POSLOVNI PREGLEG BROJ 312

POSLOVNI PREGLED broj 312 19. - 25. travnja 2003. SADRŽAJ: VLADA DALA JAMSTVA TLM-U I ŽELJEZARI SPLIT VLADA NA IDUĆOJ SJEDNICI O STANJU U BRODOGRADNJI OSNIVANJE RIJEČKE PODUZETNIČKE ZONE UDVOSTRUČEN DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE U TRAVNJU PAD LEGSI INDEKSA STABILNOSTI ZA HRVATSKU ANALITIČARI: U 2003. USPORAVANJE RASTA BDP-A NA OKO 3,6 DO 3,8 POSTO SAVJET HNB: RAST PLASMANA BANAKA NEFINANCIJSKOM SEKTORU USPOREN HNB ZA ŠIRU RASPRAVU O INOZEMNOM DUGU I DEFICITU TEKUĆEG RAČUNA NEĆE BITI POPUŠTANJA U MJERAMA OGRANIČENJA RASTA PLASMANA BANAKA S MISIJOM MMF-A O KOREKCIJAMA POJEDINIH IZVRŠNIH KRITERIJA ZAGREBAČKA BANKA LANJSKU DOBIT STAVILA U REZERVE CENTAR BANKA OSTVARILA NETO DOBIT OD 8,8 MILIJUNA KUNA RSŠ: ŠTEDNI DEPOZITI BLIZU MILIJARDU KUNA ETK POTPISAO NOVE UGOVORE VRIJEDNE DESET MILIJUNA DOLARA "ĐURO ĐAKOVIĆ" ODLUČNO ODBACUJE KRIVNJU ZA ČERNOBILJSKU KATASTROFU U "MONTAŽI" D.D. "ĐURE ĐAKOVIĆA" NE OČEKUJU TEŠKOĆE NA STRANOM TRŽIŠTU INA: OGORČENOST JAVNIM POZIVOM ZA PRIVATIZACIJU BEOPETROLA INA NAMJERAVA JAČATI POSLOVANJE U SLOVENIJI GRADNJA DUNAPACKOVE TVORNICE KARTONSKE AMBALAŽE U ZABOKU POTPISAN MEMORADNUM O SURADNJI ŽELJEZNICA ČLANICA SKUPINE G-4 KRAŠ: RAST PRODAJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU, PAD IZVOZA "INTEREUROPA LOGISTIČKE USLUGE" OVE GODINE INVESTIRA 12 MILIJUNA EURA GORENJE LANI U HRVATSKOJ OSTVARILO PRIHOD OD 100 MILIJUNA EURA PO JEDNA PONUDA ZA "KUTJEVO" I "ĐAKOVŠTINU" U HFP-U OTVORENE PONUDE ZA KUPNJU "JELSE" I "VODIČANKE" RAZGOVORI O PRODAJI DIJELA ŽELJEZARE KOJI NIJE PRODAN MEČELJU HRVATSKI INTERNET BOGATIJI ZA JOŠ JEDAN SERVIS VIJESTI PANKRETIĆ O PRIVATIZACIJI KOMBINATA "BELUPU" DODIJELJENA NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJU KOMUNIKACIJU U ZDRAVSTVU JURČIĆ ZA JAČANJE GOSPODARSKE SURADNJE HRVATSKE I UKRAJINE ASHDOWN: HRVATSKO PRIBLIŽAVANJE EU MOGLO BI BITI MODEL ZA REGIJU RIJEKA I EBRD POTPISALI MANDATNO PISMO O KREDITIRANJU OTVORENA PROLJETNA GRUPA SAJMOVA U RIJECI GOSPODARSKI FORUM O TRGOVINI DRVOM 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA DALA JAMSTVA TLM-U I ŽELJEZARI SPLIT Hrvatska Vlada dala je u četvrtak državna jamstva šibenskom TLM-u, na iznos od 17 milijuna eura, te splitskoj Željezari na iznos od 57 milijuna kuna. Vlada je istodobno zadužila Ministarstvo gospodarstva da u roku deset dana preispita odgovornost dosadašnjih uprava i nadzornih odbora obiju tvrtaka. U slučaju Željezare Split Hrvatski fond za privatizaciju je zadužen da preko svojih predstavnika u Nadzornom odboru prihvati ponuđene ostavke članova Uprave i u najkraćem roku imenuje novu Upravu, te da se na idućoj skupštini imenuju i novi članovi Nadzornog odbora. Željezari Split jamstvo je dano za zaduženje u iznosu 57 milijuna kuna, a iz toga bi se kredita isplatilo 7 neisplaćenih plaća radnicima te pokrenula proizvodnja u dva pogona - hladnoj preradi čelika i valjaonici. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ističe da je splitska Željezara tipičan primjer loše vođene investicije. Loše vođenje investicije i enormno prekoračenje rokova za njeno dovršenje rezultirali su probijanjem financijske konstrukcije i dodatnim zaduženjem, pa je ukupno zaduženje povećano na više od 300 milijuna kuna. To je dovelo i do nemogućnosti daljnjeg poslovanja i blokade računa što je uzrok i više od dvomjesečnog zastoja proizvodnje. Članovi Vlade suglasni su da izlaz za Željezaru postoji jer je to jedini proizvođač čeličnih gredica i građevinskog materijala u Hrvatskoj, a za te proizvode postoji tržište. Potvrđuje to i premijer Ivica Račan koji je kazao da je kao predsjednik Povjerenstva za izgradnju autoceste bio izravno sklon traženju rješenja za nastavak proizvodnje u splitskoj Željezari. Ministri su pohvalili i ponašanje radnika u traženju rješenja za Željezaru. Najveći poticaj nagodbama i s ostalim vjerovnicima dali su upravo radnici koji su sedam mjeseci bez plaće, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Da su na nivou odgovornosti radnika bili organi upravljanja Željezarom pa i vjerovnici, imali bi problem riješen, dodaje premijer Račan. Kao jednog od "neugodnih vjerovnika", Linić je prozvao Hrvatsku elektroprivredu (HEP) zamjerajući joj da "jednu upravu protežira da ne plati, a drugoj isključuje struju". Proizvodnja u Željezari obustavljena je, naime, zbog duga HEP-u od 7 milijuna kuna za ranije isporučenu struju. Vlada je zaključila da se preispita i rad Uprave i Nadzornog odbora šibenskog TLM-a, kojemu je dala jamstvo na zaduženje u iznosu od 17 milijuna eura, od čega 12 milijuna za podmirenje obveza prema inozemnim vjerovnicima a 5 milijuna eura za investicije u modernizaciju Ljevaonice i Valjaonice. TLM je već uspješno pustio u rad prvu fazu modernizacije, a dodatnim bi se ulaganjem proizvodnja povećala na sto tisuća tona gotovih proizvoda godišnje. Vlada je već ranije podržala program modernizacije i financijske konsolidacije TLM-a uz zaključak da je aluminijska proizvodnja jedna od strateških proizvodnji za Hrvatsku, podsjetio je Linić. No, članovi su Vlade upitali zašto se u protekle dvije godine nije provelo restrukturiranje i zašto nisu odvojene osnovne od neosnovnih djelatnosti. Potrebno je to učiniti sada u roku od 30 dana jer to nije učinjeno u protekle dvije godine, zamijetio je premijer Račan. U istom roku, zaključila je Vlada, treba obaviti i prijenos vlasništva sa HEP-a (koji ima 50,36 posto dionica TLM-a) na HFP. Ministar Jurčić podsjetio je da je TLM značajan izvoznik, da u Europu izvodi oko 85 posto svoje proizvodnje, oko 140 milijuna eura. Planirani poslovni rezultati za razdoblje do 2007. pokazuju stabilan rast dobiti s oko 14 milijuna kuna ove godine do 56 milijuna kuna 2007. kazao je Jurčić. VLADA NA IDUĆOJ SJEDNICI O STANJU U BRODOGRADNJI Vlada će na sjednici idući tjedan raspraviti stanje u brodogradnji, te vjerojatno i paket izmjena ili novih zakona koji se tiču reforme radnoga zakonodavstva, najavio je u četvrtak premijer Ivica Račan. Vlada će iduću sjednicu, umjesto u četvrtak, 1. svibnja, održati dan prije, odnosno u srijedu. Hoće li se paket radnog zakonodavstva u srijedu naći pred Vladom ovisit će o tome hoće li se idućih dana sa sindikatima i poslodavcima riješiti neka otvorena pitanja u nastojanju da se o tome postigne konsenzus socijalnih partnera, kazao je Račan. Najavio je da bi na sjednici u srijedu Vlada trebala utvrditi i prijedlog zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Na toj, ili sjednici iza nje, Vlada će utvrditi i dodatne mjere za ubrzanje poslova nužnih za približavanje EU. Naime, do kraja ove godine Hrvatska ima obvezu uskladiti 50-ak zakona s europskim zakonodavstvom, a čeka je i odgovaranje na pitanja koja bi iz Bruxellesa trebala stići početkom lipnja. OSNIVANJE RIJEČKE PODUZETNIČKE ZONE Ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel najavili su nakon sastanka u utorak u Rijeci suradnju u osnivanju nove poduzetničke zone i regionalne razvojne agencije za riječko poduzetništvo. Obersnel je na konferenciji za novinstvo kazao da će u poduzetničkoj zoni u Škurinjama na 50.000 četvornih metara biti smješteni svi sadržaji za razvoj poduzetništva kao što su poduzetnički inkubator PORIN, tehnološko-inovacijski centar i regionalna razvojna agencija osnivanje koje je u pripremi. Ministar Pecek je, istaknuvši da će Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva poduprijeti taj projekt i financijski, izrazio zadovoljstvo razvojem poduzetništva na riječkom području. Iznio je podatak da je Ministarstvo u poduzetništvo na tome području u zadnje dvije godine uložilo 270 milijuna kuna. Najavio je da će Ministarstvo uskoro početi objavljivati tzv. crne liste banaka koje ne podupiru poduzetništvo jer ne odobravaju zajmove poduzetnicima. Upozorio je kako će preporučiti jedinicama lokalne samouprave da povuku pologe iz tih banaka. