ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Hrvatska========The Observer/London - Turisti se vraćaju u DalmacijuMedijske slike napada na Split i Dubrovnik bile su među najdojmljivijim prizorima krvavog raspada Jugoslavije te nije nimalo čudno što su
ljudi prestali posjećivati regiju koja je svojedobno bila među najomiljenijim europskim turističkim odredištima, piše britanski The Observer.U međuvremenu je u Dalmaciji, regiji u sastavu "stabilne hrvatske države', ponovno zavladao mir pa su se turisti počeli vraćati na njezinu "krševitu i romantičnu obalu i tisuće otoka", napominje The Observer.Uz podatke o kontaktima i cijenama nekretnina u Hrvatskoj, list navodi razloge pro et contra takve odluke, navodeći među nedostacima prometnu izoliranost Dalmacije i "još uvijek eksplozivnu" situaciju u obližnjoj Bosni.Delo/Ljubljana - Rušenje slovenskih vikendica u Istri"Najlakše je reći: nedozvoljene gradnje su nedozvoljene, bez obzira na državnu granicu, zato ih sve bez odlaganja treba srušiti", piše u utorak Boris Šuligoj u Delu o pitanju bespravno
ZAGREB, 22. travnja (Hina) -
Hrvatska
========
The Observer/London - Turisti se vraćaju u Dalmaciju
Medijske slike napada na Split i Dubrovnik bile su među
najdojmljivijim prizorima krvavog raspada Jugoslavije te nije
nimalo čudno što su ljudi prestali posjećivati regiju koja je
svojedobno bila među najomiljenijim europskim turističkim
odredištima, piše britanski The Observer.
U međuvremenu je u Dalmaciji, regiji u sastavu "stabilne hrvatske
države', ponovno zavladao mir pa su se turisti počeli vraćati na
njezinu "krševitu i romantičnu obalu i tisuće otoka", napominje The
Observer.
Uz podatke o kontaktima i cijenama nekretnina u Hrvatskoj, list
navodi razloge pro et contra takve odluke, navodeći među
nedostacima prometnu izoliranost Dalmacije i "još uvijek
eksplozivnu" situaciju u obližnjoj Bosni.
Delo/Ljubljana - Rušenje slovenskih vikendica u Istri
"Najlakše je reći: nedozvoljene gradnje su nedozvoljene, bez
obzira na državnu granicu, zato ih sve bez odlaganja treba
srušiti", piše u utorak Boris Šuligoj u Delu o pitanju bespravno
izgrađenih slovenskih vikendica u Istri.
Takvih vikendica, koje su Slovenci gradili u nadi da će ih naknadno
uspjeti ozakoniti, ima 11 ili 12 tisuća, a u planu je rušenje 131,
napominje autor. Šuligoj ocjenjuje da je takvo ponašanje Slovenaca
u Istri, i drugdje na jadranskoj obali, "neprihvatljivo i zaslužuje
prijekor", ali naglašava da se stotini graditelja na crno može
uliti strah, ali da deseci tisuća postaju "sociološko-ekonomski i
konačno politički fenomen".
"I što sada s njima? To ne znaju ni Hrvati. Ako bi htjeli biti
dosljedni, morali bi porušiti svih 12 tisuća", piše autor i
zaključuje da "kampanjski pogromi protiv kućica podsjećaju i na
politikanstvo najniže vrste kojeg među državama u zadnjem
desetljeću ne nedostaje".
Tema dana: Novi čimbenici budućeg ustroja Iraka
===============================================
BBC/London - Politička poruka hodočašća u Karbalu neće se svidjeti
SAD-u
Okupljanje stotinu tisuća šijita na hodočašću u Karbali samo dva
tjedna nakon Huseinova pada izraz je novostečenih sloboda, ali se
politička poruka tako masovnog hodočašća neće sviđati
Amerikancima, prenosi BBC.
Iako predstavljaju većinu iračkog stanovništva ovo im je hodočašće
bilo 25 godina zabranjeno, a sada pokazuje njihovu političku snagu,
primjećuje radio postaja. Odmah nakon Sadamovog pada šijiti su bili
zadovoljni proporcionalnom zastupljenošću u vladi, ali sada sve
glasnije traže islamsku državu sličnu iranskoj, što se SAD-u ni
najmanje ne sviđa, prenosi BBC.
