WASHINGTON, 1. svibnja (Hina) - Mirovni plan za Bliski istok objavljen u srijedu naišao je na velika očekivanja u svijetu, ali će se u svojoj provedbi suočiti s velikim preprekama, ocijenili su američki analitičari i bivši mirovni
posrednici.
WASHINGTON, 1. svibnja (Hina) - Mirovni plan za Bliski istok
objavljen u srijedu naišao je na velika očekivanja u svijetu, ali će
se u svojoj provedbi suočiti s velikim preprekama, ocijenili su
američki analitičari i bivši mirovni posrednici.#L#
Dugo odgađano objavljivanje mirovnog plana koje treba do 2005.
dovesti do stvaranja palestinske države uz Izrael uvodi američkog
predsjednika Georgea W. Busha izravno u pokušaj konačne uspostave
mira na Bliskom istoku na čijem putu će se suočiti s problemima i
otporima kako na domaćoj tako i međunarodnoj političkoj sceni.
Američki mediji u četvrtak navode da diskretan način na koji je
predstavljen mirovni plan ukazuje na oklijevanje s kojim se
predsjednik Bush prihvatio uloge mirotvorca između Izraelaca i
Palestinaca. Plan je predstavljen Izraelcima i Palestincima u
Jeruzalemu i Ramallahu, odvraćajući tako pozornost od
Washingtona.
Analitičari drže da je mirovni plan manje ideja američkog
predsjednika, a više njegov odgovor na zahtjeve arapskih zemalja,
koje žele nešto učiniti za rješenje palestinskog pitanja, kao i na
jačanje nasilja na Bliskom istoku koje nedjelovanje čini
neodrživim.
Bush u pokušaju da riješi 55-godišnji sukob Izraela i Arapa mora
udovoljiti suprotstavljenim zahtjevima arapskih čelnika i
Izraela, te svoje vlastite političke baze, posebice evangeličkih
kršćana i konzervativnih američkih Židova.
Analitičari ocjenjuju da u sadašnjoj situaciji Bush, kojem se bliže
izbori 2004., može više politički izgubiti ukoliko bude snažno
nastojao dovesti do konačnog mirovnog sporazuma između Izraela i
Palestinaca, nego ukoliko ne uspije dobiti sporazum.
Palestinske pristalice žele više pritiska na Izrael, dok se Bushovi
najbliži politički saveznici žestoko protive bilo kakvom pritisku
na vladu premijera Ariela Sharona.
"Ne mislim da će on išta dobiti politički ukoliko postigne mirovni
sporazum", rekao je Jack Abramoff, proizraelski republikanski
lobist.
Richard Land iz Južne baptističke konvencije, koji inače podržava
Busha, upozorio je na opasnost da se na Izrael vrši pritisak da "da
ustupke koji bi ugrozili njegovu sigurnost".
Ne očekuje se da će Bush vršiti takav pritisak jer bi izgubio
potporu židovskih organizacija i glasača na koje cilja na sljedećim
izborima i sukobio se s konzervativnim kršćanima.
Kritičare mirovnog plana američki predsjednik već ima i u redovima
vlastite stranke. Čelnik republikanske većine u Zastupničkom domu
američkog Kongresa Tom DeLay nazvao je plan opasnim za Izrael.
Nekoliko stvari koje su izmijenile situaciju na terenu ipak daju
određene izglede na uspjeh ovom mirovnom planu, ocjenjuju
analitičari.
Pobjeda u Iraku daje Sjedinjenim Državama novi, snažniji utjecaj u
regiji. Stupanjem u službu novog palestinskog premijera Abu
Mazena, koji se protivi terorizmu, Sjedinjene Države dobijaju
partnera kakvog su željeli. Uporno nastojanje arapskih zemalja da
uključe Sjedinjene Države u mirovni proces na Bliskom istoku ne
mogu ostaviti ravnodušnim Busha koji i sam želi dobre odnose s
arapskim svijetom.
Plan dolazi u vrijeme kada i Izrael i Palestinci žele okončati
sukobe, smatra Dennis Ross, bivši američki pregovarač na Bliskom
istoku za vrijeme predsjednika Billa Clintona.
"Ono što čini mirovni plan mogućim je kratkoročno podudaranje
interesa. Abu Mazen je rekao da nema vojnog rješenja palestinskog
pitanja i da terorizam uništava pravednu stvar. A izraelski
premijer Ariel Sharon zna s ekonomskog stajališta da mora
dokrajčiti sadašnje borbe", rekao je Ross, sada direktor Instituta
za bliskoistočnu politiku u Washingtonu.
On, međutim, upozorava da je još daleko od želje za prestankom
nasilja do postizanja mirovnog sporazuma.
Problematična može biti i činjenica da mirovni plan nije dogovoren
nego nametnut stranama od kojih se opet očekuje da ga podrže, a da se
ne predviđa nikakva forma pritiska na njih.
"Mirovni plan je daleko od idealnog dokumenta za stvaranje mira. On
je skoro u cijelosti ovisan o dobroj volji obiju strana i
pretpostavlja da su obje predane idejama u mirovnom planu i da će ih
spremno provesti", rekao je Shibley Telhami koji se bavi
međunarodnim mirom i razvitkom na Sveučilištu Maryland.
Analitičari smatraju da je za uspjeh mirovnog plana ključna snažna
uloga Sjedinjenih Država, koju Bush istina obećava, ali nije
izvjesno da može i ostvariti.
Oni međutim upozoravaju da je i Bush stariji nakon pobjede u prvom
Zaljevskom ratu protiv Iraka snažno krenuo u rješavanje problema
Bliskog istoka, ali je brzo odustao suočen s bliskim izborima i
otporom židovskih skupina koje se protive pritisku na Izrael.
(Hina) sl sd