DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 23. 04. 2003.

i ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Hrvatska ======== Die Presse/Beč - Unatoč dogovoru, Krško i dalje kamen spoticanja Nakon što su Hrvatska i Slovenija postigle dogovor o statusu nuklearne elektrane Krško, još je ostalo nekoliko otvorenih pitanja, piše današnji Die Presse. List navodi riječi ravnatelja Elektro-Slovenije Vjekoslava Korošeca, prema kojima obje strane trebaju do svibnja riješiti pitanje slovenske odštete Hrvatskoj. Andrej Stritar, slovenski ravnatelj uprave za nuklearnu sigurnost, istodobno tvrdi da se iza senzacionalističkih napisa u Hrvatskoj o navodnim nedostacima u održavanju elektrane kriju "političke igrice". Die Presse navodi riječi neimenovanih hrvatskih atomskih fizičara, koji tvrde da hrvatski pregovarači nisu smjeli pristati na odlaganje nuklearnog otpada u Hrvatskoj. Činjenica je da hrvatsko zakonodavstvo ne dopušta uvoz radioaktivnog otpada nastalog u inozemstvu. Osim toga, Hrvatska će teško pronaći deponiju za svoj dio otpada, zaključuje Die Presse VOA/Washington - Povratak izbjeglica još je uvelike politički problem Povratak srpskih izbjeglica i povrat njihove imovine još je uvijek politički osjetljivo pitanje u Hrvatskoj, izvješćuje Glas Amerike. Šef misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby rekao je u razgovoru za VOA-u da će Hrvatskoj, prije nego bude pozvana da započne pregovore o članstvu u Europsku uniju, povratak izbjeglica biti jedan od ključnih problema koje mora riješiti. Dodao je da za konačnu odluku o povratku srpskih izbjeglica trebaju dodatna uvjeravanja ne samo Hrvatske vlade, već i svih političkih snaga u državi. "Ali i lokalnim vlastima na područjima gdje se izbjeglice vraćaju treba odlučno poručiti da se određeni problemi koje na lokalnim razinama često stvaraju povratnicima više neće tolerirati," rekao je Semneby. Problem povratka izbjeglica i povrata njihove imovine, kazao je, u Hrvatskoj je i financijski, i tehnički, ali još uvijek uvelike i politički problem, prenosi VOA Semnebyjeve riječi. Regija ====== Die Presse/Beč - Mađarska će do 2007. ispuniti schengenske kriterije Mađarska će vjerojatno do 2007. ispuniti schengenske kriterije i uspostaviti na svojim granicama režim "vanjskih granica EU", najavljuje u razgovoru za "Die Presse" ravnatelj odjela za informiranje u mađarskoj graničnoj upravi Zoltan Timar. Uz financijsku pomoć Europske unije Mađarska je osuvremenila opremu i vozni park pograničnih postrojbi ali i granične prijelaze prema susjednim državama Hrvatskoj, Ukrajini, Rumunjskoj, Srbiji- Crnoj Gori, ističe Timar, napominjući da će za četiri godine na jugu i istoku Mađarske biti izgrađeno između 20 i 25 "graničnih prijelaza sukladnih schengenskim kriterijima. U pripremnoj fazi uoči pristupa Schengenskom prostoru Budimpešta je već ublažila graničnu kontrolu za građane Austrije, Slovačke i Slovenije, napominje Timar, ističući da bi samo pri ulasku u Mađarsku povremeno moglo doći do kraćih zastoja. APA/Beč - Drnovšek na popisu bivših suradnika UDBE Slovenski počasni konzul na Novom Zelandu Dušan Lajovic, prema izvješćima slovenskih medija, na Internetu je objavio popis bivših suradnika i žrtava bivše jugoslavenske tajne službe, prenosi APA u srijedu. Na popisu