"Činjenica je da su šijiti svjesni da su većina i neće prihvatiti
nametnutu vladu kakvu ne žele. Njihovi vjerski čelnici odlučni su
se dokazati i kao veliki politički igrači. No na što će šijiti na
kraju pristati kada bude formirana prijelazna vlada još je nejasno.
U šijitskoj zajednici ima puno različitih frakcija i malo je
vjerojatno da će se ostvariti njihov zahtjev za stvaranjem islamske
republike. Na to ne bi pristale ni druge dvije velike zajednice -
Kurdi i sunitski muslimani", ocijenio je za BBC profesor
sveučilišta Cambridge George Geoffrey.
WP/Washington - Možda je potrebno dopustiti raspad Iraka
Opće je stajalište da bi Irak trebao ostati cjelina, no postavlja se
pitanje što ako se to protivi volji Iračana, i ako model za Irak nije
Njemačka nakon Drugog svjetskog rata već Jugoslavija nakon hladnog
rata, piše u nedjeljnom Washington Postu Ralph Peters, umirovljeni
časnik i autor knjige "Strategija u svijetu koji se mijenja".
Prema Petersu ključna pouka iz jugoslavenske krize jest da nikakav
diplomatski pritisak, podmićivanje s pomoći ili mirovne snage ne
mogu izbrisati želju "potlačenih da vrate svoju neovisnost i
identitet", a pokušaji da se te skupine drže zajedno samo produžuju
i pojačavaju krvoproliće.
Irački Kurdi i šijiti trpjeli su vladavinu sunita, piše Peters, a
SAD se, nakon što je prouzročio toliko promjena, ne bi trebao
kategorički suprotstavljati daljnjim promjenama, te bi, "prije
svega trebao stati iza Kurda koji su se borili uz nas".
Sjedinjene Države bi se u Iraku trebale "usredotočiti na izgradnju
bolje budućnosti, a ne na obranu nepriličnih europskih baština",
odnosno ne čuvati "ostatke Versaillea" već promicati slobodu i
sigurnost bez obzira značilo to "jedan ili više Iraka", smatra
Peters.
SZ/Muenchen - Bush će se u Iraku osloniti na skupinu koja se pokaže
najjačom
Opravdana je pretpostavka da problem demokratizacije Iraka neće
dugo privlačiti pozornost Bushova kabineta, tvrdi Sueddeutsche
Zeitung.
"Američki predsjednik punom se snagom okreće unutrašnjoj politici,
zanimanje američke javnosti naglo opada a rovovske bitke između
suparničkih ministarstava ponovno se razbuktavaju, čime se
propušta dinamika zbivanja u Iraku. U tom kontekstu posebno
zabrinjava vakuum koji se očigledno otvara kod političkih
mislilaca u Bushovoj vladi. Sumnjive skupine počele su popunjavati
političku prazninu koja je nastala nakon diktatorova pada - i to ne
samo u Iraku. I u Washingtonu nedostaje uvjerljiva predodžba o
mogućem budućem ustroju Iraka. Bush upravlja po Darwinovu zakonu:
čekati i vidjeti koja će se vrsta pokazati najjačom i ostvariti
nadmoć", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.
The Independent/London - Vakuum vlasti u Iraku počeo se
popunjavati
Mnogi Iračani iskoristili su nove slobode o kojima je za uskršnji
vikend govorio američki predsjednik Bush - i krenuli na hodočašće u
sveti grad Kerbalu, izražavajući nezadovoljstvo američkom
nazočnošću, piše "The Independent".
"Posrijedi je možda tek burno očitovanje dugo susprezane vjere,
ništa ozbiljnije od proslave ponovno stečene slobode. No, možda je
riječ i o nečem daleko dubljem i dugotrajnijem. U gradovima,
mjestima i selima širom Iraka popunjava se vakuum vlasti koji su iza
sebe ostavili vladari stranke Baas. Pritom valja istaknuti da se u
mnogim mjestima ljudi okreću šiitskim duhovnicima a ne američkim
ili britanskim namjesnicima odnosno domaćim demokratima. Taj je
trend možda tek privremen. Naime, kao što pokazuju ubojstva u
drugom svetom gradu, Nadžafu, i sami su šiiti podijeljeni na mnogo
suparničkih frakcija. Sadamova su ostavština podjele koje je
irački čelnik poticao kako bi držao na uzdi islam", zaključuje
britanski list.
