DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 05. 05. 2003

ZAGREB, 5. svibnja - Hrvatska ======== La Stampa/Torino - Jadranska povelja Potpisivanjem Jadranske povelje Colin Powell je otvorio put priključenja NATO-u Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji, a tako i neizravno dao do znanja da će Washington poduprijeti i njihov zahtjev za priključenje EU-u, izvješćuje La Stampa. Topao doček upriličen Powellu u Albaniji potvrđuje da se u ovom trenutku zemlje istočne Europe osjećaju bliskim SAD-u, ocjenjuje se u izvješću i napominje da su Albanija i Makedonija ponudile logističku potporu SAD-u tijekom rata u Iraku, dok je "Hrvatska izabrala oprezniji stav". Nakon potpisivanja Jadranske povelje u Tirani, na Balkanu su samo Srbija, Bosna i Crna Gora ostale isključene iz sporazuma o partnerstvu sa SAD-om, no u Washingtonu se ne isključuje da bi Jadranskom poveljom uskoro mogle biti obuhvaćene i te zemlje, stoji u izvješću. Regija ====== Večernje Novosti/Beograd - I Srbija bi mogla dobiti najmoderniju obavještajnu opremu Ukoliko od SAD-a dobije najmoderniju opremu kakvu je i Hrvatska dobila prije akcije Oluja, Srbija bi mogla preuzeti prvenstvo u balkanskom obavještajnom ratu koji nikada nije stao, izvješćuju beogradske Večernje Novosti. Američki software vrijedan nekoliko stotina tisuća eura vjerojatno će doći i u Srbiju i promijeniti odnose u obavještajnom ratu u kojem Slovenci "uporno" prisluškuju Hrvate, Hrvate zanima Srbija i Crna Gora, a ni Srbija ne miruje, piše list i navodi da Srbija svoje obavještajne stožere za Hrvatsku ima kod Tikveša, Karađorđeva, i u Crnoj Gori. "Koliko je značajna ova oprema svjedoči podatak da Amerikanci kompjutorski program nisu željeli prodati Bugarima, ni Rumunjima ni Mađarima", piše list i ocjenjuje da su učinci obračuna srpske policije s organiziranim kriminalom očito utjecali na njihovu odluku. "Visoko tehnološki bum u oblasti prisluškivanja, ipak nije otjerao u mirovinu mnoge špijune koji, načuljenih ušiju vršljaju po svim državama bivše Jugoslavije. I u Srbiji i Hrvatskoj ih, prema procjenama stručnjaka, ima oko 600, a djeluju preko raznih privrednih, humanitarnih i nevladinih organizacija", pišu Večernje Novosti. Europa ====== Le Monde/Pariz - Berlusconijev prijedlog o imunitetu za najviše dužnosnike Otkako je 1994. ušao u politiku, Silvio Berlusconi, koji je 2001. ponovno postao predsjednik talijanske vlade, pokušava smanjiti ovlasti sudaca, a ovih će dana parlamentu, u kojemu ima većinu, poslati prijedlog zakona o uvođenju imuniteta za najviše državne dužnosnike, piše u uvodniku "Le Mondea". "Potez se može činiti nepristojan: ima sve značajke proglašenja sukoba interesa kao oblika vlasti", ističe list i podsjeća da je operacije "Čiste ruke" (Mani pulite) iz 1992. bila primjer za čitavu Europu koji je omogućio građanima da shvate stvarne razmjere korupcije u talijanskom društvu. Premda su rezultati te akcije razočarali, bilo bi pogubno dovesti u pitanje načelo neovisnosti državnog tužiteljstva o političkoj vlasti, upozorava uvodničar, napominjući da Francuska još nije unijela u zakon neovisnost državnih tužitelja. Avvenire/Rim - Male zemlje EU-a se trebaju koordinirati Interes "malih" zemalja članica EU-a je proširenje sustava većinskog glasovanja u Uniji, a njihov bi utjecaj mogao biti i veći kada bi međusobno usklađivale svoje djelovanje, piše Avvenire od subote. Proširenje EU-a na 25 članica nameće potrebu za novim pravilima poglavito u organizaciji rada, većinskom glasovanju i pri ostvarivanju političkog i sigurnosnog jedinstva Unije, piše komentator