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI UDVOSTRUČEN DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske za 2002. znatno je premašio očekivanja, udvostručen je u odnosu na godinu prije, i po privremenim podacima Hrvatske narodne banke, dostigao je iznos od 1,54 milijarde američkih dolara. Njegov je udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećan na 6,9 posto, sa umjerenih 3,8 posto u 2001., i najveći je u zadnjih pet godina, od po tome rekordne 1997. kada je manjak tekućeg računa platne bilance (od 2,5 milijardi USD) iznosio 12,5 posto BDP-a. Povećanje deficita na tekućem računu platne bilance za prošlu godinu u odnosu na 2001. za 113,3 posto (sa 725 milijuna na 1.546 milijuna USD) najvećim je dijelom rezultat pogoršanog salda robne razmjene s inozemstvom, kao posljedice brzog rasta robnog uvoza i skromnog porasta izvoza roba, ali dijelom i izraženih promjena u međuvalutnim odnosima dolara prema euru i kuni. Uz to, ipak je zabilježen i nešto manji porast prihoda od usluga, odnosno turizma od očekivanog. Treba istaknuti da je Hrvatska u 2002. zabilježila povoljne makroekonomske pokazatelje. Ostvaren je dinamičan gospodarski rast sa rekordnim 5,2 postotnim realnim porastom BDP-a, koji iznosi više od 22,4 milijarde dolara ili 5.056 USD po stanovniku, uz nisku stopu inflacije od 2,3 posto. No, određeni oprez kod analitičara izazivaju upravo povećanje manjka tekućeg računa platne bilance i porast inozemnog duga, kao mogućih naznaka nestabilnosti, ukoliko se nastave takvi trendovi. Vanjski je dug lani povećan za gotovo četiri milijarde dolara (u čemu su sa trećinom sudjelovale tečajne razlike, a ostali dio porasta najvećim se dijelom odnosi na banke i državu). Inozemni je dug, od 15,2 milijarde USD, na kraju 2002. dostigao visokih 68,1 posto BDP-a (prema 57,9 posto udjela u BDP-a u godini prije), a i dalje se povećava (krajem veljače iznosio je već 16,5 milijardi USD). Kod snažnijeg gospodarskog rasta u određenoj je mjeri i za očekivati porast deficita na tekućem računu platne bilance i povećanje inozemnog duga. No, napominju analitičari HNB-a, razborito upravljanje upućuje na potrebu procjene mogućih opasnosti koje se mogu pojaviti kod pogoršanja salda u odnosima s inozemstvom. Deficit na tekućem računu platne bilance znatno je premašio inozemna izravna ulaganja (koja su lani iznosila 980 milijuna dolara, 37 posto manje nego u godini prije), što znači da se manjak morao financirati zaduživanjem. S obzirom na već visoki udio inozemnog duga u BDP-u, ne bi bilo uputno nastaviti financirati manjak tekućih transakcija zaduživanjem, smatraju analitičari HNB-a. Taj je deficit, drže, potrebno znatno smanjiti, na onu razinu koja će se moći pokriti bez značajnijeg rasta zaduživanja. Glavni generator prošlogodišnjeg porasta manjka tekućeg računa platne bilance je deficit na računu roba, od 5,3 milijarde dolara, što je za 1,2 milijarde USD ili 28,7 posto više nego 2001. To je posljedica snažnog rasta uvoza, za 17,1 posto na 10,7 milijardi dolara, podržanog kreditnom ekspanzijom poslovnih banaka. Vrijednost robnog izvoza, uz godišnji rast od 5 posto, iznosila je 4,9 milijardi dolara. No, tu treba imati u vidu i utjecaj međuvalutnih promjena, slabljenja dolara prema euru za gotovo 18 posto, što je dijelom utjecalo na porast vrijednosti uvoza, budući je 77 posto robnog uvoza (i 70 posto izvoza) ostvareno u eurima, a podaci se iskazuju u dolarima. Istodobno je suficit na računu usluga iznosio 3,1 milijardu dolara, čime je ostvaren godišnji rast od 191 milijun dolara ili 6,5 posto. Pritom je neto prihod od turizma u 2002. iznosio 3 milijarde dolara, što je za 302 milijuna USD ili 11,1 posto više nego u 2001. To je ipak nešto manje od očekivanog, na što su utjecale loše vremenske prilike u kolovozu i rujnu, kao i posljedice poplava u Njemačkoj, Austriji i zemljama srednje Europe. U TRAVNJU PAD LEGSI INDEKSA STABILNOSTI ZA HRVATSKU LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku za travanj smanjen je jedan bod u odnosu na ožujak, i iznosi 58 bodova, a njegov je pad posljedica prevladavajućeg utjecaja negativnih trendova u sigurnosnom i ekonomskom planu nad pozitivnim trendovima koje nameću Vlada i Sabor. Stoji to u priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u utorak, koja prenosi izvješće o LEGSI indeksu stabilnosti kojeg izrađuju konzultantska kuća Euroasia Group i investicijska banka Lehman Brothers. Pozitivnim se u tom izvješću ocjenjuju Vladina najava održavanja izbora sredinom jeseni, kao i izmjene izbornog zakona, kojima je, navodi se "smanjen utjecaj tradicionalno desno orijentiranog iseljeništva, a povećan broj manjinskih predstavnika". Na sigurnosnom pak planu, ocjenjuju analitičari, bilježi se blagi negativni trend koji su oblikovale kritike američke administracije na račun Hrvatske zbog priklanjanja stavu Njemačke i Francuske o ratu u Iraku. Također, negativni trend, po mišljenju analitičara, oblikovan je i prijetnjama ratnih veterana predsjedniku Stjepanu Mesiću i premijeru Ivici Račanu "nadahnutima ubojstvom srbijanskog premijera Zorana Đinđića". Na ekonomskom se planu izdvaja osnivanje Vijeća za privatizaciju INA-e, no izražava i sumnja da će ono uspjeti pripremiti taj proces prije održavanja izbora. Hrvatska je u travnju po vrijednosti LEGSI indeksa zadržala 10. mjesto, i to iza, primjerice, Mađarske, Poljske, Bugarske i Rusije. Euroasia Group i Lehman Brothers u izradi LEGSI indeksa stabilnosti mjere političku stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta, odnosno njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize. ANALITIČARI: U 2003. USPORAVANJE RASTA BDP-A NA OKO 3,6 DO 3,8 POSTO Nakon prilično snažnog, 5,2 postotnog gospodarskog rasta koji je Hrvatska zabilježila u 2002. godini, ove godine bi se rast mogao kretati oko 3,6 ili 3,8 posto, očekuju analitičari Zagrebačke banke i HVB Bank Croatia. Analize obiju banaka objavljene su ovih dana u publikacijama njihovih matičnih bankarskih grupacija Bank Austria Creditanstalt (HVB Croatia) i UniCredito Italiano (Zagrebačka banka). U obje banke naglašavaju kako je prošlogodišnji rast BDP-a bio potaknut snažnim rastom osobne potrošnje, potpomognute kreditnom ekspanzijom, što će ove godine izostati, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog mjera HNB-a kojima se upravo želi zaustaviti povećanje kreditnih plasmana banaka. Naime, značajna kreditna ekspanzija - ukupni su zajmovi lani povećani za više od 30 posto - povećala je i inozemni dug Hrvatske, zbog čega se HNB odlučila bankama ograničiti rast kredita na 16 posto te je donijela odredbu da banke dnevno moraju 35 posto svojih deviznih obveza imati pokriveno deviznim potraživanjima. Odluka o pokriću deviznih obveza, navode analitičari HVB banke, dovela je i do slabljenja kune u prvom tromjesečju ove godine, kada je HNB sa čak