koji navodno obuhvaća milijun imena, naveden je i slovenski predsjednik Janez Drnovšek, koji poriče suradnju s tajnom službom, jednako kao i današnji podpredsjednik parlamenta Miha Brejc i bivša ministrica pravosuđa Barbara Brezigar, stoji u članku. Slovenska je policija zaplijenila datoteku, te stranica www.udba.net više nije dostupna, izvješćuje APA. Agencija prenosi mišljenje uglednog slovenskog povjesničara Bože Repea da su podaci "najvećim dijelom autentični". U Ljubljani se nagađa odakle ti podaci "potječu i s kakvom su namjerom objavljeni", izvješćuje APA i navodi da je Lajovic, inače australski poduzetnik, blizak slovenskim desnim strankama. Tema dana: Nove okolnosti u iračkoj tranziciji ============================================== WP/Washington - SAD podcijenio snagu iračkih šijita Dužnosnici Bushove administracije nisu očekivali da će morati sprječavati dolazak antiameričke, fundamentalističke vlade na vlast uz Iraku i priznaju da su podcijenili organizacijsku snagu šijita, piše Washington Post od srijede. U pripremama za svrgavanje Sadama Huseina američka administracija previdjela je "snagu šijitskih težnji", a vjerskoj i političkoj dinamici regije pridavana je slaba pozornost , piše list. Stanje čini složenijom i činjenica da SAD nema diplomatskih veza s Iranom, te nije upoznat s namjerama vlade u Teheranu, s kojom je snažno vezano "Vrhovno vijeće za islamsku revoluciju u Iraku" vodeća skupina među iračkim šijitima, ocjenjuje Washington Post. Prema izjavi jednog višeg dužnosnika administracije, danoj listu, SAD pomoću CIA-e sada nastoji umjerene svećenike postaviti na utjecajnije položaje kako bi se izbjeglo ukorjenjivanje "perzijskog fundamentalizma" među iračkim šijitima. WP/Washington - SAD još nema rješenje za novu iračku vlast Iračani se sve više pitaju tko vlada u Bagdadu no na to pitanje, uslijed političkih nesuglasica Pentagona, CIA-e i State Departmenta, odgovor nema ni Washington, piše Washington Post od srijede. Washington se još nije opredijelio između Halabija i Zubaidija, dok bučna nazočnost velikog broja šijita na ulicama podsjeća da Iračani gube strpljenje s Amerikom, piše list. U slučaju Iraka složene poslijeratno stanje dodatno je pogoršao neuspjeh "Bushove administracije u rješavanju spora o tome koju bi ulogu Halabi i njegova skupina trebali igrati. Civilni dužnosnici u Pentagonu jasno žele da on ima vodeću ulogu. Dužnosnici State Departmenta i CIA-e mu ne vjeruju i žele širu strategiju koja bi spajala ličnosti izvan i unutar Iraka. Halabi, sa svoje strane, ne vjeruje CIA-i i misli da je loše obavila operaciju u Iraku", stoji u članku. Potrebna je jasna američka strategija u Iraku, te ako je Halabi "američki čovjek" to treba jasno obznaniti Iračanima, a zbrka se treba okončati jer predstavlja prijetnju, piše Washington Post. NYT/New York - Bushova je administracija zatečena stanjem u Iraku Bushova administracija se oslanjala na procjene iračkih disidenata da će Amerikanci biti dočekani cvijećem, a sada kada većina Iračana govori o američkoj "okupaciji" djeluje zbunjeno, piše Dilip Hiro, autor knjiga "Iran pod ajatolasima" i "Irak u oluji", u New York Timesu od srijede. Disidenti su se pokazali predugo odvojenima od iračke stvarnosti, a američka politika bi trebala razmotriti povijest