HNB: NEĆE BITI POPUŠTANJA U MJERAMA OGRANIČENJA RASTA PLASMANA

HNB: NEĆE BITI POPUŠTANJA U MJERAMA OGRANIČENJA RASTA PLASMANA BANAKA HINA - Financijski servis Hrvatska narodna banka uvjerena je u ispravnost svojih mjera ograničavanja rasta plasmana poslovnih banaka nefinancijskom sektoru u ovoj godini na 16 posto, i od njih neće biti odstupanja ili bilo kakvog ublažavanja. Čelni ljudi HNB-a u današnjem razgovoru s novinarima ujedno su najavili da će središnja banka obaviti kontrole u bankama za koje postoje indicije da su na razne načine iskazale manje plasmane od stvarnih. U prvom tromjesečju ove godine zabilježeno je lagano ali kontinuirano usporavanje rasta plasmana koji su ukupno povećani za 4,8 milijardi kuna ili za (još uvijek visokih) pet posto nominalno. Pritom se nastavlja tendencija znatno bržeg porasta kredita stanovništvu nego poduzećima. Tako su plasmani stanovništvu povećani za 8,4 posto nominalno (odnosno 4,8 posto realno računajući s promjenama tečaja), a poduzećima nominalno za 2,5 posto (dok su realno smanjeni za 1 posto). Znatno brži rast kredita stanovništvu nego poduzećima dijelom je rezultat nastojanja banaka da povećaju onaj dio plasmana koji im donosi veći prinos, s obzirom da su kamatne stope na kredite građanima praktično gotovo dvostruko veće (računajući i sa kamatnim stopama na dopuštena prekoračenja po tekućim računima) od onih poduzećima. Po izvještajima banaka, pak iskazan je rast plasmana za samo 2,2 milijarde kuna ili 1,7 posto u usporedbi s dozvoljenih četiri posto u prvom kvartalu. U ožujku je, prema podacima koje su dostavile banke, došlo i do smanjenja kredita, a to ukazuje da su (pojedine) banke za rast plasmana koristile i neke druge kanale (trošenje rezervacija, cesije, prijenos potraživanja na matične banke u inozemstvu i sl). Iz HNB-a najavljuju da će obaviti kontrolu i utvrditi kako su se stvarano odvijali plasmani banaka u ožujku i što su pojedine banke činile kako bi izbjegle obvezu upisa blagajničkih zapise. Po izvještajima banaka, ukupna prekoračenja iznose svega 13 milijuna kuna, što znači 26 milijuna kuna upisa penalizirajućih blagajničkih zapisa, a iskazale su ih uglavnom male banke, dok su najveće banke izvijestile o manjem rastu plasmana od mjerama predviđenih četiri posto u prvom tromjesečju. U HNB-u procjenjuju da će plasmani banaka nefinancijskom sektoru ove godine porasli za oko 18 posto, a novčana masa za oko 14 posto, pri čemu ocjenjuju realnim ostvarivanje BDP-a većeg od 4 posto, ukupne inflacije niže od 3 posto, uz prosječni tečaj eura prema kuni od oko 7,6 kuna. U cjelini se može reći da je povećanje plasmana smanjeno za oko jednu trećinu, što je bila i intencija mjera, no pritom treba imati u vidu da su plasmani danas na razini koja je još uvijek za 23 posto veća nego na početku prošle godine. Kreditne aktivnosti banaka i dalje su na razinama koje predstavljaju snažan impuls financiranju rasta domaće potrošnje. Industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca povećana je za 4,7 posto, a promet u trgovini na malo za osamposto. U HNB-u pritom odbacuju bojazni da bi usporavanje kreditne aktivnosti (s određenim vremenskim pomakom) moglo imati teške posljedice na ukupnu ekonomsku aktivnost. Navode pritom podatke o zadržavanju stabilnosti cijena, stope inflacije u ožujku je na godišnjoj razini iznosila svega 1,7 posto, a temeljna inflacija svega 0,2 posto. Uz to, za sada se nisu ostvarile najave o povećanju kamatnih stopa. Što više prosječna kamatna stopa na kredite s deviznom klauzulom od 8,4 posto ček je i nešto niža nego ranije.