ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Hrvatska========FAZ/Frankfurt - Hrvatska opravdano traži svoje mjesto u EU-uBugarska i Rumunjska suočile su se prigovorima zbog potpore SAD-u u pitanju rata u Iraku pa se nameće zaključak da put u EU više
ne vodi preko članstva u NATO-u, komentira Frankfurter Allgemeine Zeitung.Iako EU nema koncept za jugoistočnu Europu, ne treba očekivati da će ponajprije Hrvati prekriženih ruku čekati da Europljani postignu dogovor o "srpskom rješenju", upozorava FAZ.Ističući da je u pogledu ispunjavanja demokratskih kriterija Hrvatska daleko bliže Sloveniji nego Srbiji, FAZ konstatira da "nacionalizam već dugo nije u središtu hrvatske politike, postupno se potiskuje na rub i gubi na snazi. Razvoj događaja u Hrvatskoj nalikuje završetku Mečiarova razdoblja u Slovačkoj. Oslanja se na uvjerenje dvije trećine Hrvata da nema povratka u Tuđmanovo razdoblje želi li Hrvatska ostvariti svoje europske ambcije".Njemački list osvrće se i na prosvjed potpredsjednika hrvatske vlade Gorana Granića protiv "pokroviteljskog" odnosa nekih zapadnih diplomata prema Zagrebu, ističući da se Granić možda
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) -
Hrvatska
========
FAZ/Frankfurt - Hrvatska opravdano traži svoje mjesto u EU-u
Bugarska i Rumunjska suočile su se prigovorima zbog potpore SAD-u u
pitanju rata u Iraku pa se nameće zaključak da put u EU više ne vodi
preko članstva u NATO-u, komentira Frankfurter Allgemeine
Zeitung.
Iako EU nema koncept za jugoistočnu Europu, ne treba očekivati da će
ponajprije Hrvati prekriženih ruku čekati da Europljani postignu
dogovor o "srpskom rješenju", upozorava FAZ.
Ističući da je u pogledu ispunjavanja demokratskih kriterija
Hrvatska daleko bliže Sloveniji nego Srbiji, FAZ konstatira da
"nacionalizam već dugo nije u središtu hrvatske politike, postupno
se potiskuje na rub i gubi na snazi. Razvoj događaja u Hrvatskoj
nalikuje završetku Mečiarova razdoblja u Slovačkoj. Oslanja se na
uvjerenje dvije trećine Hrvata da nema povratka u Tuđmanovo
razdoblje želi li Hrvatska ostvariti svoje europske ambcije".
Njemački list osvrće se i na prosvjed potpredsjednika hrvatske
vlade Gorana Granića protiv "pokroviteljskog" odnosa nekih
zapadnih diplomata prema Zagrebu, ističući da se Granić možda
ogriješio o propisani diplomatski ton ali da opravdano kritizira EU
čija politika prema Hrvatskoj po njemu počiva na načelu hrvatske
"krivnje":
"Točno je da su za vrijeme obrambenog rata počinjeni zločini; točno
je i da je Hrvatska pod nacionalističkim predznakom sudjelovala u
razaranju Bosne; točno je i da su odgovorni za te zločine dugo
uživali političko pokriće i zaštitu. No, činjenica je također da
Hrvatska surađuje s haaškim sudom i da su hrvatski sudovi osudili
ratne zločince. Treba li podsjetiti da se u drugim europskim
zemljama još uvijek niječu zločini protiv čovječnosti odnosno da se
umanjuje njihovo značenje? Hrvatskoj je uvijek bilo mjesto u Europi
i mjesto joj je u Europskoj uniji - baš kao i Sloveniji, Rumunjskoj
ili Bugarskoj. I upravo kao i za sve ostale zemlje-kandidate, i za
Hrvatsku bi brz početak pregovora s EU o pristupu bio
najdjelotvorniji instrument uklanjanja prepreka na njezinom putu
prema pravnoj državi, demokraciji i tržišnoj privredi", ističe
FAZ.