regije, piše Hiro. "Vakuum koji je nastao padom Sadamovog režima, i nestankom većine vojske i policije, podsjeća na stanje u Iranu 1979.", ocjenjuje Hiro. U Iranu su mnoge skupine sudjelovale u svrgavanju šaha no "nacionalna vjerska mreža i jedinstvena akcija mula" omogućila je dolazak Islamskog revolucionarnog odbora na vlast, a sada se, sličan obrazac pojavljuje u Iraku, posebice u šijitskim područjima, stoji u članku. Međutim, za razliku od Irana, uslijed složenog etničkog i vjerskog ustroja, nije vjerojatno da će jedan irački čelnik biti prihvaćen makar i privremeno, stoga bi rješenje mogla biti prijelazna vlast koju bi činila tri čelnika, sunitski, šijitski i kurdski, piše Hiro i ocjenjuje da ne bi bilo uputno da je uspostavlja Washington već da se posredovanje pri njenoj uspostavi treba prepustiti UN-u, uz snažnu nazočnost sekularnih muslimanskih država.#L# RFE/Prag - Šijitska skupina Dahva predstavlja opasnost za Amerikance Iako nije najbrojnija, šijitska grupacija Dahva predstavlja trenutno najveću opasnost savezničkim snagama u toj zemlji. Ona ima borbene resurse unutar samog Iraka i spremna je, ukoliko bude smatrala potrebnim, napasti koalicijske snage, ocjenjuje američka konzultantska tvrtka za geostrateška pitanja Stratfor (po Radiju slobodna Europa). Dahva i Vrhovno vijeće islamske revolucije Iraka nisu došli na pregovore o budućnosti Iraka. Izgleda da sada dvije skupine pregovaraju kako se riješiti američke vojne nazočnosti u Iraku, a u te su pregovore uključili i još neke grupacije. Stratford drži Dahvu ozbiljnom opasnošću za SAD jer nije kao ostale šijitske organizacije službeno objavila da će koristiti samo mirna sredstva da natjera američke "okupacijske" snage da odu iz Iraka. "Ako Washington ne nađe kompromisno rješenje s vođama iračkih šijita, oni bi mogli stvoriti jedinstvenu frontu protiv američkog vojnog prisustva u Iraku, a Dahva bi mogla pokrenuti napade na američke časnike i dužnosnike nove iračke vlasti. Uspjeh Amerike ovisit će o tome hoće li Dahva biti izolirana od šijitske većine u Iraku", prenosi Stratforovu prognozu RFE. Le Monde/Pariz - Anglo-američke snage osuđene su na neuspjeh u Iraku Pobjedu anglo-američke koalicije nad Sadamom Huseinom pratili su simbolični čini poput pustošenja bolnica i podmetanja požara u bagdadskom muzeju i knjižnici, pišu u "Le Mondeu" povjesničarka Georgette Elgey i profesor medicine Jean-Philippe Derenne. "To je vladavina sile koja proglašava koji je tiranin loš, a koji je diktator dobar, koji su politika, jezik i kultura prikladni... Povijesne tradicije izvrgnute su ruglu. Organizatori agresije poduzimaju sve kako bi se svijet pokorio njihovoj trgovačkoj predodžbi, pod izlikom da su jedini branitelji demokracije. Vlada jedne zemlje prisvaja pravo da određuje što je dobro za sve narode i da im to nameće silom", pišu autori. "Anglo-američke snage koje su 'oslobodile' Irak osuđene su na neuspjeh, jer ne vode računa o povijesti ni o demografiji", zaključuju Elgeyova i Derenne, upozoravajući da će veliki gubitnik u toj ludoj pustolovini biti SAD, a još više Izrael kojega dugoročni opstanak ovisi o slozi sa susjednim narodima. Le Temps/Ženeva - Pokret iračkih šijita brine Amerikance Od svih iznenađenja nakon pada režima Sadama Huseina Amerikance najviše zabrinjava