FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, PETAK, 02. 05. 2003.

ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Hrvatska========FAZ/Frankfurt - Hrvatska opravdano traži svoje mjesto u EU-uBugarska i Rumunjska suočile su se prigovorima zbog potpore SAD-u u pitanju rata u Iraku pa se nameće zaključak da put u EU više ne vodi preko članstva u NATO-u, komentira Frankfurter Allgemeine Zeitung.Iako EU nema koncept za jugoistočnu Europu, ne treba očekivati da će ponajprije Hrvati prekriženih ruku čekati da Europljani postignu dogovor o "srpskom rješenju", upozorava FAZ.Ističući da je u pogledu ispunjavanja demokratskih kriterija Hrvatska daleko bliže Sloveniji nego Srbiji, FAZ konstatira da "nacionalizam već dugo nije u središtu hrvatske politike, postupno se potiskuje na rub i gubi na snazi. Razvoj događaja u Hrvatskoj nalikuje završetku Mečiarova razdoblja u Slovačkoj. Oslanja se na uvjerenje dvije trećine Hrvata da nema povratka u Tuđmanovo razdoblje želi li Hrvatska ostvariti svoje europske ambcije".Njemački list osvrće se i na prosvjed potpredsjednika hrvatske vlade Gorana Granića protiv "pokroviteljskog" odnosa nekih zapadnih diplomata prema Zagrebu, ističući da se Granić možda
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Hrvatska ======== FAZ/Frankfurt - Hrvatska opravdano traži svoje mjesto u EU-u Bugarska i Rumunjska suočile su se prigovorima zbog potpore SAD-u u pitanju rata u Iraku pa se nameće zaključak da put u EU više ne vodi preko članstva u NATO-u, komentira Frankfurter Allgemeine Zeitung. Iako EU nema koncept za jugoistočnu Europu, ne treba očekivati da će ponajprije Hrvati prekriženih ruku čekati da Europljani postignu dogovor o "srpskom rješenju", upozorava FAZ. Ističući da je u pogledu ispunjavanja demokratskih kriterija Hrvatska daleko bliže Sloveniji nego Srbiji, FAZ konstatira da "nacionalizam već dugo nije u središtu hrvatske politike, postupno se potiskuje na rub i gubi na snazi. Razvoj događaja u Hrvatskoj nalikuje završetku Mečiarova razdoblja u Slovačkoj. Oslanja se na uvjerenje dvije trećine Hrvata da nema povratka u Tuđmanovo razdoblje želi li Hrvatska ostvariti svoje europske ambcije". Njemački list osvrće se i na prosvjed potpredsjednika hrvatske vlade Gorana Granića protiv "pokroviteljskog" odnosa nekih zapadnih diplomata prema Zagrebu, ističući da se Granić možda ogriješio o propisani diplomatski ton ali da opravdano kritizira EU čija politika prema Hrvatskoj po njemu počiva na načelu hrvatske "krivnje": "Točno je da su za vrijeme obrambenog rata počinjeni zločini; točno je i da je Hrvatska pod nacionalističkim predznakom sudjelovala u razaranju Bosne; točno je i da su odgovorni za te zločine dugo uživali političko pokriće i zaštitu. No, činjenica je također da Hrvatska surađuje s haaškim sudom i da su hrvatski sudovi osudili ratne zločince. Treba li podsjetiti da se u drugim europskim zemljama još uvijek niječu zločini protiv čovječnosti odnosno da se umanjuje njihovo značenje? Hrvatskoj je uvijek bilo mjesto u Europi i mjesto joj je u Europskoj uniji - baš kao i Sloveniji, Rumunjskoj ili Bugarskoj. I upravo kao i za sve ostale zemlje-kandidate, i za Hrvatsku bi brz početak pregovora s EU o pristupu bio najdjelotvorniji instrument uklanjanja prepreka na njezinom putu prema pravnoj državi, demokraciji i tržišnoj privredi", ističe FAZ. WT/Washington - SAD u Hrvatskoj financira protuameričke prosvjede U Hrvatskoj prosvjednici protiv američke intervencije u Iraku nisu dobili veliku potporu ali su "ti radikali nadoknadili svoj mali broj protuameričkim bijesom", piše, u Washington Timesu od petka, Max Primorac, savjetnik dužnosnika SAD-a za poslijeratnu izgradnju demokracije na Balkanu. Primorac upozorava da nevladine organizacije koje su stajale iza