šest deviznih intervencija morala 'braniti' tečaj kune prema euru. Naime, pritisak na hrvatsku valutu, uz ostalo, povećala je i dodatna potražnja banaka za devizama kako bi ispoštovale tu odluku središnje banke. Među značajnijim pokazateljima za prošlu godinu u obje se analize navode i prošlogodišnji podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske s ostatkom svijeta, u kojoj je rast uvoza od 8,8 posto popraćen tek 1,2 postotnim rastom izvoza. Obzirom na gospodarsko stanje naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera - zemalja Europske unije, izvoz niti ove godine neće zabilježiti značajniji rast. Naime, navode analitičari ZABA-e, rat u Iraku dodatno će odgoditi poboljšanje stanja svjetskog, pa tako i EU gospodarstva, zbog čega će domaća potražnja i u ovoj godini ostati pokretač hrvatskog gospodarskog rasta. Uzme li se tako u obzir utjecaj ograničenja kreditne ekspanzije na osobnu potrošnju, ali i očekivano usporavanje investicija (nakon dovršetak značajnog dijela radova na autocestama), analitičari obiju banaka u ovoj godini očekuju usporavanje rasta BDP-a. No, 2004. trebala bi u odnosu na ovu godinu biti ipak nešto uspješnija -u HVB-u očekuju gospodarski rast od 3,5 posto, a u ZABA 4,5 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB: RAST PLASMANA BANAKA NEFINANCIJSKOM SEKTORU USPOREN Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) razmotrio je u srijedu, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, najnovija novčana i gospodarska kretanja, te usvojio monetarnu projekciju za drugo tromjesečje. Na dnevnom redu bilo je i izvješće o osnovnim obilježjima bankovnog sustava u zadnjem lanjskom tromjesečju, a odobreno je i više suglasnosti iz nadležnosti najvišeg tijela središnje banke. Osnovni makroekonomski pokazatelji i dalje su dobri. Godišnja stopa inflacije iznosila je u ožujku 1,7 posto. Nakon nešto izraženijih deprecijacijskih pritisaka u prvom tromjesečju, zbog kojih je središnja banka i u ožujku triput intervenirala na deviznom tržištu prodajom ukupno 150,1 milijun eura, početkom travnja došlo je do aprecijacije kune, a potom i do stabiliziranja tečaja na razini od približno 7,52 kune za euro. Prema sadašnjim procjenama, i cijene i tečaj kretat će se i nadalje unutar očekivanog raspona. Rast plasmana banaka nefinancijskom sektoru usporen je u odnosu na posljednje mjesece prošle godine, no u prvom tromjesečju iznosio je još uvijek veoma visokih 5 posto. Plasmani stanovništvu rasli su daleko brže (8,4 posto) od plasmana poduzećima (2,5 posto), a pritom su kamatne stope za poduzeća povećane, a za stanovništvo smanjene. Pasivne kamatne stope banaka i dalje imaju silazni trend, a razlika između kamatnih stopa na ukupne kredite i na ukupne depozite povećana je u veljači na 8 postotnih bodova. U ožujku je, prema podacima koje su dostavile poslovne banke, došlo do smanjenja kredita, no ima indicija da je u tome veći udjel imao prijenos potraživanja između ovdašnjih i matičnih banaka ili na srodna poduzeća, nego stvarno smanjivanje kreditne aktivnosti. Najveću pozornost Savjeta HNB-a izaziva rast inozemnog zaduženja, i banaka i države, koji se nastavlja i u ovoj godini. Članove najvišeg tijela središnje banke napose zabrinjava što se iz tog izvora potiče u velikoj mjeri domaća potražnja za uvoznim proizvodima, što pogoršava vanjskotrgovinski i tekući saldo platne bilance. Stoga je zaključeno da se već za sljedeću sjednicu pripremi sveobuhvatnija rasprava o ovoj temi. Savjet HNB- a suglasio se s prijedlogom da se HVB Bank Croatia d.d. Zagreb pripoji Splitskoj banci d.d. Split, te da predsjednik uprave Splitske banke postane Wolfgang Peter, a članovi uprave Ivo Bilić, Goran Gazivoda i Christoph Schofbock. Odobren je i prijedlog Nadzornog odbora Požeške banke d.d. Požega da predsjednik uprave te banke postane Krešo Toromanović, a članica uprave Đurđa Babić, izvijestili su iz HNB-a. HNB ZA ŠIRU RASPRAVU O INOZEMNOM DUGU I DEFICITU TEKUĆEG RAČUNA Deficit tekućeg računa platne bilance s udjelom od visokih 6,9 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP) i povećanje inozemnog duga koji je na kraju prošle godine već premašio 68 posto BDP-a, dva su pitanja o kojima bi u Hrvatskoj trebalo provesti širu raspravu, smatraju čelni ljudi Hrvatske narodne banke. Ta bi pak rasprava trebala odgovoriti na pitanja da li su kretanja u platnoj bilanci i stupanj zaduženosti zemlje prema inozemstvu takvi da ih se još može tolerirati ili je potrebno poduzeti dodatne mjere za smanjivanje njihovog udjela u BDP-u. Pritom vodeći ljudi hrvatske središnje banke ocjenjuju da su to pitanja o kojima treba postići veću harmonizaciju djelovanja između Vlade i HNB-a. Rečeno je to u današnjem razgovoru guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog i suradnika s novinarima. Ukupni hrvatski vanjski dug na kraju prošle godine iznosio je nešto više od 15,2 milijardi američkih dolara, te je njegov udio u BDP-u povećan na (visokih) 68,1 posto BDP-za 2002., dok je krajem veljače inozemni dug već iznosio 16,5 milijardi dolara. U HNB-u ocjenjuju da će se u ovoj godini inozemni dug nominalno povećati za više od tri milijarde dolara, od čega će jedna trećina biti posljedica efekta međuvalutnih odnosa dolara i eura, a dvije trećine stvarno povećanje duga. Inozemni bi se dug, po procjenama iz središnje banke, u 2003. zadržao na razini od oko 68 posto udjela u BDP-u. Deficit tekućeg računa platne bilance koji je za 2002. premašio iznos od 1,5 milijardi dolara, što je 6,9 posto BDP-a (prema 3,7 posto u godini prije i 2,5 posto BDP-a u 2000.) u ovoj bi se godini mogao smanjiti. Međutim, njegov će udio u BDP-u i dalje biti visok, oko 5,8 posto, što je dugoročno teško održivo, upozoravaju iz HNB-a. HNB nema oficijelni stav vezan uz visinu inozemnog duga. Udio od 68 posto u BDP-u nije neki specifikum Hrvatske, bilježe ga i neke druge zemlje u tranziciji. No, u našim uvjetima, daljnje povećanje vanjskog duga ili dugoročnije zadržavanje na postojećoj razini udjela u BDP-u teško bi moglo ostati bez negativnih implikacija, osobno je mišljenje guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog. Kada se imaju na umu naše stope rasta koje su u najboljem slučaju na razini kamatnih stopa, udio štednje u BDP-u, permanentni deficit tekućih transakcija, u našim uvjetima teško da bi se moglo dozvoliti bilo povećanje vanjskog duga ili dugoročnije zadržavanje na postojećoj razini (od oko 68 posto udjela u BDP-u), a da to nema negativne implikacije, kaže prvi čovjek HNB-a napominjući da je to njegovo osobno mišljenje. Uz to, kada se gleda i proračunski deficit i deficit tekućeg računa platne bilance, dug bi bio još i veći da nije bilo privatizacijskih prihoda, a njih uskoro više neće biti, napominje Rohatinski. HNB, koja je početkom godine donijela mjere ograničavanja visokog rasta plasmana banaka temeljenog na inozemnog zaduživanju, spremna je poduzeti mjere iz svoje nadležnosti i u vezi inozemnog duga, ako ocjeni da je to potrebno. Međutim, teško da to može biti dovoljno, pa se stoga i ocjenjuje da su to pitanja za koja treba postići veću harmonizaciju između Vlade i središnje banke. NEĆE BITI POPUŠTANJA U MJERAMA OGRANIČENJA RASTA PLASMANA BANAKA Hrvatska narodna banka uvjerena je u ispravnost svojih mjera ograničavanja rasta plasmana poslovnih banaka nefinancijskom sektoru u ovoj godini na 