ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Odavno je poznato da što je Zemlja toplija, to je i vlažnija, a jedan od glavnih zaključaka najveće ikad održane europske konferencije o Zemlji je da na to nikad nismo bili manje pripremljeni.
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Odavno je poznato da što je Zemlja
toplija, to je i vlažnija, a jedan od glavnih zaključaka najveće
ikad održane europske konferencije o Zemlji je da na to nikad nismo
bili manje pripremljeni.#L#
Tema konferencije bile su katastrofalne poplave koje su stari
kontinent pogodile u kolovozu prošle godine, no stručnjaci
upozoravaju na rizik od budućih poplava.
Istraživanja prošlih epizoda promjene klime pokazuju da bi sve više
vode, kao posljedica globalnog zagrijavanja, moglo biti uzrok
dramatičnijeg porasta temperature, piše "New Scientist".
Većina se stručnjaka složila da su prošlogodišnje poplave bile
nepredvidive, jer ih je uzrokovala ciklona koja je nestala, a zatim
se opet nenadano pojavila iznad središnje Europe. Nekoliko dana
kasnije pojavila se još jača ciklona, koju je zaustavilo područje
visokog tlaka zraka, što je uzrokovalo obilne kiše iznad razmjerno
malog područja.
Ta je katastrofa upozorila na događaje koji bi mogli izazvati
globalni porast temperature i događati se puno češće no inače, kaže
Richard Betts s britanskog Hadley centra za istraživanje i
predviđanja klime.
Postojeći modeli utjecaja klimatskih promjena na količine kiše
uzimaju u obzir samo sposobnost toplog zraka da zadrži višak vode.
To znači da će u toplijem svijetu biti više isparavanja, a stoga i
više kiše, što bi povećalo razinu rijeka za jedan posto do 2100.
godine.
No, taj scenarij ne uzima u obzir učinke stakleničkih plinova,
ističe Betts. Kao odgovor na visoke razine ugljičnog dioksida,
biljke stišću svoje stomate - rupice na površini lišća kroz koje
ulaze i izlaze plinovi. To drastično smanjuje gubitak vode iz
biljaka, koja onda ostaje u tlu.
Kad je Betts uključio i te promjene u svoje modele, ustanovio je da
bi se razina vode mogla povećati za čak 10 posto tijekom idućeg
stoljeća.
Jedna od najživljih rasprava vodila se o najdramatičnijim
promjenama u Zemljinoj klimi: naglom porastu temperatura koje se
mogu pojaviti u samo nekoliko desetljeća kako se približava kraj
ledenih doba. Razumijevanje mehanizma tih promjena neophodno je da
bi se utvrdilo nalazimo li se i mi na takvoj prekretnici.
Dramatično zagrijavanje zasad je primijećeno u ledu Grenlanda, ali
ne i na Južnom polu. Bušenja koja se trenutačno vrše trebala bi
otkriti je li zagrijavanje jednako utjecalo na čitav planet i
pomoći da se utvrdi vremensko razdoblje u kojem je povećana razina
metana utjecala na promjene temperature.
(Hina) jšk bcav