lista. Europska komisija bi trebala riješiti problem izostanka učinkovite europske nazočnosti na međunarodnoj pozornici, no na području politike i sigurnosti vlast je još uvijek u rukama vlada koje odgovaraju svojim nacionalnim parlamentima, upozorava se u komentaru. Komisija bi trebala uvjeriti manje članice da je njihov interes proširenje sustava većinskog glasovanja, a skupine sličnih manjih zemalja, primjerice baltičkih, srednjoeuropskih ili sredozemnih, mogle bi se, poput zemalja Beneluksa, koordinirati u ostvarivanju podudarnih interesa, sugerira list. Franfurter Rundschau/Frankfurt - Vanjskopolitičke slabosti Europe izlaze na vidjelo Frankfurter Rundschau (po Deutsche Welleu) u tekstu o vanjskoj politici Europske unije primjećuje da su planom o podjeli Iraka u tri vojna sektora "Sjedinjene Države ponovo brutalno razotkrile vanjskopolitičku slabost Europe". Europa se uzaludno trudi održati vlastite redove i "teškim naporom traži ono što bi trebao biti najmanji zajednički nazivnik u budućnosti (i pritom, za svaki slučaj, zaobilazi Irak), dok se u Washingtonu donose odluke i svjetska velesila ide svojim putem", zaključuje Frankfurter Rundschau. Tema dana: Papin posjet Španjolskoj =================================== The Guardian/London - Milijun Španjolaca pozdravilo Papu Milijun Španjolaca koji su pozdravili Papu pri njegovu posjetu Španjolskoj pokazali su da Papa nije izgubio na popularnosti, ali je posjet izazvao i određena očekivanja, piše The Guardian. List prenosi mišljenja promatrača koji su očekivali da Papa zatraži od španjolskog premijera Aznara, zauzimanje da se u budućem ustavu EU izričito spomene povratak europskim kršćanskim korijenima. Posjet je u redovima španjolske antiklerikalne ljevice izazvao očekivanje da će Papa kritizirati Aznara zbog podrške njegove vlade iračkom ratu. Papa je, zaključuje The Guardian, ponavljao riječ "mir", što su neki promatrači protumačili kao prikrivenu kritiku, ali Papa nije javno napao katolika Aznara. Der Spiegel/Hamburg - Što je zajedničko Papi i McDonald's-u? Katolička crkva ne osjeća se više bogatom i stoga su se biskupi za posjeta Pape Španjolskoj odlučili baviti trgovinom, tvrdi Der Spiegel u svome online izdanju u subotu. Der Spiegel prenosi informaciju prema kojoj ulaznica za Papinu propovijed u madridskoj zračnoj luci stoji 40 eura. Slijedom informacija u britanskim medijima u tekstu se dalje navodi da kupac za tu cijenu dobije službenu "hodočasničku vrećicu" s Evanđeljem po Marku, informacijama o novim svecima, baseball-kapu, CD i krunicu. Oni koji kupe skuplju ulaznicu, dobiju bonove za koje mogu dobiti jelo u McDonald's-ovim restoranima. Der Spiegel tvrdi da je partnerstvo s ovim američkim lancem restorana Crkvi donijelo i kritike. Mnogi gledaju na McDonald's kao na manje prihvatljiv simbol američkog stila života, dok s druge strane Papa vrijedi kao kritičar ekstremnih oblika američkog kapitalizma. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Ponovni susret podijeljenih Posjet Ivana Pavla Drugog Španjolskoj odvijao se u znaku potrage Crkve za mladima i istodobnog oduševljenja mladih Španjolaca Papom, ali također i pod dojmom zategnutih odnosa između Vatikana i Madrida zbog iračkog rata, piše Frankfurter Rundschau. Peti posjet Pape Španjolskoj i prvi nakon iračkog rata predstavlja ponovni susret onih koji su se razišli zbog toga rata. Papa je možda oprostio španjolskom premijeru Aznaru njegovo sudjelovanje u ratu, ali nije zaboravio, tvrdi dopisnik ovog lista. S druge strane, Aznar možda nije tražio izmirenje s Papom, ali je dovodeći polovicu svoje rodbine