16 posto, i od njih neće biti odstupanja ili bilo kakvog ublažavanja. Čelni ljudi HNB-a u četvrtak su u razgovoru s novinarima ujedno su najavili da će središnja banka obaviti kontrole u bankama za koje postoje indicije da su na razne načine iskazale manje plasmane od stvarnih. U prvom tromjesečju ove godine zabilježeno je lagano ali kontinuirano usporavanje rasta plasmana koji su ukupno povećani za 4,8 milijardi kuna ili za (još uvijek visokih) 5 posto nominalno. Pritom se nastavlja tendencija znatno bržeg porasta kredita stanovništvu nego poduzećima. Tako su plasmani stanovništvu povećani za 8,4 posto nominalno (odnosno 4,8 posto realno računajući s promjenama tečaja), a poduzećima nominalno za 2,5 posto (dok su realno smanjeni za 1 posto). Znatno brži rast kredita stanovništvu nego poduzećima dijelom je rezultat nastojanja banaka da povećaju onaj dio plasmana koji im donosi veći prinos, s obzirom da su kamatne stope na kredite građanima praktično gotovo dvostruko veće (računajući i sa kamatnim stopama na dopuštena prekoračenja po tekućim računima) od onih poduzećima. Po izvještajima banaka, pak iskazan je rast plasmana za samo 2,2 milijarde kuna ili 1,7 posto u usporedbi s dozvoljenih 4 posto u prvom kvartalu. U ožujku je, prema podacima koje su dostavile banke, došlo i do smanjenja kredita, a to ukazuje da su (pojedine) banke za rast plasmana koristile i neke druge kanale (trošenje rezervacija, cesije, prijenos potraživanja na matične banke u inozemstvu i sl). Iz HNB-a najavljuju da će obaviti kontrolu i utvrditi kako su se stvarano odvijali plasmani banaka u ožujku i što su pojedine banke činile kako bi izbjegle obvezu upisa blagajničkih zapise. U HNB-u procjenjuju da će plasmani banaka nefinancijskom sektoru ove godine porasli za oko 18 posto, a novčana masa za oko 14 posto, pri čemu ocjenjuju realnim ostvarivanje BDP-a većeg od 4 posto, ukupne inflacije niže od 3 posto, uz prosječni tečaj eura prema kuni od oko 7,6 kuna. U cjelini se može reći da je povećanje plasmana smanjeno za oko jednu trećinu, što je bila i intencija mjera, no pritom treba imati u vidu da su plasmani danas na razini koja je još uvijek za 23 posto veća nego na početku prošle godine. Kreditne aktivnosti banaka i dalje su na razinama koje predstavljaju snažan impuls financiranju rasta domaće potrošnje. Industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca povećana je za 4,7 posto, a promet u trgovini na malo za 8 posto. U HNB-u pritom odbacuju bojazni da bi usporavanje kreditne aktivnosti (s određenim vremenskim pomakom) moglo imati teške posljedice na ukupnu ekonomsku aktivnost. Navode pritom podatke o zadržavanju stabilnosti cijena, stope inflacije u ožujku je na godišnjoj razini iznosila svega 1,7 posto, a temeljna inflacija svega 0,2 posto. Uz to, za sada se nisu ostvarile najave o povećanju kamatnih stopa. Što više prosječna kamatna stopa na kredite s deviznom klauzulom od 8,4 posto ček je i nešto niža nego ranije. S MISIJOM MMF-A O KOREKCIJAMA POJEDINIH IZVRŠNIH KRITERIJA Izvršenje mjera predviđenim Memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici o stand by aranžmanu Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom u cjelini je gledajući zadovoljavajuće, no s misijom MMF-a u svibnju će se razgovarati o mogućim korekcijama pojedinih izvršnih kriterija kao što deficit tekućeg računa platne bilance i povećanje deviznih rezervi HNB-a. Najavljeno je to iz Hrvatske narodne banke čiju su predstavnici zajedno s izaslanstvom Vlade boravili na nedavnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. U HNB-u ocjenjuju da će se neto raspoložive devizne rezerve središnje banke u ovoj godini povećati za oko 200 milijuna dolara, dok je u Memorandumu predviđeno povećanje za 490 milijuna USD. To je jedno od pitanja o kome će se razgovarati s Misijom MMF-a čiji se dolazak u Zagreb očekuje u svibnju. HNB je, u cilju održavanja stabilnosti tečaja u uvjetima povećane potražnje za devizama, u prvom tromjesečju intervenirala na deviznom tržištu prodajom 315 milijuna eura. Time je angažirano znatno više inicijalnih deviznih rezervi nego što je predviđeno Memorandumom, no iz središnje banke napominju da će izvršenje tog kriterija uslijediti u drugom tromjesečju. Što se tiče ostvarivanja pojedinih kriterija za ocjenu uspješnosti izvršenja aranžmana, ističe se kako su mjere fiskalne politike u potpunosti ostvarene. Što više, deficit opće države bio je niži od predviđenog, za što je Hrvatska čak dobila komplimente MMF-a. Neke strukturne reforme, međutim, kasne, a deficit tekućeg računa platne bilance za 2002. (sa udjelom od 6,9 posto BDP-a) znatno je veći od predviđenog Memorandumom. To će pitanje biti predmet razgovora u svibnju, odnosno razgovarat će se o tome treba li i koliko mijenjati taj i neke druge izvršne kriterije. ZAGREBAČKA BANKA LANJSKU DOBIT STAVILA U REZERVE Zagrebačka banka prošlu je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 591,74 milijuna kuna, koja će biti raspoređena u rezerve Banke, odlučeno je u četvrtak na Glavnoj skupštini Zagrebačke banke. Donijeta je i Odluka o isplati dividende, prema kojoj će se dioničarima isplatiti dividenda po redovnim dionicama serije A, B, D i E i povlaštenim dionicama serije C, u kunskoj protuvrijednosti od EUR 10,90 po dionici, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate. Dividenda će biti isplaćena iz sredstava kumulirane zadržane dobiti Banke iz ranijih godina ostvarene do 31.12.2000. godine. CENTAR BANKA OSTVARILA NETO DOBIT OD 8,8 MILIJUNA KUNA Centar banka u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 8,8 milijuna kuna, što je 41,3 posto više nego u 2001. godini, objavili su iz te Banke. Bilanca banke na dan 31. prosinca 2002. godine iznosila je 455,8 milijuna kuna, što je za desetpostotni porast u odnosu na kraj prethodne godine. Kako su istaknuli, Banka već četvrtu godinu uzastopno isplaćuje dividendu te će se Skupštini, koja će se održati 26. svibnja, predložiti donošenje odluke o isplati dividende za 2002. godinu u iznosu od 20 kuna po dionici. RSŠ: ŠTEDNI DEPOZITI BLIZU MILIJARDU KUNA Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ), po posljednjim podacima, ima ukupno potpisanih 145.000 ugovora o stambenoj štednji, ugovornog iznosa 1,2 milijarde eura (9 milijardi kuna) i uplaćenih gotovo 950 milijuna kuna štednih depozita. Od početka godine do kraja ožujka 2003. sklopljeno je 6.600 novih ugovora, ugovornog iznosa 56,5 milijuna eura, a štedni su depoziti povećani 100 milijuna kuna. Time je nastavljen pozitivan trend iz prošle godine u kojoj je potpisano 40.729 ugovora, stanje depozita gotovo udvostručeno, sa 489 na 853 milijuna kuna, a ugovorni iznos povećan u godinu dana za više od 350 milijuna eura - izjavila je predsjednica Uprave RSŠ-a Mandica Zulić. U prva tri mjeseca 2003. odobreno je novih 126 kredita, vrijednih 670 tisuća eura, čime se broj odobrenih stambenih kredita, koji su se počeli odobravati lani, popeo na 1.250, ukupne vrijednosti 66 milijuna kuna. Po tome, kaže Zulić, RSŠ prednjači na hrvatskom tržištu stambene štednje, pri čemu izdvaja podatak da tek trećina štediša koji ostvare to pravo, odlučuje i koristiti kredite. U poslovnoj 2003. RSŠ planira sklopiti novih 45.000 ugovora o stambenoj štednji, a pravo na stambeni kredit ostvarit će novih 4.000 štediša. 