organizacije prosvjeda na kojima se vikalo "Bush je Hitler" i palila američka zastava, dobivaju financijsku potporu američke vlade preko organizacija kao što su USAID, MercyCorps, CARE i druge. "Mi velikim dijelom plaćamo cijenu prošle politike koja kao prijetnju miru u regiji nije definirala komunizam, već općenito određeni nacionalizam. Stoga je pomoć usmjerena takozvanim antinacionalistima bez razmatranja njihovih uvjerenja. Prozapadnim skupinama se uskratila pomoć jer su smatrane 'previše domoljubnim'.", stoji u članku. Primorac prosvjednike protiv američke intervencije određuje kao anarhiste, antiglobaliste, zelene, marksističke pacifiste, "koji čine jezgru protuameričkog djelovanja na Balkanu", a od organizacija ističe Antiratnu akciju i ZamirNet. BBC/London - Komemoracija generalu Bobetku Na komemoraciji u Zagrebu danas je posljednju počast umirovljenom zapovjedniku hrvatskih snaga i optuženiku za ratne zločine Janku Bobetku odalo nekoliko tisuća ljudi, među kojima i premijer Hrvatske Ivica Račan, izvješćuje BBC. "Dopisnici kažu da se u Hrvatskoj general Bobetko i dalje drži nacionalnim herojem i da je 'slaba' vlada u Zagrebu, pod pritiskom nacionalističke oporbe, s olakšanjem primila vijest o njegovoj smrti", prenosi BBC. Svojedobno je hrvatska vlada odbila izručiti Bobetka i tako otvorila krizu u odnosima s haaškim sudom, koja je riješena kada su mu vlasti Zagrebu pristale uručiti optužnicu, ali su istodobno utvrdile da je previše bolestan da bi mu se sudilo, stoji u izvješću radio postaje. Regija ====== RFE/Prag - Srpska afera sa šećerom Europska komisija suspendirala je Srbiji olakšice za izvoz šećera na tri mjeseca zbog sumnje da je šećer uvezen iz EU-a u pod povlaštenim uvjetima kao originalni srpski proizvod ponovno prodan u Europsku uniju, prenosi RFE. Iako je srpski ministar trgovine Slobodan Milosavljević prije mjesec dana izjavio da takvih zloporaba nije bilo i tražio od dužnosnika EU-a da konkretne podatke proslijede vladi, koje do danas nisu dobili, istodobno je utemeljena posebna vladina komisija sa zadaćom da ispita cijeli slučaj, primjećuje radio postaja. Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Milan Ševarlić drži to velikim udarcem poljoprivrednom imageu Srbije u Europi i ne vjeruje da je Europska unija povukla takav potez bez ozbiljnog razloga. "Uvjeren sam da će naši poduzeti sve što je u njihovoj moći da bi eliminirali razloge zbog kojih je došlo do donošenja takve odluke. To je u interesu proizvođača i prerađivača šećerne repe, ali najviše vanjskotrgovačke bilance", kaže Ševarlić za RFE. Europa ====== DPA/Hamburg - Berlusconijeve prijetnje sucima krše europske običaje Verbalni napadi talijanskog premijera Berlusconija na suce koji su njegovog političkog pouzdanika proglasili krivim uistinu su bez presedana u Europi, ističe DPA. Iako je međusobno pomaganje starih prijatelja njihovo nepisano pravilo, europski političari općenito priznaju nezavisnost pravosuđa, napominje agencija. Berlusconi se pak suočava s mogućom indiskrecijom svog prijatelja Previtija pa inzistira na "reformi pravosuđa" ili prijevremenim izborima, tumači agencija. Naime, narod je po - u Europi neuobičajenom - mišljenju talijanskog premijera "jedina instanca koja može suditi svom premijeru", napominje DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Le Monde/Pariz - Blair protiv Chiraca u dvoboju o budućnosti Europe U samo dva dana, britanski premijer Tony Blair i francuski predsjednik Jacques Chirac dali su oprečne odgovore na pitanje što Europljani žele činiti zajedno, piše uvodničar "Le Mondea". Posrijedi više nisu samo razlike između pristaša europskog ujedinjenja i euroskeptika, napominje list, već dva gledanja na svijet: Tony Blair ne želi multipolarni svijet u kojemu će Europa biti protuteža