na audijenciju svakako želio Papin blagoslov. Izvjestitelj također spominje da je oduševljenje susretom između Pape i Španjolaca zasjenilo sve druge važne teme, pa čak i one na kojima Papa inače inzistira. Die Welt/Berlin - "Viva el Papa!" Glasovi poput "Papa je borac, Crkva je mlada" upravo je ono što je u Španjolskoj htio čuti Ivan Pavao Drugi, koji je zabrinut podjelom Europe i okretanjem od vjere, piše Die Welt. Zanimanje za vjeru u Španjolskoj opada vrlo brzo. Nauprot broju od 94 posto katolika u ukupnom broju stanovnika, broj aktivnih katolika od sedamdesetih godina do danas smanjio se s 95 posto na samo 18,5 posto. Upravo u toj zemlji Papa je želio dati znak protiv laicizma koji je zahvatio Europu, piše Die Welt. Proglašenjem svetima petoro španjolskih laika, Papa je postavio novi rekord - ukupno je proglasio 469 novih svetaca, više nego li ijedan njegov prethodnik. Die Welt također primjećuje da se Papa za svoga posjeta nije osvrnuo na činjenicu da se španjolski premijer Aznar, unatoč njegovu protivljenju, odlučio sudjelovati u ratu protiv Iraka. FT/London - Aznar se nada poboljšanju odnosa s Vatikanom Predsjednik španjolske vlade Jose Maria Aznar nada se da će upravo okončani posjet Pape Ivana Pavla Drugog Španjolskoj doprinijeti poboljšanju odnosa između Vatikana i Madrida nakon iračke krize, piše Financial Times. Aznarova vlada zbog svoje je podrške ratu protiv Sadama Huseina bila izložena kritikama Vatikana i unutarnjoj oporbi izraženoj demonstracijama. Aznar je posljednji put bio u Vatikanu kao pregovarač, zagovarajući invaziju na Irak. List prenosi procjene političkih stratega koji se nadaju da se Papin posjet, uoči općinskih izbora u Španjolskoj 25. svibnja, može protumačiti kao znak poboljšanja međusobnih odnosa. Financial Times podsjeća da se više od 80 posto Španjolaca smatra katolicima i prenosi Papinu poruku koju je, nakon što ju je izrekao pri ranijem posjetu, ponovio i sada: "Kršćanska i katolička vjera sastavni su dio identiteta španjolskog naroda." Le Monde/Pariz - Papa u Španjolskoj Pišući o petom po redu posjetu Ivana Pavla II. Španjolskoj, "Le Monde" podsjeća na sve "rekorde" koje je ovaj Papa ostvario. Prvi je rekord Papa ostvario po broju putovanja izvan Italije: ovo je njegovo 99. putovanje, dok će posjet Hrvatskoj u lipnju biti stoto, ističe list. Drugi je Papin rekord u duljini obnašanja dužnosti vrhovnog poglavara Katoličke crkve, pa je tako "najdulji" Papa u povijesti Crkve, iza Lava XIII., Pija IX. i sv. Petra, dodaje se. Papa je apsolutni rekorder i po broju operacija i bolesti, pa se tako list poziva na riječi njegovih najbližih suradnika da kod njega "duh zapovijeda tijelu". Na koncu, Ivan Pavao II. je rekorder i po broju proglašenja blaženika i svetaca - u dvadeset pet godina papinstva proglasio ih je 465, dok su u tri stoljeća prije njega proglašena tek 294 blaženika. Tema dana: Bliski istok ======================= Liberation/Pariz - Neoprotektorat u Iraku Sustav protektorata postoji već trideset pet stoljeća, a onome koji ga provodi omogućava dvije glavne stvari: neograničenu vlast i nekažnjivost, u "Liberationu" piše Karim Medjad, profesor prava. "Bilo da Irakom upravljaju Ujedinjeni narodi ili Sjedinjene Države, poslijeratni će Irak biti protektorat", tvrdi autor i tumači pojam "neoprotektorata" koji se javlja s raspadom Jugoslavije, a njegova je najveća novost u uvođenju međunarodne uprave koja je transparentna, ali paralizira gospodarstvo jer ne može privatizirati poduzeća. Prirodna bogatstva Iraka predodređuju tu zemlju za "tradicionalni" protektorat, a ne za