4. TVRTKE ETK POTPISAO NOVE UGOVORE VRIJEDNE DESET MILIJUNA DOLARA Kompanija Ericsson Nikola Tesla (ETK) potpisala je nove ugovore na ruskom, posebno sibirskom području u ukupnoj vrijednosti od 10 milijuna američkih dolara, objavili su iz te kompanije. Ugovori su potpisani sa operatorima Sibirtelekomom i Rostelecomom. Sibirtelekom je u sastavu Svjazinvesta, koji u zajednici s Rostelecomom predstavlja najvećega ruskog operatora fiksne telefonije i jednoga od najvećih u svijetu. U skladu s tim ugovorima u gradovima Sibira će se isporučiti nekoliko novih AXE centrala, proširiti i modernizirati dio AXE mreže s uskopojasnim ENGINE ACCESS RAMPS (EAR-NB) i proširiti SDH transmisijski sustav uključujući i nadogradnju sustava upravljanja mrežom. U ruskom području ETK će proširiti i zamijeniti komutacijski dio AXE centrala namijenjenih Južnoj, Srednjoj i Sjeverozapadnoj mega regiji. U proširenje je uključena i najveća tranzitna centrala u Rusiji - AXE MTS-9 T-8, locirana u Moskvi. Tim ugovorima zagrebačka tvrtka ETK nastavlja dosadašnju uspješnu poslovnu suradnju s Sibirtelekomom i Rostelecomom i istodobno otvora nove poslovne mogućnosti, kažu u tvrtki. "ĐURO ĐAKOVIĆ" ODLUČNO ODBACUJE KRIVNJU ZA ČERNOBILJSKU KATASTROFU U slavonskobrodskoj tvrtki "Đuri Đakoviću" odlučno odbacuju tvrdnje kako su navodno loši dijelovi proizvedeni u njihovim pogonima krivi za katastrofu u nuklearnoj elektrani u Černobilju. Takva podmetanja, koja po pisanju dnevnih novina potječu iz arhiva ukrajinskog KGB-a, dugoročno će štetiti poduzeću kad bude ugovaralo nove poslove, a napokon je počelo pozitivno poslovati, kazao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Uprave "Đure Đakovića" Dragan Marčinko. "Mi ne vidimo razlog za krivnju jer smo radili po dokumentaciji ulagača, njegovim materijalom, po njegovoj tehnologiji i uz njegove supervizore, a u međuvremenu nismo dobili nijedan prigovor. Osim toga, svi znamo kako je u Černobilju reaktor eksplodirao, a nije bilo pukotine na cjevovodu. Dakle, nesreća se dogodila na jednom, a "Đakovićeva" je oprema bila na drugom mjestu i sigurno se ne može s njom povezati", istaknuo je Marčinko. U Upravi kažu kako će dugoročno osjećati posljedice takve negativne promidžbe koja nije utemeljena na dokazima. "Trenutačno u svijetu nudimo nekoliko velikih projekata od kojih samo jedna termoelektrana za afričko tržište vrijedi 250 milijuna dolara", istaknuo je Marčinko, dodavši kako će ih sada mogući ulagači drukčije promatrati. U "MONTAŽI" D.D. "ĐURE ĐAKOVIĆA" NE OČEKUJU TEŠKOĆE NA STRANOM TRŽIŠTU "Montaža", jedno od društava "Đure Đakovića", ne očekuje veće teškoće na stranom tržištu zbog neutemeljenih optužaba u kojima se ovih dana ta tvornica povezuje s eksplozijom u černobiljskoj nuklearki, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare "Montažine" Uprave na kojoj se govorilo i o poslovanju u ovoj godini. Predsjednik Uprave Darko Katić dodao je kako bi ipak moglo biti otežano ugovaranje poslova s novim kupcima na američkom i engleskom tržištu. Inače, "Montaža" je prošle godine pretrpjela veliki gubitak zbog stečaja strateškog partnera "Backoka" na njemačkom tržištu. "Montaža" se financijski oporavlja uz pomoć državnog jamstva za kredit u iznosu od 3 milijuna eura na rok od 7 godina, pa ohrabruje podatak kako je do sada ugovorila 75 posto poslova za ovu godinu, od toga znatan dio na stranom tržištu, rekao je Katić. "Montaža" d.d. zapošljava 739 radnika na neodređeno i 255 radnika na određeno vrijeme, a treba još zaposliti 60 do 80 bravara i zavarivača. INA: OGORČENOST JAVNIM POZIVOM ZA PRIVATIZACIJU BEOPETROLA Iz hrvatske naftne kompanije INA u srijedu su izrazili ogorčenost odlukom Agencije Vlade Srbije za privatizaciju i objavljivanjem javnog poziva za privatizaciju Beopetrola, te najavili da će i dalje poduzimati sva zakonska i pravna sredstva za povrata svoje imovine u Srbiji, koja je Ini nezakonito oduzeta krajem 1990. godine. "Duboko smo ogorčeni odlukom Agencije za privatizaciju Srbije, tim više što su proteklih godina stizali ohrabrujući signali da će se to pitanje riješiti temeljem pravnih činjenica", navodi se u priopćenju Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću. Agencija Vlade Srbije za privatizaciju jučer je objavila javni poziv za privatizaciju većinskog paketa dionica Beopetrola. INA u svom priopćenju podsjeća da INA nema faktičku vlast na svojoj imovini u Srbiji od 7. prosinca 1990. kada je nezakonito osnovana tvrtka "Društveno poduzeće za promet naftnih derivata INA Beograd" (DP INA BEOGRAD sa p.o. Beograd). Toj su tvrtki 1991. pripojene "NEONAFTA", d.o.o. i "BEONA", d.o.o. Odlukom Radničkog savjeta od 10. travnja 1992. DP INA BEOGRAD promijenila je naziv i sjedište, tako da od tada Ininu imovinu drži tvrtka pod novim nazivom: "Društveno preduzeće za promet naftnih derivata "Beopetrol" sa p.o. Godine 1997., nakon odluke Skupštine DP Beopetrola o transformaciji društvenog poduzeća u akcionarsko društvo i donošenje novog Statuta, ista tvrtka posluje kao dioničko društvo, sada pod, opet, novim nazivom - "Preduzeće za promet naftnih derivata "Beopetrol", akcionarsko društvo Beograd. "Vidljivo je da je imovina INE nezakonito oduzeta 7. prosinca 1990. bila podložna promjenama naziva tvrtke, no uvijek se radilo o istoj pravnoj osobi", ističu iz Ine. Podsjećaju da se INA pravodobno žalila na rješenje od 7. prosinca 1990., pobijajući organiziranje nove tvrtke na Ininom vlasništvu, no, tamošnji je Viši privredni sud žalbu odbio, a o sudbini Ininog zahtjeva za zaštitu zakonitosti, upućenom tadašnjem javnom tužitelju Republike Srbije, u Ini nikada nisu dobili povratnu informaciju. "Ako svemu tome dodamo činjenicu da je osnova za oduzimanje Inine imovine u Srbiji bio referendum radnika, svaki ozbiljni komentar je suvišan", ističu iz Ine. Imovinu Ine u Srbiji čine 194 benzinske postaje (28 na Kosovu), više skladišta, poslovnih prostora i ostalih ulaganja u dugotrajnu imovinu (transport, bunker-stanice, stanovi itd.). "Ostajemo pri našim stavovima da polažemo pravo na našu imovinu, što znači da ćemo i dalje poduzimati sva zakonska i pravna sredstva za povrat naše imovine kod nadležnih organa u Republici Srbiji, te kod svih međunarodnih ustanova, kojima je povjereno pravo zaštite imovine i materijalnih prava pojedinaca i pravnih osoba. INA NAMJERAVA JAČATI POSLOVANJE U SLOVENIJI Hrvatska naftna kompanija Ina želi ojačati svoju poziciju u Sloveniji, koja je Ini zanimljivo tržište s obzirom na blizinu riječke rafinerije, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Ljubljani član Uprave Ine Željko Vrbanović. Kako je rečeno, s Petrolom, koji već dulje vrijeme nabavlja derivate iz riječke rafinerije, vode se i pregovori o osnivanju zajedničkih mješovitih poduzeća u Hrvatskoj i Sloveniji. Inino slovensko poduzeće Interina lani je slovenskim kupcima isporučilo 90.870 tona naftnih derivata, a ove godine planiran je porast od oko pet posto. Prema iznijetim podatcima, Interina je lani ostvarila 50 milijuna eura prihoda i rast prometa od 11 posto. Ina, kako je rečeno, u Sloveniji ima i 6 crpki, smještenih uglavnom u području Maribora, te centre za prodaju plina u više gradova u centru Slovenije i na obali. Interina je u Sloveniji osnovana prije deset godina, i trenutno ima 113 zaposlenih. GRADNJA DUNAPACKOVE TVORNICE KARTONSKE AMBALAŽE U ZABOKU Mađarski koncern Dunapack počeo je u četvrtak u Zaboku graditi novu