FR-FRANCUSKA-ISLAM-Politika-Religija/vjerovanje OSNOVANO PRVO PREDSTAVNIČKO TIJELO MUSLIMANA U FRANCUSKOJ Piše: Frano CETINIĆPARIZ, 4. svibnja (Hina) - Izbornom skupštinom Francuskog vijeća islamskog obreda, održanom ovoga vikenda,
završen je proces osnivanja prvog predstavničkog tijela muslimana u Francuskoj, dok se u zemlji, u posljednja dva tjedna, vodi burna polemika oko nošenja islamskoga vela u školama.
Piše: Frano CETINIĆ
PARIZ, 4. svibnja (Hina) - Izbornom skupštinom Francuskog vijeća
islamskog obreda, održanom ovoga vikenda, završen je proces
osnivanja prvog predstavničkog tijela muslimana u Francuskoj, dok
se u zemlji, u posljednja dva tjedna, vodi burna polemika oko
nošenja islamskoga vela u školama.#L#
"U Francuskoj ne smije postojati islam suprotan republikanskim
vrijednostima", izjavio je 19. prošloga mjeseca Nicolas Sarkozy,
ministar unutarnjih poslova, pred nekoliko tisuća predstavnika
različitih islamskih skupina i pokreta okupljenih pod okriljem
Saveza islamskih organizacija Francuske, radikalnijeg krila
francuskih muslimana koje je blisko Muslimanskoj braći.
Nakon burnog neodobravanja i zvižduka većeg dijela prisutnih,
Sarkozy je ponovio zakonsku obvezu da u osobnoj iskaznici stoji
slika "gologlavog" muškarca ili žene, obveza koja "važi i za
katoličke redovnice", pa nema "nikakvog razloga da ne važi i za
muslimane".
Njegov kolega, Luc Ferry, ministar prosvjete, u "osobno ime" se pak
založio za zabranu nošenja vela u školama, kao i premijer Jean-
Pierre Raffarin.
"Nastavnik u razredu nije za đake katolike, židove, protestante ili
muslimane, već za francusku mladež", izjavio je premijer Raffarin u
parlamentu na kritiku iz redova vladajuće stranke o vladinoj
"nejasnoj i dvosmislenoj" poziciji.
Bivši socijalistički ministar kulture Jack Lang pokrenuo je pak
inicijativu za podnošenje zakonskog prijedloga kojim bi se
zabranilo nošenje bilo kojih vjerskih "vanjskih obilježja" u
školama, stavši u obranu laičkog karaktera škole koji je određen
još zakonom iz 1905. godine.
Osnutak Francuskoga vijeća muslimanskog obreda, prve krovne
organizacije za oko pet milijuna Francuza islamske
vjeroispovijesti - okončan ovoga vikenda održavanjem prve opće i
izborne skupštine - dodatno je raspalio strasti uslijed borbe triju
vodećih struja za prevlast: alžirske, marokanske i treće,
najbrojnije, koja se prepoznaje po bliskosti s fundamentalističkim
pokretom Muslimanska braća.
Predstavnik umjerenog krila, Dalil Boubaker, rektor pariške
džamije i vjerojatno prvi predsjednik novoosnovanog Vijeća,
ocjenjuje da se u ovom konkretnom slučaju radi o "političkom
fularizmu" (nap.red. foulard - franc. marama) u borbi za utjecaj u
islamskoj zajednici.
Ni ankete javnoga mnijenja provedene koncem prošlog mjeseca nisu
pomogle u razjašnjenju dileme: prema jednoj (koju je 24. i 25.
travnja proveo Institut IFOP za tjednik Journal du Dimanche) - 74
posto ispitanika se protivi nošenju marame u školama, 5 posto su
"za" a 21 posto je neopredijeljeno, dočim prema drugoj, provedenoj
samo dva-tri dana kasnije (Institut BVA) - 49 posto njih želi
potpunu zabranu nošenja 'fulara', dok se 45 posto ispitanika
protivi takvoj zakonskoj mjeri.
"Muslimanski veo" prikriva u biti dublju raspravu koju je ovih dana
u dnevniku Liberation formulirala Valerie Amiraux, autorica
komparativnih studija o islamu u Njemačkoj i Francuskoj: "je li
pravo muslimana privatno pravo pojedinačnog vjernika da prakticira
svoju vjeru ili ono određuje kolektivno pravo zajednice vjernika u
prostoru što ga nazivamo Republikom?"
Nakon pokretanja ove rasprave, kao probnog balona, vlada sada
ističe da neće intervenirati putem zakona kojim bi se još više
istaknuo laički karakter francuske republikanske škole jer bi to
bilo u suprotnosti s europskim zakonodavstvom koje je tolerantnije
spram različitih oblika vjerskog komunitarizama.
I oko ove teme, dakle, zemlja se našla u suverenističkom paradoksu:
zakonska regulativa kojom bi se zaštitila vlastita republikanska i
laička tradicija u velikoj je mjeri prenijeta na euroinstitucije,
gdje se više vodi računa o ujednačenju zajedničkog pravnog prostora
nego li o važnim pitanjima koje postavlja konkretna i za svaku
zemlju specifična stvarnost.
(Hina) fcet rt