Sjedinjenim Državama i drugim regionalnim silama - ta je zamisao za nj ne samo nestvarna, već i pogubna. Čija će zamisao prevagnuti, pita uvodničar i podsjeća da je Blairova koncepcija većinska u proširenoj Europi, o čemu svjedoče ljutite i ironične reakcije na "mini-summit" u Bruxellesu. Liberation/Pariz - Britanija i Francuska moraju dokončati verbalni rat Možda su Engleska i Francuska u iračkoj krizi išle različitim putem koji ih je trebao odvesti prema istom cilju - utjecaju na američke odluke, nagađa u "Liberationu" Jacques Amalric. Ako je tako, bitku su izgubili i Jacques Chirac, zagovornik izravnog sukoba s Washingtonom i Tony Blair, sklon bezuvjetnom savezu s hipersilom, premda je potonji danas u boljem položaju zbog brzog pada bagdadskog režima, ocjenjuje Amalric. Od Francuske nije bilo razumno što je sudjelovala na "mini-summitu" u Bruxellesu, na kojemu je trebalo dati poticaj izgradnji europske obrane, drži Amalric, budući da Francuska i Velika Britanija usko surađuju na vojnom polju, a Belgija i Luksemburg neće lako dostići osjetno povećanje njemačkog vojnog proračuna. Potrebno je što prije završiti francusko-britanski verbalni rat i obnoviti pravi dijalog koji ne isključuje dogovaranje unutar Europe, kako o vojnim pitanjima, tako i o reformi europskih ustanova, zaključuje Amalric. Tema dana: Bliski istok ======================= SZ/Muenchen - Ključ uspjeha na Bliskom istoku leži u Sharonovim rukama Ključ uspjeha bliskoistočnog mirovnog plana ali i američke vjerodostojnosti u svijetu jest odnos Izraela prema susjednim zemljama, upozorava Sueddeutsche Zeitung. "Nakon što je Bushov kabinet preuzeo vladine ovlasti, Amerikanci su svojim postupcima navukli na vrat mržnju Palestinaca i njihove arapske braće. Želi li američki predsjednik odjednom zaigrati ulogu pravednog posrednika, laskanje palestinskom premijeru Mahmudu Abasu u Bijeloj Kući neće biti dovoljno. Naprotiv, takav bi pristup mogao čak postati opasan za Abasa. Naime, sve dok nedostaje odgovarajući sadržaj, takva simbolika izlaže novog čelnika koji se namjerava boriti protiv otpora u vlastitim redovima i dokončati intifadu još snažnijoj sumnji da je puka marioneta Washingtona. Sadržaj pak može osigurati samo Sharon - dokončanjem okupacije i odustajanjem od politike naseljavanja palestinskih područja", smatra Sueddeutsche Zeitung. La Republica/Rim - Teroristi će u pitanje dovesti mirovni plan za Bliski istok Abasov dolazak u palestinski politički vrh i pokretanje "itinerara" za Bliski istok povoljni su znakovi za mir, no svaki će napredak prema miru poticati ekstremiste da ga pokušaju poništiti nasiljem, piše David Grossman u La Repubblici od četvrtka. Grossman upozorava da su teroristi nasiljem i ranije sprječavali postizanje mira u Palestini te da je "logično očekivati da će se to ponovno dogoditi". "Ovaj novi mirovni plan od samog početka ima male izglede", piše Grossman i ocjenjuje da "itinerar" riskira postati "još jedna etapa prema jedinom rješenju koje se nazire u sukobu; golemoj međunarodnoj vojnoj intervenciji". Odnosno; "slanju američkih, europskih snaga i snaga NATO-a na okupirane teritorije gdje će se morati boriti protiv terorizma, uspostaviti red, braniti izraelske granice, postupno i polako poticati dijalog između naša dva naroda. Nešto poput onoga što smo vidjeli u bivšoj Jugoslaviji", ocjenjuje Grossman. CSM/Boston - Izrael i SAD našli su se u istom položaju na Bliskom istoku Poput Izraela na okupiranim teritorijima, SAD se u Iraku našao u sličnom položaju, a u oba se slučaja kazalo da je riječ o obrambenim preventivnim intervencijama, piše Christian Science Monitor od petka. Čelnici Izraela i SAD-a govore kako se ne namjeravaju povući iz tih područja dok tamo ne dođe do uspostave čvrste demokracije koja im neće biti prijetnja, ali