci, znanstvenici,
govornici, diplomati i misionari.
Korčulanski biskup Augustin Kvinčić (1573.-1605.) dok je bio na
čelu bratovštine sv. Jeronima u Rimu, odobrio je (1604.) za
tiskanje prvu hrvatsku gramatiku Bartola Kašića.
Malo je nedostajalo da ga Sveti Otac poradi velikih zasluga ogrne
kardinalskim grimizom, napominje Baničević i dodaje kako bi o tom
biskupu i velikom hrvatskom rodoljubu, koji je rodoljublje
izoštrio u tamnicama i u kontaktima s onima koji stradahu od
turskoga nasilja, trebalo snimiti film.
Autor smatra kako otok Korčula nikada ne bi bio ono što je danas da
tu nisu stolovali biskupi, koji nisu samo unaprijedili duhovnost
nego su poticali i graditeljstvo, štitili i čuvali samostalnost i
slobodu grada i otoka te povezivali otok s velikim zapadnoeuropskim
središtima.
Za biskupijom u Korčuli i na čitavu otoku i sada, kako napominje
Baničević, postoji svojevrsna nostalgija, a naročito kad se
Korčula uspoređuje sa susjednim otokom Hvarom.
Knjigu "Korčulanska biskupija" (446 str.) objavio je splitski
izdavač "Crkva u svijetu".
Božo Baničević, žrnovski župnik, objavio je knjige "Imena župa na
otoku Korčuli" i "Rječnik starinskih riječi u Smokvici na
Korčuli".
(Hina) mc mć