neoprotektorat, drži profesor Medjad, predviđajući da će budućnost Iraka biti u znaku umnožavanja: višeglavi upravitelj, višeetnička i viševjerska prijelazna vlada, ukratko gora inačica od one koja se trenutno provodi u Bosni i Hercegovini, što joj obećava nove "birokratske vrhunce". Die Tageszeitung/Berlin - Velika sila po milosti Amerike SAD ostvaruje "stari san Poljske", jer bi ta zemlja kao treća sila, uz Britance i Amerikance, trebala obnavljati Irak, piše Die Tageszeitung u ponedjeljak. Poljski komentatori "ponosno objavljuju" da je Poljska pobijedila i da su "na pravoj strani", stoji u članku. "No san o slavljenom pobjedniku uskoro bi mogao prsnuti kao mjehur od sapunice", jer bi sudjelovanje deset tisuća poljskih vojnika u Iraku morali platiti Amerikanci, pa bi Poljska, piše list, bila "tek plaćenik SAD-a". No "Poljska pristupa EU-u a ne SAD-u", pa "nije primjereno da zemlja već drugi put torpedira napore EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku", zaključuje autor članka. Poljski su političari "uvjereni da će i EU njihovu pobjedu na strani Amerike ocijeniti kao dobru i da će Poljska konačno biti ozbiljno shvaćena kao partner u svjetskoj politici", piše list te zaključuje da "zemlja koja po milosti Amerike igra veliku silu i vlastitu ulogu toliko precjenjuje, ne može računati da će biti ozbiljno shvaćena u EU-u". AFP/Pariz - Irak gurnuo Poljsku na proscenij međunarodne pozornice Američki plan da stabilizaciju Iraka povjeri samo članovima koalicije koja je srušila Sadama Huseina gura Poljsku na proscenij međunarodne političke pozornice, piše AFP. "Očito je da je Poljska puno dobila na međunarodnoj razini" odlučno stavši na stranu Sjedinjenih Država u iračkom sukobu, prenosi agencija izjavu poljskog premijera Leszeka Millera za državni radio. "Sve je jasnije da smo bili u pravu, ne samo u političkom, već i u moralnom smislu. Poljska počinje izvlačiti korist iz svoje odluke", rekao je Miller koji je dodao da položaj Poljske u svijetu nije nikada bio tako jak, premda su neki zbog toga nezadovoljni. Njemački tisak, međutim, upozorava Poljsku na pretjerano pristajanje uz Washington koji zapravo želi produbiti podjelu u Europi, piše agencija. WP/Washington - Nedovršen posao u Iraku Ni Bush ni američka javnost ne mogu smatrati kako je posao u Iraku završen jer najveći ispiti i pogibelji tek predstoje, piše u uvodniku Washington Posta od nedjelje. Najvažnije je, stoji u uvodniku, uspostaviti stabilnu demokraciju u Iraku, a povijest pokazuje da je za to potrebno mnogo godina i koalicija država. Uspjeh tog posla u Iraku, kao i borba protiv terorizma, zahtijevaju i suradnju s drugim državama a rat u Iraku narušio je odnose SAD-a s mnogim zemljama i oslabio UN, piše list i podsjeća da je Bush prije rata obećao obnovu međunarodnih institucija i savezništava. Umjesto toga, namjera administracije da kazni Europljane koji su bili protiv rata i isključi UN iz upravljanja Irakom pogoršava raskol, ocjenjuje se u uvodniku i zaključuje da je za uspješan završetak misije u Iraku potrebno da "Bush promijeni pravac". Tagespiegel/Berlin - Vodeća uloga Poljske razlog za veselje Za razliku od drugih njemačkih dnevnika Berlinski Tagesspiegel (po Deutsche Welleu) blagonaklono razmatra novu ulogu Poljske. "Sada kad Britanci i Poljaci s Amerikom uvode mir u Iraku, a postrojbe nude Danci, Talijani, Nizozemci, Španjolci i istočni Europljani, onda čine nešto u čemu Francuzi i Nijemci zbog razumljivih razloga ne bi tako rado sudjelovali, ali što je u interesu svih Europljana: uspostava stabilnog poretka u Iraku. Vodeća uloga Poljske nije