organiziran i snažan pokret iračkih šijita koji ovih dana dolaze na hodočašće u sveti grad Karbalu, piše u uvodniku "Le Tempsa" Joelle Kuntz. "Daleko od toga da pozdravljaju pobjednika, šijiti u Karbali plješću svom ponovno otkrivenom vjerskom i nacionalnom identitetu. Žele dati do znanja da 'njihov' Irak samo čeka dan kada će Amerikanci iz njega otići", kaže Kuntzova. "Što će Amerikanci sada učiniti", pita novinarka, dodajući da bi pregovori s nekim šijitima bili razumno rješenje, ali da je razum u ovom času "minsko polje." Der Standard/Beč - Hodočašće u Kerbalu oživjelo je američki strah od šiita Masa ljudi u Kerbali oživjela je strah Amerikanaca od šiita iz čijih je redova odmah nakon pada Sadamova režima upućen poziv na osnivanje vjerske države, podsjeća austrijski Der Standard. Pritom nije jasno na kakvim konceptima i državotvornim idejama takvi pozivi počivaju ni koji će od njih prevladati, upozorava austrijski list, podsjetivši da iračkim šiitima "nedostaju važne prepostavke za političku snagu: nedostaje im tijesna veza između ulama (učenjaka) i 'bazara', koji u Iranu - između ostalog - čine i financijsku kičmu vjerskog establishmenta. Nadalje, nedostaje im mobilizacijski potencijal koji je iračkim šiitima u pravilu preotimala stranka Baas. Zbog izostale sponzorske uloge države irački šiiti nemaju ni brojne zaklade a time ni samostalnu gospodarsku bazu", naglašava Der Standard. SZ/Muenchen - Hoće li SAD biti zadovoljan plodovima intervencije u Iraku Vjera je u Iraku ostala temeljem egzistencije gotovo svakog pojedinca i ne mora izazivati zabrinutost jer može funkcionirati kao vezivno tkivo iračkog društva, zaključuje Sueddeutsche Zeitung. "Britanska tvorevina Irak trenutno je čardak ni na nebu ni na zemlji. Budući da su Britanci i njihovi imperijalni nasljednici Sjedinjene Države dugo previše nepromišljeno poticali uspon Sadama Huseina, zaključili su da moraju ispraviti katastrofalni razvoj događaja korekturnim kolonijalnim ratom. Posljedica njihovog poteza mogao bi biti irački poredak sa snažnim islamskim obilježjima. Cinik bi se osjetio ponukanim prognozirati da bi se za nekoliko godina ponovno mogla ukazati potreba za nasilnom ispravkom - jer su osloboditelji iz 2003. sasvim drugačije zamišljali novu iračku demokraciju", napominje njemački list. Le Figaro/Pariz - Pobuna šijita pokazuje da SAD mora ispuniti prazninu u vlasti Pomalo je neobično što se najveći integralisti među šijitima bune protiv američke nazočnosti u Iraku, a svoju su vjeru dugo morali prikrivati u doba diktature čovjeka kojeg su zvali "veliki sotona", piše u uvodniku "Le Figaroa" Pierre Rousselin. Washington nije ušao u rat i nije govorio o "preustroju" Bliskog istoka da bi dopustio uspostavu novog režima mula, ističe list. "Očitovanje šijitske sile dolazi u času kada Amerikanci moraju ozbiljno početi raditi na preustroju zemlje koju su zauzeli", piše uvodničar i dodaje da je prva stvar koju moraju učiniti da "ispune prazninu nastalu u vlasti nakon pada bivšeg režima". Bivši general Jay Garner, prokonzul u Bagdadu, posjetio je jučer irački Kurdistan gdje ga je dočekalo oduševljeno mnoštvo, no hoće li ga jednom dočekati tako i u Kerbali, pita uvodničar i zaključuje da Garner "ne smije gubiti vrijeme ako želi da šijiti ne zaborave komu duguju