PRVI REZULTATI NEIZRAVNOG POREZNOG NADZORA - ZA PLATITI JOŠ 3,5

PRVI REZULTATI NEIZRAVNOG POREZNOG NADZORA - ZA PLATITI JOŠ 3,5 MILIJUNA KUNA HINA - Financijski servis Neizravnim poreznim nadzorom, što znači usporedbom stečene imovine i dohotka u određenom razdoblju, obuhvaćeno je za sada 568 fizičkih osoba, a prema do sada izdanim rješenjima utvrđena je porezna osnovica od 10,16 milijuna kuna i utvrđeno da bi trebali platiti porez od ukupno 3,5 milijuna kuna, podatci su Porezne uprave iznijeti na današnjem stručnom skupu za novinare u Ministarstvu financija. Od iznosa od 3,5 milijuna kuna poreza koje bi trebali platiti porezni obveznici za sada nije naplaćeno gotovo ništa, ili tek mali dio i to u Varaždinu, ističu čelnici Porezne uprave. Rječ je, naime, o podatcima pristiglim po prvim izvještajima neizravnog poreznog nadzora s kojim se započelo 6. veljače, a podatci se odnose na nadzor obavljen do konca ožujka ove godine i još nisu konačni. Tako u svim slučajevima još nisu izdana ni rješenja, a i sam postupak traje nešto duže, jer porezni obveznici imaju pravo prigovora na zapisnik, kao i žalbe na rješenje. Nizravni porezni nadzor znači uspoređivanje stečene imovine (nekretnina kao što su stanovi, kuće, zemljište, pokretnina kao što su automobili, jahte, zrakoplovi i sl., ili novca, vrijednosnih papira, vlasničkih udjela i sl.) sa prijavljenim dohotkom (od nesamostalnog ili samostalnog rada, imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i od osiguranja). Prema podatcima Porezne uprave, najveći broj fizičkih osoba obuhvaćenih neizravnim poreznim nadzorom je na području Zagreba, njih 116 do konca ožujka, a do sada 150 osoba. Zanimljivi su pak i primjeri Osijeka, gdje su nadzorom obuhvaćene 34 osobe, a ukupno je utvrđena porezna osnovica od 7,9 milijuna kuna, te iznos poreza od 2,8 milijuna kuna, ili Bjelovara gdje je u nadzoru jednog obveznika utvrđen nesrazmjer od oko pet milijuna kuna. No, po svemu sudeći za te slučajeve još nisu izdana rješenja. O kojim je osobama riječ poreznici ne mogu govoriti s obzirom na obvezu porezne tajne. Ravnatelj Porezne uprave Milan Trbojević objašnjava tek da su neizravnim nadzorom obuhvaćene sve fizičke osobe, dio njih su obrtnici, dio ne. Osnovno načelo kojim su se poreznici vodili u pokretanju postupka neizravnog nadzora bili su najeklatantniji primjeri razlika u stečenoj imovini i prijavljenom dohotku, kaže Trbojević. Poreznici su krenuli od velikih razlika u imovini i prijavljenom dohotku, a pritom su korištene sve dostupne informacije i evidencije o npr. kupljenim stanovima ili kućama, ili automobilima i jahtama. Riječ je npr. o poreznim obveznicima koji su prijavili sto tisuća kuna dohotka, a kupili su nekretninu vrijednu sedam milijuna kuna, rekao je Trbojević. Čelnici Porezne uprave odbijaju uspoređivanje neizravnog poreznog nadzora s nekadašnjim ispitivanjem porijekla imovine, pri čemu kao jednu od bitnih razlika ističu da se sada ta imovina oporezuje, a u nekadašnjem ispitivanju imovine ona se oduzimala. I ministar financija Mato Crkvenac ističe da neizravni nadzor "nije hajka Porezne uprave", već je to posao koji traje i bit će stalan posao Porezne uprave, a važan je i za socijalnu pravednost. Isto tako Porezna uprava ima i treba dobru suradnju s drugim institucijama, naročito državnim odvjetništvom, jer je utaja poreza kazneno djelo. Prema kaznenom zakonu, utaja poreza iznad 10.000 kuna kažnjava se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Poreznici ističu da u dosadašnjem nadzoru nisu imali negativnih iskustava s osobama kojima su uputili pozive ili obrazce na kojima trebaju dati podatke o svojim dohocima i stečenoj imovini.