WT/Washington - SAD u Hrvatskoj financira protuameričke prosvjede
U Hrvatskoj prosvjednici protiv američke intervencije u Iraku nisu
dobili veliku potporu ali su "ti radikali nadoknadili svoj mali
broj protuameričkim bijesom", piše, u Washington Timesu od petka,
Max Primorac, savjetnik dužnosnika SAD-a za poslijeratnu izgradnju
demokracije na Balkanu.
Primorac upozorava da nevladine organizacije koje su stajale iza
organizacije prosvjeda na kojima se vikalo "Bush je Hitler" i
palila američka zastava, dobivaju financijsku potporu američke
vlade preko organizacija kao što su USAID, MercyCorps, CARE i
druge. "Mi velikim dijelom plaćamo cijenu prošle politike koja kao
prijetnju miru u regiji nije definirala komunizam, već općenito
određeni nacionalizam. Stoga je pomoć usmjerena takozvanim
antinacionalistima bez razmatranja njihovih uvjerenja.
Prozapadnim skupinama se uskratila pomoć jer su smatrane 'previše
domoljubnim'.", stoji u članku.
Primorac prosvjednike protiv američke intervencije određuje kao
anarhiste, antiglobaliste, zelene, marksističke pacifiste, "koji
čine jezgru protuameričkog djelovanja na Balkanu", a od
organizacija ističe Antiratnu akciju i ZamirNet.
BBC/London - Komemoracija generalu Bobetku
Na komemoraciji u Zagrebu danas je posljednju počast umirovljenom
zapovjedniku hrvatskih snaga i optuženiku za ratne zločine Janku
Bobetku odalo nekoliko tisuća ljudi, među kojima i premijer
Hrvatske Ivica Račan, izvješćuje BBC.
"Dopisnici kažu da se u Hrvatskoj general Bobetko i dalje drži
nacionalnim herojem i da je 'slaba' vlada u Zagrebu, pod pritiskom
nacionalističke oporbe, s olakšanjem primila vijest o njegovoj
smrti", prenosi BBC.
Svojedobno je hrvatska vlada odbila izručiti Bobetka i tako
otvorila krizu u odnosima s haaškim sudom, koja je riješena kada su
mu vlasti Zagrebu pristale uručiti optužnicu, ali su istodobno
utvrdile da je previše bolestan da bi mu se sudilo, stoji u izvješću
radio postaje.
Regija
======
RFE/Prag - Srpska afera sa šećerom
Europska komisija suspendirala je Srbiji olakšice za izvoz šećera
na tri mjeseca zbog sumnje da je šećer uvezen iz EU-a u pod
povlaštenim uvjetima kao originalni srpski proizvod ponovno prodan
u Europsku uniju, prenosi RFE.
Iako je srpski ministar trgovine Slobodan Milosavljević prije
mjesec dana izjavio da takvih zloporaba nije bilo i tražio od
dužnosnika EU-a da konkretne podatke proslijede vladi, koje do
danas nisu dobili, istodobno je utemeljena posebna vladina
komisija sa zadaćom da ispita cijeli slučaj, primjećuje radio
postaja.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Milan Ševarlić drži
to velikim udarcem poljoprivrednom imageu Srbije u Europi i ne
vjeruje da je Europska unija povukla takav potez bez ozbiljnog
razloga. "Uvjeren sam da će naši poduzeti sve što je u njihovoj moći
da bi eliminirali razloge zbog kojih je došlo do donošenja takve
odluke. To je u interesu proizvođača i prerađivača šećerne repe,
ali najviše vanjskotrgovačke bilance", kaže Ševarlić za RFE.
Europa
======
DPA/Hamburg - Berlusconijeve prijetnje sucima krše europske
običaje
Verbalni napadi talijanskog premijera Berlusconija na suce koji su
njegovog političkog pouzdanika proglasili krivim uistinu su bez
presedana u Europi, ističe DPA.