Frankfurter Rundschau/Frankfurt - SAD nije pripremljen za ulogu
vladara Iraka
Argumenti za irački rat bili su raznoliki i u svima je bilo ponešto
istine, ali stvarnost u Perzijskom zaljevu "ipak govori protiv
argumenata Washingtona", piše Frankfurter Rundschau u utorak.
Bushova vlada u pohodu na Irak nije bila pripremljena na "ulogu
imperatora", no sada je novi "bagdadski kalif" postao bivši
američki general. "I što sada?", pita komentator Rolf Paasch,
"nastaviti pohod i krenuti na Siriju? Povući vojsku ili osigurati
nova uporišta? Diktat moći ili neizravna vladavina?"
Čini se da novi osvajači žele od svega pomalo, ali već čine greške,
ocjenjuje Paasch i zaključuje da se Bushova vlada povodi za
trijumfalizmom svojih ratnika, zanemaruje šijitske zahtjeve, dok
general Garner i dalje govori o "njima" dok misli na šijite, što
dokazuje da uopće nije shvatio složenost te većinske skupine
stanovništva, koja bi se mogla okrenuti klericima umjesto
"povratnicima iz egzila".
"Prvi tragovi američkog imperija u Iraku svjedoče više o
nesigurnosti nego o hegemonskoj odlučnosti", zaključuje Paasch.
ANSA/Rim - Pitanje je tko sve stoji iza hodočašća šijita
Šijiti koji sada u Iraku hodočaste prema svetim mjestima Islama su
muslimanski fundamentalisti koji "sigurno nisu gluhi na Bin
Ladenove" poruke, izjavljuje za agenciju ANSA Enrico Jacchia,
direktor centra za strateške studije.
Ako bi "šijitski fanatici" odlučili zavladati Bagdadom, smatra
Jacchia, cijenu bi platio integritet zemlje što bi imalo
nepredvidljive posljedice za cijelo bliskoistočno područje.
"Uskoro ćemo saznati je li val šijita koji idu prema svetim mjestima
samo vjerska manifestacija, no očito je da se bez neke kapilarne
organizacije ne može pokrenuti milijune osoba", smatra Jacchia
koji ocjenjuje da je poziv za pokretanje masa došao od vjerskih
čelnika i iranskih ajatolaha, ali da se "ne može zanemariti ni Bin
Laden". To je samo pretpostavka, ali je ne isključuje ni
Washington, kazao je Jacchia agenciji ANSA.
Liberation/Pariz - Amerikanci se u Iraku sučeljavaju s buđenjem
islamizma
Washington je obećao da će poštovati politički izbor Iračana ali
sada otkriva da bi ovi mogli poželjeti šijitsku teokraciju sličnu
režimu u Teheranu, piše u "Liberationu" Pascal Riche.
Želeći ukloniti prijetnju širenja islamizma, Paul Wolfowitz, drugi
čovjek Pentagona, i njegovi prijatelji pokušavaju nametnuti vladu
pod vodstvom pozapadnjačenog prognanog šijitskog laika Ahmeda
Chalabija, koji se protivi uvođenju teokracije ali ne isključuje
sudjelovanje vjerskih stranaka u budućoj vladi, ovisno o tomu
koliko će imati birača, podsjeća Riche.
Amerikanci su prije rata bili svjesni pogibli od jačanja islamizma,
ali to nisu smjeli priznati - da bi "prodali" rat, morali su
umnogostručiti optimistične izjave o budućoj demokraciji, navodi
novinar mišljenje Phila Gordona, stručnjaka u Brookings
Institutionu. Po Gordonovu mišljenju američka će se uprava sada
morati dobro potruditi da potakne osnutak drugih političkih
stranaka, a pravih izbora još zadugo neće biti, prenosi Riche.
Berliner Zeitung/Berlin - SAD je više uložio u bombardiranje nego u
novi irački poredak
Sjedinjene Države znatno manje ulažu u irački poslijeratni poredak
nego što su ulagale u bombardiranje i osiguravanje naftnih polja,
piše Berliner Zeitung (po Deutsche Welleu).
