WASHINGTON, 23. travnja (Hina) - Preventivni napad kao model sigurnosti i neširenja oružja masovnog uništavanja koji su Sjedinjene Države isprobale u Iraku je nepredvidljiv i ima preveliku cijenu u ljudskim životima, a njemu nasuprot
treba graditi kolektivni sustav sigurnosti temeljen na Ujedinjenim narodima, piše u srijedu direktor Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei.
WASHINGTON, 23. travnja (Hina) - Preventivni napad kao model
sigurnosti i neširenja oružja masovnog uništavanja koji su
Sjedinjene Države isprobale u Iraku je nepredvidljiv i ima
preveliku cijenu u ljudskim životima, a njemu nasuprot treba
graditi kolektivni sustav sigurnosti temeljen na Ujedinjenim
narodima, piše u srijedu direktor Međunarodne organizacije za
atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei.#L#
U potpisanom članku u The Washington Postu, ElBaradei piše kako je
najozbiljniji izazov međunarodnom miru i sigurnosti u 21. stoljeću
oružje masovnog uništavanja koje sada u svijetu ili ima ili teži
steći između 10 i 15 država.
Sigurnost u bipolarnom svijetu Hladnoga rata temeljila se na
nuklearnom zastrašivanju supersila. Taj model nestao je s propašću
Sovjetskog Saveza, a da nije stvoren novi koji bi se bavio starim
sukobima poput onoga na Bliskom istoku, u Kašmiru ili Korejskom
poluotoku, ili novima poput Ruande ili Kosova, piše ElBaradei.
"Sustav kolektivne sigurnosti Ujedinjenih naroda, paraliziran
tijekom Hladnoga rata, još nije uspio preobraziti sebe kako bi se
mogao nositi s izmijenjenim vremenima i novim prijetnjama", kaže
on.
ElBaradei trenutno stanje u svijetu opisuje kao neodlučno u kojem
zemlje koje posjeduju nuklearno oružje, Sjedinjene Države, Kina,
Rusija, Francuska i Velika Britanija, odugovlače s provedbom
obveze na razoružanje prema Sporazumu o neširenju nuklearnog
oružja. S druge strane su neke zemlje koje oklijevaju dopustiti
IAEA da verificira kako nemaju nuklearno oružje. Između su države
koje uživaju nuklearnu zaštitu jedne ili više nuklearnih sila,
zemlje izvan Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja poput Indije,
Pakistana i Izraela za koje se drži da posjeduju nuklearno oružje,
zemlje koje teže doći do "alternative za siromašne", kemijskog ili
biološkog oružja, te konačno terorističke skupine koje ne bi
oklijevale steći i upotrijebiti to oružje.
ElBaradei smatra da kontrolu oružja masovnog uništavanja ne treba
osigurati preventivnim vojnim napadima temeljenim na pretpostavci
da neka zemlja posjeduje oružje masovnog uništavanja, kao što su to
Sjedinjene Države učinile u Iraku, nego reformiranim sustavom
kolektivne sigurnosti temeljenog na pravilima.
"To traži da UN-ov sustav kolektivne sigurnosti bude ojačan i
moderniziran kako bi bio dorastao realnosti, s na primjer
dogovorenim ograničenjem korištenja prava veta i spremnim snagama
UN-a koje posjeduju fleksibilnost da odgovore na različite
situacije", predlaže ElBaradei.
On također kaže da je za postizanje kolektivne sigurnosti u svijetu
potrebno razumjeti da najjači poticaji za stjecanje oružja
masovnog uništavanja postoje na područjima kroničnih napetosti i
dugogodišnjih sukoba poput Bliskog istoka.
"Rješenje ovih kroničnih sporova mora se tražiti najozbiljnije, a
paralelno raditi na uklanjanju zabrinutosti zbog širenja oružja,
kao dijelu ukupnog rješenja", kaže ElBaradei.
"Samo uklanjanjem motivacije za stjecanje oružja masovnog
uništavanja možemo se nadati da ćemo značajno poboljšati globalnu
sigurnost", naglašava šef IAEA.
On također smatra da je za postizanje održivog sustava kolektivne
sigurnosti potrebno ukloniti asimetriju između zemalja koje
posjeduju i onih koje ne posjeduju nuklearno oružje učinivši oružje
masovnog uništavanja nelegitimnim.
(Hina) sl sv