ponovnu slobodu". DPA/Hamburg - Hoće li Abas žrtvovati Dahlana radi mira s Arafatom? Mnogi smatraju da samo Mohamed Dahlan može suzbiti ekstremiste Hamasa i Islamskog džihada i preustrojiti palestinske obavještajne službe koje je Arafat namjerno rascjepkao, ističe DPA. No, nekadašnji Arafatov a današnji Abasov štićenik mogao bi na kraju biti žrtvovan u partiji šaha koja će odlučiti i o političkom utjecaju palestinskog predsjednika, napominje njemačka agencija. Naime, novoizabrani palestinski premijer Abas mogao bi odustati od Dahlanove kandidature zbog sve snažnijeg pritiska, kojim se od njega traži kompromis s palestinskim predsjednikom, tumači DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog članka od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). LAT/Los Angeles - Turska se mora pomiriti s kurdskom vlašću u sjevernom Iraku Iza dvojbe SAD-a treba li poduprijeti Tursku ili ispuniti moralnu obvezu prema iračkim Kurdima krije se puno kobnije pitanje prava etničkih manjina u suvremenom svijetu, ističe u uvodniku "Los Angeles Times-a" Graham E. Fuller, bivši potpredsjednik CIA-ina Nacionalnog Vijeća za obavještajni rad. Doduše, eventualna odluka Turske da u sadašnjem osjetljivom trenutku proširi prava Kurda koji žive na njezinom teritoriju ne bi bitno utjecala na razvoj događaja u Iraku, upozorava Fuller. Naime, rađanje autonomne kurdske vlasti u sjevernom Iraku i kurdski nadzor nad Kirkukom svršen su čin i Turska se mora pomiriti s novim prilikama u Iraku, smatra on. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). BBC/London - Greške u iračkoj tranziciji radikalizirale bi regiju Većina Iračana i šijita podržava odvajanje religije od države, ali SAD treba pozorno voditi poratnu tranziciju Iraka, upozorava Roger Hardy na BBC-u. Većinski Šijiti su pod sunitskim Sadamovim režimom držani građanima drugog reda, mnogi su njihovi simboli i rituali bili zabranjeni, pa sada dugo potiskivani osjećaji i politička stajališta naglo izlaze na površinu, ocjenjuje analitičar BBC-a. Sunitska i kršćanska manjina sada se nelagodno osjećaju zbog novonastalog šijitskog raspoloženja i boje se da bi mogli tražiti ne samo kraj represije nad njima, već i vodeću ulogu u novom ustroju, te se postavlja pitanje hoće li šijiti tražiti pretvorbu Iraka u islamsku državu, smatra Hardy. "Vjeruje se da većina Iračana, kao i većina šijita, podupire odvajanje religije od države. Međutim ukoliko Amerikanci budu pogrešno vodili poratnu tranziciju, to bi mogao biti uzrok radikalizacije šijita i nemira, te stvoriti teške posljedice i za Irak i za regiju", tvrdi BBC-jev analitičar Roger Hardy. DPA/Hamburg - Pravni obračun s bivšim iračkim režimom tek predstoji Smatra se da bi u Iraku poslije desetljeća diktature bilo teško pronaći sposobne i neovisne suce za suđenje dužnosnicima Sadamovog režima, pa stoga Human Rights Watch predlaže "mješoviti postupak" u kojem bi uz iračke suce bili i međunarodni stručnjaci, izvješćuje u srijedu agencija DPA. Pierre-Richard Prosper, posebni američki izaslanik za ratne zločine, izjašnjava se za suđenje u Iraku, jer je "najveći broj žrtava iz Iraka", no u SAD-u se neki tome već protive, izvješćuje agencija. "Jasno je da će se Iračanima suditi, ali još se ne zna ni gdje ni kako", ocjenjuje DPA. Amerikanci su