Iako je međusobno pomaganje starih prijatelja njihovo nepisano
pravilo, europski političari općenito priznaju nezavisnost
pravosuđa, napominje agencija. Berlusconi se pak suočava s mogućom
indiskrecijom svog prijatelja Previtija pa inzistira na "reformi
pravosuđa" ili prijevremenim izborima, tumači agencija. Naime,
narod je po - u Europi neuobičajenom - mišljenju talijanskog
premijera "jedina instanca koja može suditi svom premijeru",
napominje DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Le Monde/Pariz - Blair protiv Chiraca u dvoboju o budućnosti
Europe
U samo dva dana, britanski premijer Tony Blair i francuski
predsjednik Jacques Chirac dali su oprečne odgovore na pitanje što
Europljani žele činiti zajedno, piše uvodničar "Le Mondea".
Posrijedi više nisu samo razlike između pristaša europskog
ujedinjenja i euroskeptika, napominje list, već dva gledanja na
svijet: Tony Blair ne želi multipolarni svijet u kojemu će Europa
biti protuteža Sjedinjenim Državama i drugim regionalnim silama -
ta je zamisao za nj ne samo nestvarna, već i pogubna.
Čija će zamisao prevagnuti, pita uvodničar i podsjeća da je
Blairova koncepcija većinska u proširenoj Europi, o čemu svjedoče
ljutite i ironične reakcije na "mini-summit" u Bruxellesu.
Liberation/Pariz - Britanija i Francuska moraju dokončati verbalni
rat
Možda su Engleska i Francuska u iračkoj krizi išle različitim putem
koji ih je trebao odvesti prema istom cilju - utjecaju na američke
odluke, nagađa u "Liberationu" Jacques Amalric.
Ako je tako, bitku su izgubili i Jacques Chirac, zagovornik
izravnog sukoba s Washingtonom i Tony Blair, sklon bezuvjetnom
savezu s hipersilom, premda je potonji danas u boljem položaju zbog
brzog pada bagdadskog režima, ocjenjuje Amalric.
Od Francuske nije bilo razumno što je sudjelovala na "mini-summitu"
u Bruxellesu, na kojemu je trebalo dati poticaj izgradnji europske
obrane, drži Amalric, budući da Francuska i Velika Britanija usko
surađuju na vojnom polju, a Belgija i Luksemburg neće lako dostići
osjetno povećanje njemačkog vojnog proračuna.
Potrebno je što prije završiti francusko-britanski verbalni rat i
obnoviti pravi dijalog koji ne isključuje dogovaranje unutar
Europe, kako o vojnim pitanjima, tako i o reformi europskih
ustanova, zaključuje Amalric.
Tema dana: Bliski istok
=======================
SZ/Muenchen - Ključ uspjeha na Bliskom istoku leži u Sharonovim
rukama
Ključ uspjeha bliskoistočnog mirovnog plana ali i američke
vjerodostojnosti u svijetu jest odnos Izraela prema susjednim
zemljama, upozorava Sueddeutsche Zeitung.
"Nakon što je Bushov kabinet preuzeo vladine ovlasti, Amerikanci su
svojim postupcima navukli na vrat mržnju Palestinaca i njihove
arapske braće. Želi li američki predsjednik odjednom zaigrati
ulogu pravednog posrednika, laskanje palestinskom premijeru
Mahmudu Abasu u Bijeloj Kući neće biti dovoljno. Naprotiv, takav bi
pristup mogao čak postati opasan za Abasa. Naime, sve dok nedostaje
odgovarajući sadržaj, takva simbolika izlaže novog čelnika koji se
namjerava boriti protiv otpora u vlastitim redovima i dokončati
intifadu još snažnijoj sumnji da je puka marioneta Washingtona.