Bush vjeruje da će demokracija donijeti mir u Irak, dok Izrael Palestincima ne vjeruje, primjećuje se u uvodniku. "Bush se ipak, možda, pita hoće li SAD, poput Izraela, i 36 godina nakon rata biti okupator, odricati mjesnom stanovništvu njihov suverenitet i veliki dio njihovih prava, uvelike radi stalnih napada", piše list. Ta se dva "paralelna univerzuma" moraju preklopiti i djelovati na istoj "valnoj dužini" pa je Bush izraelskim i palestinskim čelnicima predao "itinerar" za stvaranje palestinske države do 2005.. "SAD treba rezultate ovog posljednjeg diplomatskog procesa čak i više no što je trebao sporazume iz Osla. Obje okupacija moraju brzo završiti kako bi Bliski istok napredovao i postao mirno područje", stoji u uvodniku. Jerusalem Post/Jerusalem - Sljedeća postaja u itineraru trebao bi biti Libanon Sljedeća postaja u američkom mirovnom itineraru za Bliski Istok trebao bi biti Libanon, smatra Jerusalem Post. "Nitko se ne može narugati oklijevanju Amerikanaca da zgrabe bliskoistočnog bika za rogove - čak ni nakon napada na američke gradove od 11. rujna 2001. g. i Buhove najave od 24. lipnja prošle godine da kani transformirati ovaj dio svijeta. No, velik je ulog u igri prisjetimo li se fundamentalizma, terorizma, totalitarizma i oružja koje se slijeva u ovu regiju kao nikad dosad. Razumljiva je želja Amerikanaca da povedu Izrael i Palestince u dogovor koji nijedna od te dvije strane ne priželjkuje ali bi ga Amerika mogla iskoristiti kao akcelerator za nove promjene u regiji. Ipak, propuštanje sadašnjeg povoljnog trenutka za promjene u upravnim strukturama arapskog svijeta moglo bi jednog dana izazvati žaljenje", tvrdi Jerusalem Post. WP/Washington - Bliski je istok sumnjičav prema novom mirovnom planu Ni najnoviji mirovni plan za Izraelce i Palestince nije na Bliskom istoku izazvao veliki entuzijazam, piše Washington Post (po VOA-i). "Pesimizam se hrani novijom poviješću", ističe list uz objašnjenje da su mirovni razgovori iz 2000. godine u Camp Davidu prethodili palestinskoj "intifadi" odnosno kasnijoj izraelskoj ofenzivi. Po podacima jedne izraelske organizacije za zaštitu ljudskih prava, u 30 mjeseci sukoba poginulo je više od 2100 Palestinaca i oko 700 Izraelaca. Palestinski su promatrači prihvatili ideju o mirovnom planu, ali sumnjičavi su prema nakanama Izraela i SAD da prihvate palestinsku državu. Smatra se i da mnogi slojevi palestinskog društva jedva čekaju propast aktualnog mirovnog plana, prenosi VOA pisanje Washington Posta. "Mnogi Izraelci su skeptični u pogledu spremnosti palestinskih čelnika da zaustave napade na izraelske civile, a drugi opet sumnjaju u spremnost izraelske vlade na ustupke", piše Washington Post. AFP/Pariz - Napad u Tel Avivu ugrožava sudbinu novog mirovnog plana Samoubilački napad u Tel Avivu navodi na zaključak da bi novi mirovni plan za Bliski Istok mogao doživjeti istu sudbinu kao i prijašnji, piše za AFP Christian Chaise. Atentat u Tel Avivu svjedoči da palestinske skupine ne žele položiti oružje ni dati priliku ovom mirovnom planu, ističe Chaise. Kao i u slučaju svih ostalih međunarodnih inicijativa, pokrenutih od početka Intifade, veliki je nedostatak novog plana što obje strane zahtijevaju da druga strana prva poduzme korak, dodaje Chaise. G. Abbas, prvi palestinski premijer, u škakljivom je položaju, navodi agencija mišljenje palestinskog analitičara Zacharije al- Qaqa, jer što više bude htio nadzirati oružane palestinske skupine, to bi više mogao sloviti kao američki ili izraelski čovjek, a njegov ugled zakonitog vođe mogao bi među Palestincima biti sve manji, prenosi agencija. The Daily Telegraph/London - Washington se podijelio oko mirovnog plana za Bliski istok Washington su podijelio oko daljeg smjera mirovnog plana na Bliskom istoku, objavljuje