razlog za kritiku, nego za veselje", primjećuje Tagesspiegel. Die Welt/Berlin - Učiti od Poljske Od zajedničke europske vanjske politike više ništa nije ostalo, ocjenjuje komentator lista Die Welt Jacques Schuster. "Dok će Poljaci dobiti svoju upravnu zonu u Iraku, a Britanci, Danci i Nizozemci Amerikancima obećavaju pomoć u obnovi, Nijemci i Francuzi s euro-patuljcima Luksemburgom i Belgijom sanjaju o multipolarnom svijetu", piše autor te dodaje da time Europska unija "gubi ugled i utjecaj". "Učiti od Poljske znači učiti pobjeđivati", stoji u članku. Komentator zaključuje da bi "Europa morala iskoristiti iračku krizu i iz bolnih iskustava izvući zaključke, a jedan od njih je: prste k sebi od zajedničke europske vanjske politike, jer nju se pod pritiskom ne može ostvariti", a što je "još gore, ona dijeli Europljane, otkriva njihove slabosti i ugrožava Europsku uniju kao takvu". SZ/Muenchen - Poljska postaje čuvar američkih interesa Poljska postaje nekritičan čuvar američkih interesa, primjećuje Sueddeutsche Zeitung (po Deutsche Welleu). List je sumnjičav prema novoj ulozi Poljske i vidi u tome oružje u američkim rukama protiv neposlušnih Europljana. "Impresionirani povijesnom slikom Poljaci ne smiju izgubiti iz vida mozaik američkih interesa. Čini se da Sjedinjene Države žele podjelom Iraka na sektore produbiti podjelu nove Europe. Poljska bi trebala biti ojačana kako bi se oslabilo Njemačku i Francusku. Međutim varšavska vlada ne bi trebala podupirati nepovjerenje prema Poljskoj koja postaje nekritičan čuvar američkih interesa", upozorava Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena. LAT/Los Angeles - Sjedinjene Države uhvaćene u živo blato Iraka SAD se uhvatio u živo blato Iraka, ocjenjuje današnji Los Angeles Times, po VOA-i. Gotovo mjesec dana nakon pada Bagdada proces obnove još uvijek nije dobio odgovarajuću vjerodostojnost, piše list. I dok je kriminal i dalje ozbiljan problem, a Iračanima hitno trebaju poslovi i sigurnost pa postaju sve ogorčeniji, "obećani Bushov prijelaz na demokraciju donosi sa sobom mnoge rizike", prenosi radio postaja pisanje lista. "Bezakonje koje još uvijek vlada budi sumnje u američke namjere, a suparničke vjerske, plemenske i teritorijalne političke snage koje nastoje ispuniti vakuum na vlasti mogle bi podijeliti zemlju umjesto da je ujedine", ocjenjuje list. Politički analitičari, iseljenici i obični Iračani ukazuju da sveopća nesigurnost potkopava sve više američku kontrolu nad Irakom, piše Los Angeles Times. Neue Presse/Hanover - Amerika je sama sebi dovoljna Amerika je sama sebi dovoljna, zaključuje Neue Presse (po Deutsche Welleu). George Bush je jučer s nosača Abraham Lincoln odaslao u svijet poruku da "Amerika, kao jedina preostala supersila, može sama ostvariti sve što želi", ocjenjuje list. "Bez obzira što je on govorio o uspješnoj borbi 'koalicije', Amerikancima zapravo ne treba ni Velika Britanija, ni Španjolska, a niti Poljska. Ovo je bio njihov rat i u njemu nije bilo riječi o miru i slobodi u interesu cijelog svijeta, nego prvenstveno Amerike", zaključuje Neue Presse. CSM/Boston - Al Kaida se obnavlja Christian Science Monitor od ponedjeljka bavi se procjenama obavještajnih stručnjaka o djelovanju Al Kaide i zaključuje kako se ova organizacija možda samo pritajila čekajući pravi trenutak za napad. U najnovijem izvješću State Departmenta kaže se kako je broj terorističkih napada u svijetu pao za 30 posto, no "neki obavještajni izvori i stručnjaci izvan vlade SAD-a" vjeruju da Al Kaida namjerno šuti i da nije odustala od svojih planova, piše list. Isto tako