svakodnevno javljali o uhićenjima pristaša Sadama Huseina, ali članovi bivšeg iračkog vodstva još se skrivaju i Sadamu Huseinu neće se suditi sve dok ne bude uhićen, jer, kako kaže pravni stručnjak Pentagona Hays Parks, "suđenje u odsutnosti SAD načelno odbija", stoji u članku. La Stampa/Torino - Politika mijenjanja režima nije novost Vlada mišljenje da je Sadamov pad plod nove politike Washingtona, no politika mijenjanja režima nije novost, a provodila se, između ostaloga, i pomoću MMF-a, piše u današnjoj La Stampi Steve H. Hanke, jedan od vodećih američkih ekonomista. Američki neokonzervativci razvili su ideju mijenjanja režima i od tada je stalno promiču, piše Hanke. Ta se politika primijenila i u slučaju predsjednika Indonezije Suharta, čija se zemlja slijedeći upute MMF-a, našla pred gospodarskim slomom. "Suharto je znao da sam 1997. Bugarskoj i Bosni sugerirao stvaranje monetarnog odbora", koji je tamo okončao monetarni kaos, piše Hanke i dodaje da su mjere koje je on predložio u Indoneziji odmah dale pozitivne rezultate "što se nije svidjelo ni SAD-u, ni MMF-u". Suharto je potom bio suočen s prijetnjom uskraćivanja strane pomoći, što je potaknulo Nobelovca Mertona Millera da ustvrdi da SAD želi smijeniti Suharta, no da je stabilizacija gospodarstva pokvarila taj plan, stoji u članku. SAD je uporabio sva raspoloživa sredstva, uključujući i MMF, kako bi ostvario Suhartovu smjenu, piše Hanke. "Neokonzervativna ideja promjene režima i način na koji se ostvaruje nije novost. Jedina novost u iračkoj inačici bila je uporaba vojne sile", zaključuje Hanke. Tema dana: Ukidanje sankcija Iraku ================================== The Guardian/London - Iračani mogu sami upravljati svojom zemljom uz pomoć UN-a U Karbali su Iračani prvi puta slobodno artikulirali svoje vjerske osjećaje ali i političke zahtjeve, tvrdi u "Guardianu" Kamil Mahdi, profesor ekonomije Bliskog Istoka na sveučilištu Exeter. Cilj okupacijske politike jest ovisnost Iračana o stranim snagama iako Irak može sam upravljati svojim gospodarstvom i kreirati svoju politiku, ističe Mahdi. Iračanima treba pomoć UN-a i arapskih i islamskih zemalja pri obnovi nacionalnih institucija i kreiranju vanjske politike a sigurnosne snage moraju biti multinacionalne i pod zapovjedništvom UN-a i ne smiju obuhvaćati kontingente zemalja koje su poduprle rat ili u njemu sudjelovale, upozorava on. Što se pak tiče iračke nafte, nadzor nad eksploatacijom moraju po Mahdiju preuzeti irački stručnjaci pod nadzorom UN koji bi trebao biti ukinut nakon formiranja ustavne iračke vlade. "Važno je da Francuska, Rusija i Njemačka ne pristanu na kompromise u tom temeljnom pitanju", ističe Mahdi. DPA/Hamburg - UN se bori za ulogu u poslijeratnom Iraku Ujedinjeni narodi neugodno su iznenađeni zahtjevom francuskog veleposlanika u UN-u da Vijeće sigurnosti ukine sankcije protiv Iraka, proglašene prije Zaljevskoga rata 1991., izvješćuje agencija DPA u srijedu. Ujedinjeni su narodi u svojoj borbi za ulogu u poslijeratnom Iraku "računali na potporu Francuza te Nijemaca i Rusa", piše DPA i napominje da Chirac ipak u Vijeću sigurnosti i dalje zastupa stajalište da "glavnu riječ u Iraku treba imati UN". Iznenadnim prijedlogom za ukidanje sankcija Francuska želi "postići suradnju i kompromis" i polazi