The Daily Telegraph (po BBC-ju). Turneju državnog tajnika Powella po regiji, prvu u prošlih godinu dana, obilježile su sumnje da će tek objavljeni plan zaista uspjeti osigurati mir. Između ministarstva vanjskih poslova i onih koji drugačije razmišljeju - a uglavnom je riječ o Pentagonu - došlo je do snažnog razmimoilaženja stavova. Dužnosnici ministarstva obrane tvrde da planirani posjet državnog tajnika Siriji nije dobra ideja te da bi svaki pokušaj izlaganja Izraela pritisku bio nemoralan i suludi politički potez. "Činjenica da je autoriziranje mirovnog plana od strane Bijele kuće prošlo bez pompe pokazuje da se značajniji napredak ne očekuje prije američkih predsjedničkih izbora sljedeće godine", zaključuje britanski list. Corriere della Sera/Milano - Schlesinger poziva na suradnju s NATO-om u Iraku James Schlesinger, bivši američki ministar obrane i direktor CIA- e, u razgovoru za Corriere della Sera od četvrtka, predviđa da će SAD u Iraku morati biti nazočan još najmanje dvije godine u Iraku kako bi spriječio kaos. Schlesinger ocjenjuje kako je američka administracija u određenoj mjeri zatečena izgredima posljednjih dana u Iraku ali se izjašnjava kao optimist i ocjenjuje da irački šijiti nisu poput iranskih. Uz to irački šijiti moraju računati i s drugim iračkim manjinama, ukazuje Schlesinger. Na pitanje o ulozi UN-a u obnovi Iraka Schlesinger je u razgovoru za list kazao kako bi korisnije bilo sudjelovanje NATO-a, i istaknuo; "Mislim na NATO bez Francuske. Chirac se ponašao kao da je De Gaulle, no on to nije. De Gaulle nam se protivio ali je u krizama uvijek bio uz nas." Le Nouvel Observateur/Pariz - Francuska mora sačuvati svoj moralni ugled Protiveći se američkoj odluci o ratovanju s Irakom, Jacques Chirac i Dominique de Villepin nisu primijenili svu svoju vještinu, mudrost i pristojnost, misli Jean Daniel, novinar i direktor tjednika "Le Nouvel Observateur". "Francuska je stekla velik moralni ugled u Latinskoj Americi, ali i u arapskom svijetu, koji možda neće biti izgubljen budemo li stavili težište na ambicije, umjesto na ulagivanja i kratkoročne špekulacije. Francuska arapska politika, kako je zovu u Quai d'Orsayju, predugo nije bila drugo doli opredijeljenost za anticionizam, jeftino kupovanje zahvalnosti, simpatija i sentimentalnog dosluha koji nas lišava mogućnosti arbitraže", piše Daniel. "Da bi se raskinuo kobni savez između izraelskog Likuda, američke kršćanske koalicije i 'jastrebova' u Bijeloj kući, potreban je pritisak ujedinjene Europe. Francusko-njemački dvojac nema mitski ugled svojih osnivača, a protimba američkom unilateralizmu ne može se zamisliti bez Britanaca", zaključuje Daniel. NYT/New York - SAD još ima mnogo posla u Iraku SAD u upravljanju poslijeratnim Irakom do sada nije uspio dostići učinkovitost svoje vojne invazije, no to se još uvijek može popraviti, ocjenjuje se u uvodniku New York Timesa od petka. Kada je George Bush objavio svoju namjeru da napadne Irak nije bila upitna vojna pobjeda vojske SAD-a, ni karakter režima kojega se namjeravalo svrgnuti, već je pitanje bilo, "i još je uvijek", ima li "administracija strpljenja za obnovu Iraka i njegovo usmjeravanje prema stabilnoj, prosvijećenoj vlasti", piše list. U Iraku će biti teže osigurati trajni mir no što je bilo ostvariti vojnu pobjedu. Namjera Pentagona da što prije osigura prijelaznu vladu može dovesti do podrivanja demokracije time što će se prednost davati dobro organiziranim iračkim disidentskim i vjerskim skupinama, ocjenjuje se u uvodniku i upozorava da bi duže prijelazno razdoblje omogućilo izgradnju čvršćih institucija i povećalo izglede za dugoročniju stabilizaciju stanja. Le Figaro/Pariz - Bliski istok snažno utječe na američke predsjedničke izbore Tajna uspjeha Georgea W. Busha leži u istodobnom