VLADA DALA JAMSTVA TLM-U I ŽELJEZARI SPLIT

ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Hrvatska Vlada dala je danas državna jamstva šibenskom TLM-u, na iznos od 17 milijuna eura, te splitskoj Željezari na iznos od 57 milijuna kuna. #L# Vlada je istodobno zadužila Ministarstvo gospodarstva da u roku deset dana preispita odgovornost dosadašnjih uprava i nadzornih odbora obiju tvrtaka. U slučaju Željezare Split Hrvatski fond za privatizaciju je zadužen da preko svojih predstavnika u Nadzornom odboru prihvati ponuđene ostavke članova Uprave i u najkraćem roku imenuje novu Upravu, te da se na idućoj skupštini imenuju i novi članovi Nadzornog odbora. Željezari Split jamstvo je dano za zaduženje u iznosu 57 milijuna kuna, a iz toga bi se kredita isplatilo 7 neisplaćenih plaća radnicima te pokrenula proizvodnja u dva pogona - hladnoj preradi čelika i valjaonici. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ističe da je splitska Željezara tipičan primjer loše vođene investicije. Loše vođenje investicije i enormno prekoračenje rokova za njeno dovršenje rezultirali su probijanjem financijske konstrukcije i dodatnim zaduženjem, pa je ukupno zaduženje povećano na više od 300 milijuna kuna. To je dovelo i do nemogućnosti daljnjeg poslovanja i blokade računa što je uzrok i više od dvomjesečnog zastoja proizvodnje. Članovi Vlade suglasni su da izlaz za Željezaru postoji jer je to jedini proizvođač čeličnih gredica i građevinskog materijala u Hrvatskoj, a za te proizvode postoji tržište. Potvrđuje to i premijer Ivica Račan koji je kazao da je kao predsjednik Povjerenstva za izgradnju autoceste bio izravno sklon traženju rješenja za nastavak proizvodnje u splitskoj Željezari. Ministri su pohvalili i ponašanje radnika u traženju rješenja za Željezaru. Najveći poticaj nagodbama i s ostalim vjerovnicima dali su upravo radnici koji su sedam mjeseci bez plaće, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Da su na nivou odgovornosti radnika bili organi upravljanja Željezarom pa i vjerovnici, imali bi problem riješen, dodaje premijer Račan. Kao jednog od "neugodnih vjerovnika", Linić je prozvao Hrvatsku elektroprivredu (HEP) zamjerajući joj da "jednu upravu protežira da ne plati, a drugoj isključuje struju". Proizvodnja u Željezari obustavljena je, naime, zbog duga HEP-u od 7 milijuna kuna za ranije isporučenu struju. Vlada je zaključila da se preispita i rad Uprave i Nadzornog odbora šibenskog TLM-a, kojemu je dala jamstvo na zaduženje u iznosu od 17 milijuna eura, od čega 12 milijuna za podmirenje obveza prema inozemnim vjerovnicima a 5 milijuna eura za investicije u modernizaciju Ljevaonice i Valjaonice. TLM je već uspješno pustio u rad prvu fazu modernizacije, a dodatnim bi se ulaganjem proizvodnja povećala na sto tisuća tona gotovih proizvoda godišnje. Vlada je već ranije podržala program modernizacije i financijske konsolidacije TLM-a uz zaključak da je aluminijska proizvodnja jedna od strateških proizvodnji za Hrvatsku, podsjetio je Linić. No, članovi su Vlade upitali zašto se u protekle dvije godine nije provelo restrukturiranje i zašto nisu odvojene osnovne od neosnovnih djelatnosti. Potrebno je to učiniti sada u roku od 30 dana jer to nije učinjeno u protekle dvije godine, zamijetio je premijer Račan. U istom roku, zaključila je Vlada, treba obaviti i prijenos vlasništva sa HEP-a (koji ima 50,36 posto dionica TLM-a) na HFP. Ministar Jurčić podsjetio je da je TLM značajan izvoznik, da u Europu izvodi oko 85 posto svoje proizvodnje, oko 140 milijuna eura. Planirani poslovni rezultati za razdoblje do 2007. pokazuju stabilan rast dobiti s oko 14 milijuna kuna ove godine do 56 milijuna kuna 2007. kazao je Jurčić. (Hina) bn/um db