od toga da "sankcije treba definitivno ukinuti tek nakon konačnog izvješća UN-ovih inspektora za oružje", a ministar vanjskih poslova de Villepin potvrdio je da "Ujedinjeni narodi moraju preuzeti vodstvo u obnovi Iraka, u pitanjima razoružanja, prijelazne vlade, naftnih pričuva i uprave", izvješćuje DPA. Spiegel Online/Hamburg - SAD traži ukidanje sankcija Iraku Američki predsjednik Bush zahtijeva hitno ukidanje UN-ovih sankcija protiv Iraka, proglašenih 1990. a "istodobno želi UN-ove inspektore za oružje spriječiti da nastave svoj rad", piše Spiegel Online u srijedu. Embargo koji nije nanio nikakvu štetu režimu, nego "samo ljudima, osobito djeci i bolesnima", sada "opet postaje loptica političkih interesa", ocjenjuje se u članku. Bush želi obnovu Iraka financirati prodajom iračke nafte, na čemu će "najviše zaraditi američke i britanske tvrtke", tvrdi list, ali dok je embargo na snazi o naftnim poslovima odlučuje UN. Za ukidanje embarga potrebna je jednoglasna odluka svih stalnih članova Vijeća sigurnosti, a tomu se protive jedino Rusi, dok Francuska želi iskoristiti priliku za ponovno zbližavanje, jer bi "novi NE konačno zaledio odnose s SAD-om", piše list. Ukidanje embarga vezano je i uz konačno izvješće inspektora za oružje, ali potragu za oružjem za masovno uništenje SAD želi uzeti u svoje ruke, napominje Spiegel. "Ako će Bushova vlada i dalje odbijati UN-ovu potragu za oružjem, dragovoljno će ispustiti iz ruku sredstvo koje bi naknadno moglo pridonijeti opravdanju rata", zaključuje list. Le Figaro/Pariz - Francuska će ubuduće biti pragmatična u odnosu prema Iraku Francuska je u utorak u UN-ovu Vijeću sigurnosti zatražila ukidanje međunarodnih sankcija protiv Iraka, naglasivši da bi to bila privremena mjera do uspostave zakonite vlade u Bagdadu, piše u "Le Figarou" Luc de Barochez. "Pariz misli da međunarodna zajednica treba, korak po korak, nadzirati vraćanje Iraka u normalno stanje i njegovo poštovanje međunarodnih obveza", piše list, napominjući da se Francuska, vjerna novom "pragmatizmu" u rješavanju iračkog pitanja, ovaj put neće odveć isticati, jer ne želi dodatno pogoršati svoje odnose s SAD-om i s Velikom Britanijom. Francuska ne može dopustiti da se legitimnost uspostavlja na terenu, ističe De Barochez, a upravo tako po njegovu mišljenju postupa SAD, sazivajući u petak novu sjednicu iračkih oporbenih čelnika koji trebaju predložiti novu vladu. FT/London - Pariz ne sugerira tko bi trebao nadzirati izvoz iračke nafte Francuski prijedlog o ukidanju sankcija Iraku ne sadrži odgovore na pitanje tko će kontrolirati izvoz iračke nafte, primjećuje The Financial Times (po BBC-u). Promjena francuskog stajališta u Vijeću Sigurnosti UN-a i poziv na žurno ukidanje sankcija Iraku ukazuju da "Francuska pokazuje novu fleksibilnost prema poslijeratnom Iraku", primjećuje britanski list. Najteža pitanja i dalje ostaju neriješena, jer francuski prijedlog ne sadrži detalje o tome tko bi trebao nadzirati obnovljeni izvoz iračke nafte, piše list. Dvije stalne članice Vijeća sigurnosti Kina i Rusija, koje su se ranije izjasnile protiv iračkog rata, sada su suzdržane a njihovi su predstavnici ponovili "da ukidanje sankcija ovisi o potvrdi UN-a da u Iraku nema oružja za masovno uništenje", prenosi The Financial Times. (Hina) akoz il