djelovanju na više područja - naime, američki predsjednik vodi proces iračke obnove u sklopu preustroja čitavog Bliskog istoka, piše u uvodniku "Le Figaroa" Charles Lambroschini. Da bi teorija o domino-učinku pozitivnih promjena na Bliskom Istoku dobila priliku da se ostvari, "treba se uhvatiti ukoštac s problemom koji je uzrok svih ostalih: riječ je o izraelsko- palestinskom sukobu", ističe uvodničar i podsjeća da je ovaj uvijek utjecao na američku predsjedničku utrku. "George W. Bush nije zaboravio da njegov otac, unatoč pobjedi u Zaljevskom ratu, nije uspio dobiti drugi mandat. Svako je rješenje na Bliskom Istoku uvjetovano i tim "sindromom tatice", zaključuje list. The Guardian/London - Bush još nema razloga za samohvalu kada je Irak u pitanju Irak još nije onoliko slobodan koliko američki predsjednik tvrdi da jest, piše The Guardian u redakcijskom komentaru (po BBC-ju). Priopćenjem američkog predsjednika zapravo je objavljen kraj rata u Iraku, koji, po stajalištima većine ljudi na Bliskom istoku i u cijelom svijetu, nije ni trebalo pokretati, primjećuje list. Prave posljedice sukoba još nisu potpuno jasne, i to ne samo Iračanima, ocjenjuje uvodničar. "Slobodni Irak sasvim bi sigurno predstavljao uspjeh vrijedan svake pohvale, ali problem je u tome što taj cilj još nije ostvaren unatoč razdraganoj samohvali gospodina Busha", zaključuje uvodničar The Guardiana. The Independent/London - Sljedeća točka na američkom dnevnom redu jest obnova SAD se sada usredotočuje na proces rekonstrukcije dvije zemlje koje su bile glavni ciljevi protuterorističkog rata Bushove administracije - riječ je o Iraku i Afganistanu, piše The Independent (po BBC-u). U nastupu pred američkom javnošću na temu Iraka predsjednik Bush ipak nije objavio potpunu pobjedu jer tek treba pronaći Sadama Huseina i kemijsko i biološko oružje koje ta zemlja navodno posjeduje, prenosi list. U Afganistanu je u tijeku obnova u skladu s planom u čijoj je izradi u najvećoj mjeri sudjelovala američka vlada, a provode ga uglavnom američke kompanije, objavljuje The Independent. "U svemu tome Ujedinjeni narodi i multilateralne institucije poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda dobile su najblaže rečeno tek drugorazrednu ulogu", ističe britanski list. WP/Washington - Nakon Francuske Washington se priprema kazniti i Čile Umjesto da poprave narušene odnose s strateškim protivnicima ali i saveznicima, Sjedinjene Države odlučile su kazniti države koje su se usprotivile ratu, najavljujući Čileu odgodu sporazuma o slobodnoj trgovini, konstatira The Washington Post u uvodniku od četvrtka. Američki napad na Čile još ne nerazumniji od prijetnje Francuskoj, tvrdi The Washington Post, tumačeći da Washington tim potezom uskraćuje potporu državi koja se zalaže za tržišnu ekonomiju i vodi umjerenu i stabilnu demokratsku politiku. "Bude li Čile kao solidan građanin naše hemisfere kažnjen zato što se nije pridružio SAD-u, svijet će zaista dobiti lekciju - i to pogrešnu", upozorava list. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). AFP/Pariz - U Iraku su uz vojnike ratovali i izvjestitelji Analitičari ističu da je u iračkom ratu bilo dosta iznenađenja, a najveća među njima su konačna pobjeda američko-britanskih snaga unatoč početnom neuspjehu strategije "šok i strahopoštovanje", nazočnost velikog broja novinara koji su oprečno izvještavali o ratu i mogućnost uspostave islamske republike u Iraku, piše AFP. Dok je prvi Zaljevski rat 1991. bio "rat glasnogovornika", ovo je bio "rat izvjestitelja", navodi agencija riječi Bridget Kendall, novinarke BBC-ja koja ocjenjuje da su se vodila četiri različita rata, već prema tome jesu li o njima izvješćivala američka, britanska, europska ili arapska glasila. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