postoji dokazi, stoji u članku, da preostalo vodstvo Al Qaide očekuje da će im američki rat u Iraku priskrbiti novake koji bi im omogućili stvaranje novog fronta međunarodnog džihada. List piše da ti izvori, među kojima je i "europski partner u ratu protiv terorizma", ocjenjuju da je Al Kaida zamijenila neke ključne čelnike, decentralizirala svoje operacije i preusmjerila ih na regionalne islamističke skupine, osnažila se u Afganistanu i prilagodila svoje financiranje stanju pojačanog nadzora. FT/London - Bushovu vladu brinu Sadamovi znanstvenici Washington nije očekivao da će u Iraku pronaći velike količine zabranjenog oružja, piše The Financial Times od subote (po BBC- ju). List prenosi riječi neimenovanog visokog američkog dužnosnika, da je vrlo mala vjerojatnost da bi u Iraku mogle biti pronađene neke značajnije količine oružja za masovno uništenje. Visoki dužnosnik sudjeluje u potrazi za zabranjenim oružjem, a listu je izjavio da je Sadam Husein pod pritiskom sankcija i inspekcija Ujedinjenih naroda najvjerojatnije "prije početka rata uništio najveći dio svog programa nekonvencionalnog oružja". Naglasio je da Washington nije ni očekivao da će pronaći neki golemi zabranjeni arsenal u Iraku i da ga više brinu Sadamovi znanstvenici koje neimenovani dužnosnik naziva 'nuklearnim mudžahedinima'. Po ovoj izjavi, primjećuje The Financial Times, "može se zaključiti da je Bushova administracija spremna djelovati protiv neprijateljskih režima čak i ako oni imaju samo namjeru ili kapacitete za proizvodnju oružje za masovno uništenje." Le Figaro/Pariz - Posljedice američke operacije u Iraku Onaj tko nadzire područje na kojemu se sastaju Azija, Europa i Afrika može vladati svijetom, za "Le Figaro" piše Comte de Paris. Sjedinjene Države žele preoblikovati svijet prema načelima koja su potpuno strana pojmovima slobode, demokracije i bilo kakva poštovanja drugih naroda i njihovih tisućljetnih kultura, piše autor. Zbog svog svjetovnog ustroja i filozofsko-vjerskih stajališta, islam u sustavu koji mi zovemo demokracijom vidi pogubnu utopiju, ističe Comte de Paris, upozoravajući da nametanje muslimanskim zemljama zamisli koje su im kulturalno daleke, k tome pod nadzorom prokonzula, može izazvati niz nepoželjnih događaja koji će pogoditi čitav svijet. Zato je prijeko potrebno što prije preustrojiti UN i dati mu više prostora za djelovanje, kao i više novca, što nije moguće bez jake Europe koja će se tješnje povezati s Rusijom, ocjenjuje autor, napominjući da treba preispitati i ulogu NATO-a. Le Monde/Pariz - Izraelsko-palestinski mirovni plan Mnogi "jastrebovi" u Washingtonu i u Jeruzalemu misle da izraelsko- palestinsko pitanje nije tako važno i da može pričekati, piše "Le Monde" u uvodniku, podsjećajući da američki ministar obrane Donald Rumsfeld opravdava izgradnju izraelskih naselja u Cisjordaniji i da su njegovi pomoćnici Douglas Feith i Eliott Abrams povezani sa strankom Likud. "'Plan vožnje' objavljen je 30. travnja u najvećoj tajnosti. Predsjednik ga nije spomenuo u govoru koji je održao sutradan i kojim je proglasio kraj borba u Iraku, kao da je tako htio umanjiti njegovu važnost", ističe list. Američki "jastrebovi", kao ni stranka Ariela Sharona ne vole taj dokument, budući da njegova primjena znači kraj koalicije između desnice i krajnje desnice koja je na vlasti u Jeruzalemu, ocjenjuje uvodničar i zaključuje da "izraelsko-palestinski sukob, s razlogom ili bez njega, utjelovljuje dobar dio bliskoistočnog bijesa" i zato će samo ozbiljno zalaganje američkog predsjednika pomoći da "plan vožnje" postane "plan mira". (Hina) akoz