tvornicu kartonske ambalaže, koja će zapošljavati 150 radnika. Mjesto gradnje, kako je rečeno, izabrano je zbog odličnog strateškog položaja i suradnje Grada Zaboka u otkupu zemljišta te izgradnje komunalne infrastrukture. Ukupna vrijednost ulaganja u novu tvornicu iznosi oko 15 milijuna eura, od čega jedna trećina otpada na gradnju nove proizvodne hale veličine 39.000 četvornih metara. Završetak radova očekuje se do kraja godine, rekao je Laszlo Novak-Rostas, direktor za inozemna ulaganja Dunapacka. Investitor će biti oslobođen u cijelosti plaćanja komunalne naknade u ovoj godini, u idućoj 75 posto i treće godine 50 posto. To je naš ulog u privlačenju inozemnog ulagača, rekao je zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek. POTPISAN MEMORADNUM O SURADNJI ŽELJEZNICA ČLANICA SKUPINE G-4 Na sastanku generalnih direktora sedam željezničkih kompanija okupljenih u skupini G-4, održanom u Budimpešti u srijedu je potpisan Memorandum o suradnji željeznica članica skupine za usuglašavanje daljnjeg razvoja željezničkog prometa na prostoru Dunav - Jadran. Sastanku je nazočio i predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić, a na njemu se razgovaralo o unaprjeđivanju putničkoga prijevoza, o povećavanju konkurentnosti u teretnome prijevozu, o modernizaciji pružne infrastrukture te o restrukturiranju pojedinih željeznica. Memorandumom bi se trebalo pospješiti ostvarivanje raznih projekata i bolja suradnja među željeznicama članicama skupine. KRAŠ: RAST PRODAJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU, PAD IZVOZA Prehrambena industrija Kraš u prva je tri ovogodišnja mjeseca na domaćem tržištu ostvarila prodaju veću od 3.500 tona, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od tri posto, objavili su iz Kraša. Pritom je dvostruko povećanje prodaje postignuto u prodaji kakao proizvoda, prodaja bombonskih proizvoda povećana je za 3,2 posto, dok su keksi i vafli na lanjskoj razini. Kako su istaknuli u Krašu, smanjenje izvoza u Sloveniju, koji je uvjetovan kašnjenjem u odobravanju bescarinskih kvota te nešto niži izvoz u Bosnu i Hercegovinu (BiH), odrazio se na kretanje ukupnog izvoza u prvom tromjesečju, što je planom bilo i predviđeno. Tako je u prva tri mjeseca izvezeno ukupno 1.577 tona, što je oko šest posto manje od istog lanjskog razdoblja. U porastu je izvoz u SAD, Saudijsku Arabiju, Slovačku i Makedoniju. Što se tiče poslovnih aktivnosti Kraša za ovu godinu, one će biti usmjerene jačanju tržišnog udjela na svim tržištima. Kraševo je opredjeljenje, pojasnili su u tvrtki, zadržati lidersku poziciju na domaćem tržištu, ojačati izvoz na regionalnim tržištima te pronaći nova tržišta poslovnim povezivanjima i akvizicijama. Inače, poslovnu 2002. godinu Kraš grupa završila je s neto dobiti od 41,9 milijuna kuna, što je za 2,6 milijuna kuna više nego u 2001. godini. "INTEREUROPA LOGISTIČKE USLUGE" OVE GODINE INVESTIRA 12 MILIJUNA EURA Tvrtka Intereuropa, logističke usluge, u Hrvatskoj ove godine planira investirati oko 12 milijuna eura, od čega 11,5 milijuna eura u nove skladišne prostore u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Zadru i Kutini, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare. Intereuropa, logističke usluge, d.o.o. raspolaže sa 23.500 četvornih metara zatvorenog skladišnog prostora, a u ovoj godini planira izgradnju još 18.000 četvornih metara zatvorenog skladišnog prostora, istaknuo je predsjednik Uprave društva Andrija Jurgec. Jedan od glavnih razloga povećanju kapaciteta su prednosti koje će logistički centar u Hrvatskoj imati nakon ulaska Slovenije i Mađarske u EU. Između zemalja EU ne postoje carinske barijere i distribucija se obavlja kao lokalna. Ulaskom Austrije u EU glavni se centar za distribuciju roba preselio u Sloveniju i Mađarsku, a njihovim će ulaskom u EU na značaju dobiti kapaciteti u Hrvatskoj, ponajprije u tranzitu roba jer će za sabirne centre EU sve više koristiti Hrvatsku, objasnio je Jurgec. Tvrtka Intereuropa, logističke usluge, dio je koncerna Intereuropa, čije dionice kotiraju na Ljubljanskoj burzi. Prošle je godine Koncern ostvario ukupni prihod od 109,4 milijuna eura, a poslovanjem u Hrvatskoj ostvareno je 15 posto prihoda, istaknuo je direktora Sektora za marketing koncerna Intereuropa Robert Pavletič. Jurgec ističe da je prošle godine u Hrvatskoj ostvaren prihod od 132 milijuna kuna, što je 26 posto više nego godinu prije. Dobit nakon oporezivanja je 18 milijuna kuna, što je porast za 16 posto. GORENJE LANI U HRVATSKOJ OSTVARILO PRIHOD OD 100 MILIJUNA EURA Slovenski proizvođač kućanskih aparata Gorenje ostvario je lani na hrvatskom tržištu ukupni prihod od prodaje od 100 milijuna eura, što je povećanje od oko šest posto u usporedbi s godinom prije, pri čemu je vrijednost prošlogodišnjih nabavki repromaterijala od hrvatskih tvrtki iznosila između osam i 10 milijuna eura. Član uprave Gorenja za prodaju i kandidat za predsjednika uprave Franjo Bobinac, u četvrtak je na predstavljanju poslovnih rezultata istaknuo zainteresiranost tvrtke za nabavu većeg broja raznoraznih komponenti na hrvatskom tržištu, koje je ocijenio jednim od njihovih značajnijih tržišta. Gorenje je lani na hrvatskom tržištu, gdje pokrivaju do 70 posto tržišta, prodalo 317 tisuća velikih kućanskih aparata ili šest posto više nego 2001, a ove se godine također planira povećanje prodaje. Poslovanje Gorenja u Hrvatskoj u fazi je osnivanja novih maloprodajnih centara, gdje već u Zagrebu grade 17 tisuća četvornih metara veliki centar na Žitnjaku. U idućoj bi se godini centri otvorili u Splitu, u Rijeci, a moguće i Osijeku. U zadnjih četiri godine prodaja Gorenja bijele tehnike u Hrvatskoj porasla je za 40 posto, kazao je direktor Gorenja Zagreb Janez Živko. PO JEDNA PONUDA ZA "KUTJEVO" I "ĐAKOVŠTINU" Za kupnju poljoprivrednih kombinata "Kutjevo" d.d. i "Đakovština" d.d. u četvrtak je u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) otvorena po jedna ponuda, obje domaćih ponuđača. Ponuda za kupnju "Kutjeva" stigla je od poljoprivrednog poduzeća "Božjakovina", vlasnika Envera Moralića, koja je za 2,2 milijuna dionica ili vlasnički udio od 94,54 posto u "Kutjevu" ponudilo 61,5 milijuna kuna ili 1,5 milijun kuna više od oglašene početne cijene. U ponudi se "Božjakovina" obvezuje u idućih pet godina u "Kutjevo" uložiti 125,9 milijuna kuna te u tom razdoblju zaposliti i 150 novih radnika. No, "Božjakovina" je svoju ponudu uvjetovala dobivanjem (prije potpisivanja ugovora) jamstava Vlade Republike Hrvatske ili Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da će u slučaju kupnje "Kutjeva" dobiti koncesiju na njegovo poljoprivredno zemljište na najduži mogući rok. Takav uvjet pojašnjavaju činjenicom da i sami trenutno raspolažu s relativno malom poljoprivrednom površinom, a imaju dovoljno mehanizacije da odmah krenu u obradu zemljišta "Kutjeva", što smatraju i dodatnim ulaganjem. Za kupnju "Đakovštine", pak, ponudu je dostavila samo tvrtka "Đakovština novi ESOP" d.o.o., koja je za oko 370 tisuća dionica (46,60 postotni vlasnički udio) ponudila 21,51 milijun kuna, što je 10 tisuća kuna više od oglašene početne cijene. Plan ulaganja priložen ponudi predviđa investiciju od 19,5 milijuna kuna u razdoblju od ove do 2007. godine. Zanimljivost je da je kao osiguranje plana ulaganja ponuđeno pismo namjere Slavonske banke a izda bankovnu garanciju