PARIZ, 27. travnja (Hina/AFP) - Australopiteci su u Južnoj Africi živjeli prije četiri milijuna godina, gotovo milijun godina prije nego se mislilo, što se utvrdilo ponovnim određivanjem starosti okamina iz špilje Sterkfontein, pišu
autori studije objavljene u petak u časopisu Science.
PARIZ, 27. travnja (Hina/AFP) - Australopiteci su u Južnoj Africi
živjeli prije četiri milijuna godina, gotovo milijun godina prije
nego se mislilo, što se utvrdilo ponovnim određivanjem starosti
okamina iz špilje Sterkfontein, pišu autori studije objavljene u
petak u časopisu Science. #L#
Premda ime australopitek znači "majmun s juga", jer su prvi put
otkriveni u južnoj Africi, paleontolozi su, oslanjajući se na
starije fosile koji su kasnije pronađeni u istočnoj Africi, mislili
da su se ti hominidi prvo pojavili u tom dijelu kontinenta prije
nego su se proširili na jug.
Američko-južnoafrička ekipa koju predvodi Tim Partridge sa
sveučilišta Witwatersrand (Johannesburg) dokazala je da su neki
južnoafrički australopiteci bili suvremenici prvih
australopiteka iz istočne Afrike, točnije Australopithecusa
anamensisa starog od 3,9 do 4,2 milijuna godina.
Da bi odredili starost okamina pronađenih u Sterkfonteinu, 50
kilometara sjeverozapadno od Johannesburga, znanstvenici su
primijenili postupak "kozmogeničkih nukleida" prilagođen
podzemnim jamama, bez taložnih i vulkanskih naslaga koje nije teško
datirati.
Postupak se sastoji u mjerenju raspada radioaktivnih izotopa koji
nastaju u stijenama kada su izložene svemirskom zračenju. Kada
dospije pod zemlju, stijenje više ne skuplja te čestice. Na temelju
stupnja raspada moguće je doznati koliko je vremena prošlo od
zatrpavanja tla.
Tim Partridge i njegovi kolege izračunali su da je kostur pod
nazivom "Little Foot" (Nožica) koji je otkriven 1997. star 4,17
milijuna godina, iako se dotad mislilo da je star 3,3 milijuna
godina, dok su drugi dijelovi (dio lubanje, dio bedrene i
nadlaktične kosti, zubi) pronađeni između 1995. i 2001., stari 4,02
milijuna godina. Drugi fosili iz južne Afrike nisu stariji od 2,5
milijuna godina.
"Službeno" otkriće Little Foota omogućio je pronalazak četiriju
nožnih kostiju među komadićima okamina koji se već četvrt stoljeća
čuvaju u kartonskoj kutiji na sveučilištu.
To je paleontologa Rona Clarkea - koautora napisa u časopisu
Science - navelo na zaključak da je Little Foot još djelomice
ukliješten u naslagama vapnenca koji vjerojatno skriva čitav
kostur, ili barem kostur koji je cjelovitiji od kostura etiopskog
australopiteka Lucy.
Istraživanje nedavno prikupljenih dijelova pokazuje da je Little
Foot, premda je, kao i drugi australopiteci, bio prilagođen
uspravnom hodu i penjanju (po drveću), imao ruke i noge gotovo
jednake dužine, za razliku od čimpanze i gorile kojih su ruke
razmjerno puno duže od nogu, kao i od čovjeka kod kojeg je taj
razmjer obrnut.
Ništa ne govori da je Little Foot čovjekov izravni predak. Ipak,
istaknuo je nedavno Ron Clarke u časopisu "South African Journal of
Science", omogućuje nam da ustvrdimo kako ljudska vrsta potječe od
pretka sličnog izgleda.
(Hina) vrad dgk