Sadržaj pak može osigurati samo Sharon - dokončanjem okupacije i
odustajanjem od politike naseljavanja palestinskih područja",
smatra Sueddeutsche Zeitung.
La Republica/Rim - Teroristi će u pitanje dovesti mirovni plan za
Bliski istok
Abasov dolazak u palestinski politički vrh i pokretanje
"itinerara" za Bliski istok povoljni su znakovi za mir, no svaki će
napredak prema miru poticati ekstremiste da ga pokušaju poništiti
nasiljem, piše David Grossman u La Repubblici od četvrtka.
Grossman upozorava da su teroristi nasiljem i ranije sprječavali
postizanje mira u Palestini te da je "logično očekivati da će se to
ponovno dogoditi". "Ovaj novi mirovni plan od samog početka ima
male izglede", piše Grossman i ocjenjuje da "itinerar" riskira
postati "još jedna etapa prema jedinom rješenju koje se nazire u
sukobu; golemoj međunarodnoj vojnoj intervenciji".
Odnosno; "slanju američkih, europskih snaga i snaga NATO-a na
okupirane teritorije gdje će se morati boriti protiv terorizma,
uspostaviti red, braniti izraelske granice, postupno i polako
poticati dijalog između naša dva naroda. Nešto poput onoga što smo
vidjeli u bivšoj Jugoslaviji", ocjenjuje Grossman.
CSM/Boston - Izrael i SAD našli su se u istom položaju na Bliskom
istoku
Poput Izraela na okupiranim teritorijima, SAD se u Iraku našao u
sličnom položaju, a u oba se slučaja kazalo da je riječ o obrambenim
preventivnim intervencijama, piše Christian Science Monitor od
petka.
Čelnici Izraela i SAD-a govore kako se ne namjeravaju povući iz tih
područja dok tamo ne dođe do uspostave čvrste demokracije koja im
neće biti prijetnja, ali Bush vjeruje da će demokracija donijeti
mir u Irak, dok Izrael Palestincima ne vjeruje, primjećuje se u
uvodniku. "Bush se ipak, možda, pita hoće li SAD, poput Izraela, i
36 godina nakon rata biti okupator, odricati mjesnom stanovništvu
njihov suverenitet i veliki dio njihovih prava, uvelike radi
stalnih napada", piše list.
Ta se dva "paralelna univerzuma" moraju preklopiti i djelovati na
istoj "valnoj dužini" pa je Bush izraelskim i palestinskim
čelnicima predao "itinerar" za stvaranje palestinske države do
2005.. "SAD treba rezultate ovog posljednjeg diplomatskog procesa
čak i više no što je trebao sporazume iz Osla. Obje okupacija moraju
brzo završiti kako bi Bliski istok napredovao i postao mirno
područje", stoji u uvodniku.
Jerusalem Post/Jerusalem - Sljedeća postaja u itineraru trebao bi
biti Libanon
Sljedeća postaja u američkom mirovnom itineraru za Bliski Istok
trebao bi biti Libanon, smatra Jerusalem Post.
"Nitko se ne može narugati oklijevanju Amerikanaca da zgrabe
bliskoistočnog bika za rogove - čak ni nakon napada na američke
gradove od 11. rujna 2001. g. i Buhove najave od 24. lipnja prošle
godine da kani transformirati ovaj dio svijeta. No, velik je ulog u
igri prisjetimo li se fundamentalizma, terorizma, totalitarizma i
oružja koje se slijeva u ovu regiju kao nikad dosad.
Razumljiva je želja Amerikanaca da povedu Izrael i Palestince u
dogovor koji nijedna od te dvije strane ne priželjkuje ali bi ga
Amerika mogla iskoristiti kao akcelerator za nove promjene u
regiji.
Ipak, propuštanje sadašnjeg povoljnog trenutka za promjene u
upravnim strukturama arapskog svijeta moglo bi jednog dana
izazvati žaljenje", tvrdi Jerusalem Post.