te korporativno jamstvo (mjenica) same "Đakovštine", odnosno društva za koje je ponuda predana. U HFP-U OTVORENE PONUDE ZA KUPNJU "JELSE" I "VODIČANKE" Na natječaj za kupnju većinskog paketa hotelsko-turističke tvrtke "Jelsa" d.d. pristigla je jedna ponuda, dok su dvije ponude stigle za "Vodičanku" d.d. Ponude su otvorene u srijedu u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) na temelju natječaja objavljenog 17. prosinca prošle godine, koji je naknadno dva puta produljen. Osim Jelse i Vodičanke, na prodaju su tim natječajem bile ponuđene i tvrtke Hoteli Podgora d.d. te Hoteli Živogošće, no za njihovu kupnju nije pristigla niti jedna ponuda. Za 56,29 posto dionica "Vodičanke", početne cijena od 20,98 milijuna kuna ili 25 posto od nominalne cijene tih dionica, ponudu je podnijela skupina od 11 malih dioničara - zaposlenika Vodičanke, koji su za dionice te tvrtke ponudili 21 milijun kuna. Drugu su ponudu, pak, dostavili Wilhelm Schloh iz SAD-a i Jadran Jareb iz Tribunja, koji su ponudili 21,1 milijun kuna. Za razliku od prve ponude, u kojoj se ne planiraju daljnja ulaganja u "Vodičanku", u drugoj je predviđeno investiranje ukupno 3 milijuna eura kroz razdoblje od tri godine. Namjeru da ne ulažu u tu tvrtku mali su dioničari pojasnili činjenicom da je u obnovu ratom oštećenih objekata Vodičanke unazad pet godina uloženo oko 18 milijuna eura. Oba su se ponuđača obvezala i zadržati 108 zaposlenika te tvrtke. No, dok mali dioničari nude zapošljavanje 70 stalnih sezonskih radnika, u drugoj se ponudi predviđa stalno zapošljavanje 30 novih djelatnika u idućih pet godina. Iako se za hotelsko poduzeće "Jelsa" d.d. najavljivalo više ponuda, pristigla je samo jedna, i to tvrtke Aquamarine d.o.o. iz Tribunja. Aquamarine je u vlasništvu mađarske tvrtke 'Dalmacija Marine Kft', u čijem su vlasništvu i tvrtke koje su već kupile turističko poduzeće "Primošten" d.d. te marinu u Tribunju. Za 81,41 posto dionica Jelse, čija je oglašena početna cijena iznosila 25,83 milijuna kuna, Aquamarine je ponudila 28 milijuna kuna. U ponudi je navedena i suglasnost preuzimanja državnih jamstava koja su izdana za pokrivanje dugovanja Jelse d.d. Privrednoj banci Zagreb (PBZ) te Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 milijuna kuna, rečeno je prigodom otvaranja ponuda. Ponudom je predviđeno i ulaganje ukupno 66 milijuna kuna u razdoblju od 4 godine, a predviđena je i mogućnost otkupa dijela dionica od strane zaposlenika ESOP programom. RAZGOVORI O PRODAJI DIJELA ŽELJEZARE KOJI NIJE PRODAN MEČELJU Stečajni upravitelj u sisačkoj Željezari d.d. Ilija Marić izjavio je u četvrtak da predstavnici Željezare "Sisak" d.d. u stečaju, Željezare "Linz" u Austriji i rudnika "Ljubije" u BiH razgovaraju o osnivanju zajedničkog poduzeća za upravljanje pogonom aglomeracije sisačke Željezare koji nije prodan ruskom "Mečelju". U pogonu aglomeracije prerađivala bi se i oplemenjivala ruda iz rudnika "Ljubije" za austrijsku Željezaru u Linzu, na čemu bi se moglo zaposliti stotinjak novih radnika. Proizvodnja u Željezarinoj aglomeraciji prekinuta je uoči početka Domovinskog rata kad je obustavljen rad visokih peći. Ti su pogoni očuvani i u dobru su stanju te za početak proizvodnje u njima, po Marićevim riječima, ne bi trebalo puno novca. Željezaru u Linzu takav je posao zanimao i prije rata, a do sada je rudu najčešće uvozila iz SAD-a, te bi preradom rude u Sisku znatno smanjila troškove poslovanja. HRVATSKI INTERNET BOGATIJI ZA JOŠ JEDAN SERVIS VIJESTI Hrvatski Internet prostor bogatiji je za još jedan servis vijesti, koji pokreće portal Index.hr, a urednik portala Matija Babić ističe da se radi o jedinstvenom servisu vijesti u regiji koji na jednom mjestu okuplja i automatski prikazuje najnovije vijesti s 56 domaćih Internet stranica. Media Index servis vijesti pokrenut je, kaže Babić, istodobno i za područje Bosne i Hercegovine, Slovenije, te Srbije i Crne Gore, a riječ je o svojevrsnoj specijaliziranoj tražilici vijesti. Automatizirani sustav, koji uzima u obzir plasman vijesti na izvoru i broj čitanja vijesti na Media.Indexu, prikazivat će bez uredničke intervencije na naslovnici tog portala najpopularnije vijesti s čitavog hrvatskog Interneta. Tako će u bilo kojem trenutku biti prikazano barem 20 vijesti objavljenih u posljednjih sat vremena i na stotine vijesti objavljenih u proteklih 24 sata. Posjetitelji neće moći čitati punu vijest, već će ih veza (link) uputiti na matičnu Internet stranicu s koje je vijest skinuta. Internet je najpodcijenjeniji izvor informacija u Hrvatskoj i kada citiraju nešto s njega, tradicionalni tiskani i elektronički mediji ne navode kao izvor Internet stranicu, a oglašivači ga izbjegavaju, kazao je Babić. Naglasio je da pokrenutim servisom vijesti žele promovirati Internet kao najbrži medij, te kao ravnopravan izvor ažurnih i kvalitetnih informacija radiju i televiziji. Smatra da će uskoro objavljivati informacije sa oko stotinjak hrvatskih Internet stranica u rasponu od stranica medija, korporacija, do lokalnih udruga i raznoraznih klubova, a dnevno će dodavati između pet i šest medija. PANKRETIĆ O PRIVATIZACIJI KOMBINATA Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić ocijenio je u srijedu u Osijeku kako se privatizacija pojedinih poljoprivrednih kombinata odvija svojim tijekom i da se očekuju ponude zainteresiranih ulagača, dok je u drugim poduzećima došlo do zastoja toga procesa. Na sastanku s predstavnicima vladina Ureda za socijalno partnerstvo i sindikatima koji okupljaju djelatnike poljoprivrednih poduzeća Pankretić je kazao kako natječaj za kupnju dionica kombinata u Đakovu, Orahovici i Kutjevu istječe 24. travnja, kada se očekuje javno otvaranje ponuda, dok je za PIK Vrbovec odlučeno da se privatizacija odvija najprije putem neobvezujućih, a zatim i obvezujućih ponuda. "Problema ima u vukovarskom VUPIK-u zbog tužbe Slavonsko-baranjskog sindikata u vezi s pretvorbom i procjenom imovine poduzeća što je zakočilo cijeli proces i u 'Belju', gdje je bilo ideja o povezivanju i dugoročnijoj suradnji s 'Podravkom'", rekao je Pankretić. Ministar Pankretić posjetio je sjedište osječkoga IPK-a pred čijom se upravnom zgradom okupilo više od stotinu djelatnika tvrtke, koji su isticali nezadovoljstvo predloženim modelom privatizacije državnog zemljišta zbog kojega bi, po procjenama Uprave i Nadzornog odbora, oko 400 radnika moglo postati tehnološkim viškom. Ministar je dočekan pojedinačnim zvižducima i uzvicima. Koordinator sindikalnih podružnica IPK Feliks Frajtag kazao je kako je Sindikat PPDIV-a najavio da će do kraja travnja održati prosvjed na Markovu trgu ako se uskoro ne donese odluka o privatizaciji IPK. "Želimo ubrzati dogovor o privatizaciji IPK između Slavonske banke i HFP- a", dodao je. Okupljanje radnika IPK Pankretić je komentirao da je riječ o "nekorektnom pritisku koji je produkt nečijih igara" te da su radnici "izmanipulirani". "BELUPU" DODIJELJENA NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJU KOMUNIKACIJU U ZDRAVSTVU Farmaceutskoj tvrtki "Belupo" dodijeljena je u četvrtak nagrada "The Global Award" za najuspješniju komunikaciju u zdravstvu na svijetu. Ta koprivnička tvrtka dobila je nagradu na prošlogodišnjem "New York Festivalsu" za izložbu "Don't Worry Be Healthy - Zdravo, budi", koju je hrvatska javnost mogla vidjeti u listopadu 2001. