ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Hrvatska narodna banka uvjerena je u ispravnost svojih mjera ograničavanja rasta plasmana poslovnih banaka nefinancijskom sektoru u ovoj godini na 16 posto, i od njih neće biti odstupanja ili bilo kakvog
ublažavanja.
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Hrvatska narodna banka uvjerena je u
ispravnost svojih mjera ograničavanja rasta plasmana poslovnih
banaka nefinancijskom sektoru u ovoj godini na 16 posto, i od njih
neće biti odstupanja ili bilo kakvog ublažavanja. #L#
Čelni ljudi HNB-a u današnjem razgovoru s novinarima ujedno su
najavili da će središnja banka obaviti kontrole u bankama za koje
postoje indicije da su na razne načine iskazale manje plasmane od
stvarnih.
U prvom tromjesečju ove godine zabilježeno je lagano ali
kontinuirano usporavanje rasta plasmana koji su ukupno povećani za
4,8 milijardi kuna ili za (još uvijek visokih) 5 posto nominalno.
Pritom se nastavlja tendencija znatno bržeg porasta kredita
stanovništvu nego poduzećima. Tako su plasmani stanovništvu
povećani za 8,4 posto nominalno (odnosno 4,8 posto realno
računajući s promjenama tečaja), a poduzećima nominalno za 2,5
posto (dok su realno smanjeni za 1 posto). Znatno brži rast kredita
stanovništvu nego poduzećima dijelom je rezultat nastojanja banaka
da povećaju onaj dio plasmana koji im donosi veći prinos, s obzirom
da su kamatne stope na kredite građanima praktično gotovo dvostruko
veće (računajući i sa kamatnim stopama na dopuštena prekoračenja po
tekućim računima) od onih poduzećima.
Po izvještajima banaka, pak iskazan je rast plasmana za samo 2,2
milijarde kuna ili 1,7 posto u usporedbi s dozvoljenih 4 posto u
prvom kvartalu. U ožujku je, prema podacima koje su dostavile
banke, došlo i do smanjenja kredita, a to ukazuje da su (pojedine)
banke za rast plasmana koristile i neke druge kanale (trošenje
rezervacija, cesije, prijenos potraživanja na matične banke u
inozemstvu i sl).
Iz HNB-a najavljuju da će obaviti kontrolu i utvrditi kako su se
stvarano odvijali plasmani banaka u ožujku i što su pojedine banke
činile kako bi izbjegle obvezu upisa blagajničkih zapise.
Po izvještajima banaka, ukupna prekoračenja iznose svega 13
milijuna kuna, što znači 26 milijuna kuna upisa penalizirajućih
blagajničkih zapisa, a iskazale su ih uglavnom male banke, dok su
najveće banke izvijestile o manjem rastu plasmana od mjerama
predviđenih 4 posto u prvom tromjesečju.
U HNB-u procjenjuju da će plasmani banaka nefinancijskom sektoru
ove godine porasli za oko 18 posto, a novčana masa za oko 14 posto,
pri čemu ocjenjuju realnim ostvarivanje BDP-a većeg od 4 posto,
ukupne inflacije niže od 3 posto, uz prosječni tečaj eura prema kuni
od oko 7,6 kuna.
U cjelini se može reći da je povećanje plasmana smanjeno za oko
jednu trećinu, što je bila i intencija mjera, no pritom treba imati
u vidu da su plasmani danas na razini koja je još uvijek za 23 posto
veća nego na početku prošle godine. Kreditne aktivnosti banaka i
dalje su na razinama koje predstavljaju snažan impuls financiranju
rasta domaće potrošnje. Industrijska proizvodnja u prva tri
mjeseca povećana je za 4,7 posto, a promet u trgovini na malo za 8
posto.
U HNB-u pritom odbacuju bojazni da bi usporavanje kreditne
aktivnosti (s određenim vremenskim pomakom) moglo imati teške
posljedice na ukupnu ekonomsku aktivnost. Navode pritom podatke o
zadržavanju stabilnosti cijena, stope inflacije u ožujku je na
godišnjoj razini iznosila svega 1,7 posto, a temeljna inflacija
svega 0,2 posto. Uz to, za sada se nisu ostvarile najave o povećanju
kamatnih stopa. Što više prosječna kamatna stopa na kredite s
deviznom klauzulom od 8,4 posto ček je i nešto niža nego ranije.
(Hina) ds