WP/Washington - Bliski je istok sumnjičav prema novom mirovnom
planu
Ni najnoviji mirovni plan za Izraelce i Palestince nije na Bliskom
istoku izazvao veliki entuzijazam, piše Washington Post
(po VOA-i).
"Pesimizam se hrani novijom poviješću", ističe list uz objašnjenje
da su mirovni razgovori iz 2000. godine u Camp Davidu prethodili
palestinskoj "intifadi" odnosno kasnijoj izraelskoj ofenzivi. Po
podacima jedne izraelske organizacije za zaštitu ljudskih prava, u
30 mjeseci sukoba poginulo je više od 2100 Palestinaca i oko 700
Izraelaca.
Palestinski su promatrači prihvatili ideju o mirovnom planu, ali
sumnjičavi su prema nakanama Izraela i SAD da prihvate palestinsku
državu. Smatra se i da mnogi slojevi palestinskog društva jedva
čekaju propast aktualnog mirovnog plana, prenosi VOA pisanje
Washington Posta. "Mnogi Izraelci su skeptični u pogledu
spremnosti palestinskih čelnika da zaustave napade na izraelske
civile, a drugi opet sumnjaju u spremnost izraelske vlade na
ustupke", piše Washington Post.
AFP/Pariz - Napad u Tel Avivu ugrožava sudbinu novog mirovnog
plana
Samoubilački napad u Tel Avivu navodi na zaključak da bi novi
mirovni plan za Bliski Istok mogao doživjeti istu sudbinu kao i
prijašnji, piše za AFP Christian Chaise.
Atentat u Tel Avivu svjedoči da palestinske skupine ne žele
položiti oružje ni dati priliku ovom mirovnom planu, ističe
Chaise.
Kao i u slučaju svih ostalih međunarodnih inicijativa, pokrenutih
od početka Intifade, veliki je nedostatak novog plana što obje
strane zahtijevaju da druga strana prva poduzme korak, dodaje
Chaise.
G. Abbas, prvi palestinski premijer, u škakljivom je položaju,
navodi agencija mišljenje palestinskog analitičara Zacharije al-
Qaqa, jer što više bude htio nadzirati oružane palestinske skupine,
to bi više mogao sloviti kao američki ili izraelski čovjek, a njegov
ugled zakonitog vođe mogao bi među Palestincima biti sve manji,
prenosi agencija.
The Daily Telegraph/London - Washington se podijelio oko mirovnog
plana za Bliski istok
Washington su podijelio oko daljeg smjera mirovnog plana na Bliskom
istoku, objavljuje The Daily Telegraph (po BBC-ju).
Turneju državnog tajnika Powella po regiji, prvu u prošlih godinu
dana, obilježile su sumnje da će tek objavljeni plan zaista uspjeti
osigurati mir. Između ministarstva vanjskih poslova i onih koji
drugačije razmišljeju - a uglavnom je riječ o Pentagonu - došlo je
do snažnog razmimoilaženja stavova.
Dužnosnici ministarstva obrane tvrde da planirani posjet državnog
tajnika Siriji nije dobra ideja te da bi svaki pokušaj izlaganja
Izraela pritisku bio nemoralan i suludi politički potez.
"Činjenica da je autoriziranje mirovnog plana od strane Bijele kuće
prošlo bez pompe pokazuje da se značajniji napredak ne očekuje
prije američkih predsjedničkih izbora sljedeće godine",
zaključuje britanski list.
Corriere della Sera/Milano - Schlesinger poziva na suradnju s
NATO-om u Iraku
James Schlesinger, bivši američki ministar obrane i direktor CIA-
e, u razgovoru za Corriere della Sera od četvrtka, predviđa da će
SAD u Iraku morati biti nazočan još najmanje dvije godine u Iraku
kako bi spriječio kaos.