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Tom multimedijalnom izložbom predstavljen je novi vizualni identitet ambalaže "Belupovih" lijekova. Nagradu "Grand Globals Award" koprivnička je tvrtka osvojila u kategoriji društvenoga komuniciranja u zdravstvu za koju je bilo prijavljeno 1300 radova, rekla je Mulej. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA JURČIĆ ZA JAČANJE GOSPODARSKE SURADNJE HRVATSKE I UKRAJINE Za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Ukrajine nužno je raditi na stvaranju institucionalnog okvira koji će poboljšati tu suradnju, kazao je u srijedu hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na konferenciji za novinare održanoj nakon potpisivanja Protokola o zasjedanju međuvladinog ukrajinsko-hrvatskog odbora za trgovinsko-gospodarsku suradnju. Odboru, koji se protekla dva dana sastao u Kijevu, supredsjedali su ministar Jurčić i državni tajnik ukrajinskog ministarstva gospodarstva Volodimir Leonidovič Peršin. Na konferenciji za novinare obje su strane iznijele zadovoljstvo potpisanim protokolom i početkom rada Odbora. Ministar Jurčić je naglasio kako hrvatska Vlada u potpunosti podržava projekt Družba i Adria, koji ima veliko gospodarsko značenje, i vodi brigu o nadzoru projekta, odnosno njegovom mogućem utjecaju na okoliš. Do idućega proljeća, rekao je Jurčić, bit će riješena sva tehnička i ekološka pitanja, kako bi se projekt mogao realizirati do sredine 2004. godine. Na tom su području, pojasnio je ministar gospodarstva, mogući tehnički zahvati, koje će napraviti Jadranski naftovod (JANAF), a hrvatska Vlada razrađuje standarde zaštite okoliša. Ministar Jurčić jučer se sastao i s predstavnicima vodeće ukrajinske transportne kompanije Ukrtransnaft, koja je sudionica i potpisnica projekta Družba i Adria. Predstavnici te tvrtke su ministru kazali kako ukrajinska strana podržava sve točke ugovora Družba i Adria. ASHDOWN: HRVATSKO PRIBLIŽAVANJE EU MOGLO BI BITI MODEL ZA REGIJU Hrvatski napredak u približavanju Europskoj uniji predstavlja uzor, a Zagreb bi mogao preuzeti ulogu savjetnika za ostale zemlje regije uključene u taj proces, rekao je u utorak u Zagrebu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Ashdown je novinarima rekao da je s Mesićem razgovarao o procesu približavanje regije jugoistočne Europe Europskoj uniji, osobito u kontekstu predstojećeg summita EU koji se treba održati u lipnju u Solunu. "Rekao sam da vjerujem kako je napredak Hrvatske prema Europskoj uniji model za cijelu regiju, te da bi Hrvatska mogla odigrati ulogu savjetnika za ostale zemlje regije kako bi one uspostavile strukture koje bi im omogućile isti tempo napretka prema EU", rekao je Ashdown. Ashdown je također kazao da je s hrvatskim predsjednikom razgovarao o potrebi zajedničkog djelovanja zemalja regije protiv organiziranog kriminala koji, po Ashdownovu mišljenju, "sada predstavlja najveću prijetnju stabilnosti regije, kao što je to ranije predstavljao nacionalizam". "Suglasili smo se o potrebi suradnje Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore i Makedonije u borbi protiv organiziranog kriminala, kako bismo se riješili te pošasti", kazao je Ashdown. On je također naglasio da se razgovaralo i o potrebi za bržim gospodarskim reformama u BiH, "u čemu bi veliku ulogu trebalo imati i hrvatsko stanovništvo Hercegovine". RIJEKA I EBRD POTPISALI MANDATNO PISMO O KREDITIRANJU Grad Rijeka, riječko Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su u četvrtak mandatno pismo kojem se EBRD povjerava izrada programa kreditiranja projekta kanalizacijskog sustava Grobinštine. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je na konferenciji za novinstvo nakon potpisivanja da je vrijednost projekta 24 milijuna eura, a da mu je cilj zaštita izvorišta pitke vode koju koristi grad. Grobinština je područje sjeverno od Rijeke, a sastoji se od dvije općine, Jelenje i Čavle. Obersnel je kazao kako će novi kredit uključiti i reprogramiranje postojećeg kredita od 8 milijuna eura za dovršeni kanalizacijski sustav zapadnog dijela Rijeke koji je također financirala EBRD. Riječki gradonačelnik je kazao da će kredit biti odobren bez financijskog jamstva Grada Rijeke te da je to prvi takav model financiranja u Hrvatskoj. 6. SAJMOVI OTVORENA PROLJETNA GRUPA SAJMOVA U RIJECI Ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek otvorio je u srijedu u riječkoj Dvorani mladosti tri proljetne sajamske manifestacije. Otvoreni su 12. međunarodni proljetni sajam, u sklopu kojeg je predstavljena 2. izložba cvijeća i Međunarodna izložba keramike "Vaze za cvijeće", 7. međunarodni sajam opreme, namještaja i uređenja "Dom i tehnika", koji obuhvaća 4. izložbu inovacija i 2. sajam obrtnika-proizvođača za turizam - "HOT '03". Na trima sajmovima izlaže ukupno 270 izlagača iz devet zemalja, uz 92 autora iz 25 zemalja na izložbi "Vaze za cvijeće". Uz Hrvatsku na ovim sajamskim manifestacijama predstavljaju se izlagači iz Bosne i Hercegovine, Češke, Indije, Italije, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije i Crne Gore. BUGARSKA - ZEMLJA PARTNER NA JESENSKOM MEĐUNARODNOM VELESAJMU Zemlja partner na predstojećem Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu (ZV) bit će Bugarska, a ugovor o tome i bugarskom nastupu potpisan je u srijedu u Sofiji. Tako će od 16. do 21 rujna, u vrijeme održavanja najveće priredbe Zagrebačkog velesajma, na samoj manifestaciji, ali i u gradu Zagrebu biti predstavljene gospodarske, kulturne, etnografske, gastronomske i druge osobitosti Bugarske. Također će biti organiziran i niz gospodarskih skupova i bilateralnih sastanka hrvatskih i bugarskih gospodarstvenika, kao i susreti predstavnika ministarstava i drugih institucija dviju zemalja. 7. OSTALO GOSPODARSKI FORUM O TRGOVINI DRVOM "Trgovina drvom - trendovi u Hrvatskoj i na svjetskom tržištu", naziv je gospodarskog foruma održanom u Rijeci na kojem se pokušalo naći odgovore na pitanja zbog čega na hrvatskom tržištu prevladava namještaj i drveni proizvodi iz uvoza te zbog čega se izvozi mnogo više sirovine i poluproizvoda od finalnih proizvoda. Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivica Grbac je na konferenciji za novinstvo od, kako je rekao, mnogobrojnih razloga male proizvodnje finalnih proizvoda u zemlji, izdvojio nedostatak nacionalne šumarske strategije. No, najavio je njeno skoro donošenje rekavši da se "osjeća buđenje hrvatskog dizajna i drvoprerađivaštva", iako je riječ o sporim procesima. Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski istaknuo je kako bi prerada drva u finalni proizvod povećala zaposlenost u šumom bogatim krajevima. Mladen Figurić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu naveo je kako je hrvatska proizvodnja drva usitnjena i nepovezana te da je rješenje u interesnom i ugovornom povezivanju drvoprerađivačkih tvrtki u zajedničkoj proizvodnji. Uz to, Figurić je kao nedostatak istaknuo nepostojanje brand menagementa u ovoj grani gospodarstva navevši kako je taj hrvatski proizvod neprepoznatljiv na svjetskom tržištu. Predsjednik Nadzornog odbora "Croatiadrva", gospodarsko-interesnog udruženja drvne i papirne industrije Ferdinand Laufer ustvrdio je da je razlog propadanju drvnoprerađivačkih poduzeća tečaj, nazvavši ga pogubnim za izvoz a zbog čega ta poduzeća posluju sa gubitkom. Laufer je izrazio nezadovoljstvo poticajima poduzetništvu u ovoj grani.