ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Čitanjem imena žrtava stradalih u koncentracijskom logoru u II. svjetskom ratu na zagrebačkom groblju Mirogoju danas je počelo i završilo obilježavanje Jom hašoa, dana sjećanja na žrtve holokausta.
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Čitanjem imena žrtava stradalih u
koncentracijskom logoru u II. svjetskom ratu na zagrebačkom
groblju Mirogoju danas je počelo i završilo obilježavanje Jom
hašoa, dana sjećanja na žrtve holokausta.#L#
Po višegodišnjoj tradiciji svjetskoga židovskog memorijalnog
projekta "Svaka osoba ima svoje ime" na ovogodišnjoj komemoraciji
na Mirogoju kod Mojsijeva spomenika čitana su imena zatočenih u
ustaškom koncentracijskom logoru za žene i djecu u Loborgradu od
kojih nitko nije preživio zatočeništvo.
Ovogodišnje obilježavanje bilo je u znaku 60. obljetnice ustanka
Židova u Varšavskom getu i proboja logoraša iz ustaškoga
koncentracijskog logora u Jasenovcu potkraj travnja 1945.
Osim predstavnika najviših tijela državne vlasti, grada Zagreba,
drugih vjerskih zajednica i nevladinih udruga na komemoraciji je
bio predsjednik Stjepan Mesić što je prvi put da predsjednik RH
prisustvuje toj komemoraciji. Proteklih godina na komemoracijama
su bili nazočni izaslanici predsjednika države.
Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina u
Hrvatskoj i zagrebačke Židovske općine podsjetio je da je Jom hašoa
utemeljen kao dan sjećanja na stradanja šest milijuna Židova od
nacističkog terora u II. svjetskom ratu. Kraus je istaknuo da je
svaki deseti Židov bio uključen u pokret otpora u europskim
zemljama, a u Hrvatskoj su bili u partizanskim postrojbama u
razmjerno većem postotku od zastupljenosti u stanovništvu.
"Židovski borci uglavnom nisu dočekali kraj rata, niti su uspjeli
zaštititi pripadnike svog naroda od nacističkog pogroma", rekao je
Kraus.
Poruka obilježavanja Jom hašoa "Neka se više nikada ne dogodi"
univerzalna je i aktualna i danas, rekao je Kraus.
"Židovska zajednica u Hrvatskoj je protiv rješavanja sukoba
oružjem i zalaže se za rješavanje sukoba dogovorom i
razumijevanjem", rekao je on.
Kraus je izrazio žaljenje što je u Iraku prevladala ratna opcija,
ali i nadu da će se pod okriljem UN-a normalizirati život u toj
zemlji. Kraus je također napomenuo da se Židovi u Hrvatskoj danas ne
osjećaju ugroženima, ali da bi razvoju židovske zajednice pomoglo
kada bi im vlast vratila otetu imovinu. Zadovoljan je, međutim,
potporom grada u obnovi sinagoge i izgradnji Židovskog centra u
Zagrebu, za koji će potkraj godine biti raspisan natječaj za
arhitektonsko rješenje.
Molitvu kod Mojsijeva spomenika vodio je glavni rabin u Hrvatskoj
Kotel Da-Don. Vijence u povodu sjećanja na žrtve holokausta
položili su osim Predsjednika Republike u ime Vlade ministar
kulture Antun Vujić, potpredsjednik Sabora Baltazar Jalšovec,
zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić te predstavnici židovskih i
antifašističkih udruga.
(Hina) ggrb dd