Schlesinger ocjenjuje kako je američka administracija u određenoj
mjeri zatečena izgredima posljednjih dana u Iraku ali se izjašnjava
kao optimist i ocjenjuje da irački šijiti nisu poput iranskih. Uz to
irački šijiti moraju računati i s drugim iračkim manjinama, ukazuje
Schlesinger.
Na pitanje o ulozi UN-a u obnovi Iraka Schlesinger je u razgovoru za
list kazao kako bi korisnije bilo sudjelovanje NATO-a, i istaknuo;
"Mislim na NATO bez Francuske. Chirac se ponašao kao da je De
Gaulle, no on to nije. De Gaulle nam se protivio ali je u krizama
uvijek bio uz nas."
Le Nouvel Observateur/Pariz - Francuska mora sačuvati svoj moralni
ugled
Protiveći se američkoj odluci o ratovanju s Irakom, Jacques Chirac
i Dominique de Villepin nisu primijenili svu svoju vještinu,
mudrost i pristojnost, misli Jean Daniel, novinar i direktor
tjednika "Le Nouvel Observateur".
"Francuska je stekla velik moralni ugled u Latinskoj Americi, ali i
u arapskom svijetu, koji možda neće biti izgubljen budemo li
stavili težište na ambicije, umjesto na ulagivanja i kratkoročne
špekulacije. Francuska arapska politika, kako je zovu u Quai
d'Orsayju, predugo nije bila drugo doli opredijeljenost za
anticionizam, jeftino kupovanje zahvalnosti, simpatija i
sentimentalnog dosluha koji nas lišava mogućnosti arbitraže", piše
Daniel.
"Da bi se raskinuo kobni savez između izraelskog Likuda, američke
kršćanske koalicije i 'jastrebova' u Bijeloj kući, potreban je
pritisak ujedinjene Europe. Francusko-njemački dvojac nema mitski
ugled svojih osnivača, a protimba američkom unilateralizmu ne može
se zamisliti bez Britanaca", zaključuje Daniel.
NYT/New York - SAD još ima mnogo posla u Iraku
SAD u upravljanju poslijeratnim Irakom do sada nije uspio dostići
učinkovitost svoje vojne invazije, no to se još uvijek može
popraviti, ocjenjuje se u uvodniku New York Timesa od petka.
Kada je George Bush objavio svoju namjeru da napadne Irak nije bila
upitna vojna pobjeda vojske SAD-a, ni karakter režima kojega se
namjeravalo svrgnuti, već je pitanje bilo, "i još je uvijek", ima li
"administracija strpljenja za obnovu Iraka i njegovo usmjeravanje
prema stabilnoj, prosvijećenoj vlasti", piše list.
U Iraku će biti teže osigurati trajni mir no što je bilo ostvariti
vojnu pobjedu. Namjera Pentagona da što prije osigura prijelaznu
vladu može dovesti do podrivanja demokracije time što će se
prednost davati dobro organiziranim iračkim disidentskim i
vjerskim skupinama, ocjenjuje se u uvodniku i upozorava da bi duže
prijelazno razdoblje omogućilo izgradnju čvršćih institucija i
povećalo izglede za dugoročniju stabilizaciju stanja.
Le Figaro/Pariz - Bliski istok snažno utječe na američke
predsjedničke izbore
Tajna uspjeha Georgea W. Busha leži u istodobnom djelovanju na više
područja - naime, američki predsjednik vodi proces iračke obnove u
sklopu preustroja čitavog Bliskog istoka, piše u uvodniku "Le
Figaroa" Charles Lambroschini.
Da bi teorija o domino-učinku pozitivnih promjena na Bliskom Istoku
dobila priliku da se ostvari, "treba se uhvatiti ukoštac s
problemom koji je uzrok svih ostalih: riječ je o izraelsko-
palestinskom sukobu", ističe uvodničar i podsjeća da je ovaj uvijek
utjecao na američku predsjedničku utrku.
"George W. Bush nije zaboravio da njegov otac, unatoč pobjedi u
Zaljevskom ratu, nije uspio dobiti drugi mandat. Svako je rješenje
na Bliskom Istoku uvjetovano i tim "sindromom tatice", zaključuje
list.
The Guardian/London - Bush još nema razloga za samohvalu kada je
Irak u pitanju
Irak još nije onoliko slobodan koliko američki predsjednik tvrdi da
jest, piše The Guardian u redakcijskom komentaru (po BBC-ju).
Priopćenjem američkog predsjednika zapravo je objavljen kraj rata
u Iraku, koji, po stajalištima većine ljudi na Bliskom istoku i u
cijelom svijetu, nije ni trebalo pokretati, primjećuje list. Prave
posljedice sukoba još nisu potpuno jasne, i to ne samo Iračanima,
ocjenjuje uvodničar.
"Slobodni Irak sasvim bi sigurno predstavljao uspjeh vrijedan
svake pohvale, ali problem je u tome što taj cilj još nije ostvaren
unatoč razdraganoj samohvali gospodina Busha", zaključuje
uvodničar The Guardiana.
The Independent/London - Sljedeća točka na američkom dnevnom redu
jest obnova
SAD se sada usredotočuje na proces rekonstrukcije dvije zemlje koje
su bile glavni ciljevi protuterorističkog rata Bushove
administracije - riječ je o Iraku i Afganistanu, piše The
Independent (po BBC-u).
U nastupu pred američkom javnošću na temu Iraka predsjednik Bush
ipak nije objavio potpunu pobjedu jer tek treba pronaći Sadama
Huseina i kemijsko i biološko oružje koje ta zemlja navodno
posjeduje, prenosi list. U Afganistanu je u tijeku obnova u skladu s
planom u čijoj je izradi u najvećoj mjeri sudjelovala američka
vlada, a provode ga uglavnom američke kompanije, objavljuje The
Independent.
"U svemu tome Ujedinjeni narodi i multilateralne institucije poput
Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda dobile su najblaže
rečeno tek drugorazrednu ulogu", ističe britanski list.
WP/Washington - Nakon Francuske Washington se priprema kazniti i
Čile
Umjesto da poprave narušene odnose s strateškim protivnicima ali i
saveznicima, Sjedinjene Države odlučile su kazniti države koje su
se usprotivile ratu, najavljujući Čileu odgodu sporazuma o
slobodnoj trgovini, konstatira The Washington Post u uvodniku od
četvrtka.
Američki napad na Čile još ne nerazumniji od prijetnje Francuskoj,
tvrdi The Washington Post, tumačeći da Washington tim potezom
uskraćuje potporu državi koja se zalaže za tržišnu ekonomiju i vodi
umjerenu i stabilnu demokratsku politiku. "Bude li Čile kao solidan
građanin naše hemisfere kažnjen zato što se nije pridružio SAD-u,
svijet će zaista dobiti lekciju - i to pogrešnu", upozorava list.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
AFP/Pariz - U Iraku su uz vojnike ratovali i izvjestitelji
Analitičari ističu da je u iračkom ratu bilo dosta iznenađenja, a
najveća među njima su konačna pobjeda američko-britanskih snaga
unatoč početnom neuspjehu strategije "šok i strahopoštovanje",
nazočnost velikog broja novinara koji su oprečno izvještavali o
ratu i mogućnost uspostave islamske republike u Iraku, piše AFP.
Dok je prvi Zaljevski rat 1991. bio "rat glasnogovornika", ovo je
bio "rat izvjestitelja", navodi agencija riječi Bridget Kendall,
novinarke BBC-ja koja ocjenjuje da su se vodila četiri različita
rata, već prema tome jesu li o njima izvješćivala američka,
britanska, europska ili arapska glasila.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
(Hina) akoz