Po međunarodnom ratnom pravu, odgovornost za ponovno
funkcioniranje Iraka i predaju vlasti u ruke iračkih građana
trebale bi preuzeti osvajačke snage, piše list. Činjenica je pak da
se prvih dana odgovarajuća bilanca pokazala mizernom.
"Nameće se dojam da SAD u planiranje poslijeratnog poretka nije
uložio ni približno onoliko napora koliko je uložio u bombardiranje
i osiguravanje naftnih polja. No, nitko, pa čak ni Ujedinjeni
narodi ni njihove brojne humanitarne organizacije, nema pravo
odriješiti pobjednike njihovih obveza", piše Berliner Zeitung.
The Observer/London - Naftovod Irak-Izrael promijenio bi
gospodarske odnose
Američki plan obnove i ponovnog puštanja u pogon starog naftovoda
kojim bi se iračka nafta isporučivala Izraelu promijenilo bi
gospodarske odnose na Bliskom istoku, objavljuje The Observer (po
BBC-u).
Londonski tjednik prenosi pisanje izraelskog lista Ha'aretz da
Washington, uz suglasnost nove iračke vlasti, razmatra ponovno
otvaranje starog britanskog naftovoda i dopremu iračke nafte u
Izrael. Američki obavještajni izvori potvrdili su tjedniku da se
razmatra o tom projektu. Riječ je o obnovi starog naftovoda, koji se
ne koristi od kraja britanskog mandata u Palestini 1948. godine,
kada je nafta iz sjevernoiračkih bušotina umjesto u Palestinu
preusmjerena u Siriju, stoji u članku.
"Ponovno puštanje naftovoda u pogon odmah bi potpuno promijenilo
odnos gospodarskih snaga u regiji, donijelo prihod novom
proameričkom Iraku, izoliralo Siriju i riješilo energetsku krizu u
Izraelu", piše Observer.
FT/London - Dok ruske tvrtke odustaju od Iraka Lukoil se bori
Većina ugovora ruskih tvrtki koje su poslovale s Irakom bit će
proglašena ništavnima, izvješćuje The Financial Times (po BBC-u).
List izvješćuje da se većina ruskih tvrtki pomirila s prestankom
poslovanja u Iraku nakon izjave Rumsfeldovog savjetnika Richarda
Perlea objavljenom u moskovskom Kommersantu da će većina ruskih
ugovora s iračkom stranom biti proglašena ništavnima.
Jedino se druga po veličini ruska naftna kompanija Lukoil odlučila
boriti. Ona je 1997. godine kupila većinsko pravo iskorištavanja
naftnog polja Zapadna Kurna vrijednog 4 milijarde dolara, da bi
nakon uvođenja sankcija prekinula sve radove, piše list.
"Sada Lukoil usporedno lobira u Washingtonu i prijeti tužbom",
navodi list, ističući da su izgledi ove tvrtke "koja zapošljava
veliki broj američkih stručnjaka znatni".
FAZ/Frankfurt - SAD bi se u Iraku trebao iskupiti stvaranjem
pravnog poretka
Za napad na Irak bez mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda
SAD bi se trebao donekle iskupiti stvaranjem slobodnog pravnog
poretka u Iraku, objavljuje Frankfurter Allgemeine Zeitung (po
Deutsche Welleu).
Američka politika nosi grijeh da je Irak zarobila napadačkim ratom
bez mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a taj se grijeh
ne može izbrisati čak ni uspješnom obnovom zemlje, piše list. "No,
po političkim procjenama Iračana i Arapa, taj bi grijeh bio znatno
umanjen kada bi se u Iraku uspostavio slobodan državno-pravni
poredak, a u cijeloj regiji sigurnost", ocjenjuje Frankfurter
Allgemeine Zeitung.
Le Monde/Pariz - Međunarodno pravo nije moguće zaobići u Iraku
Dok je pobjeda u iračkom ratu ojačala "klub jastrebova" u
Washingtonu koji više no ikad želi nastaviti "rat dobra protiv
zla", Moskva, Pariz i Berlin, svaki u svom stilu, pokušavaju
braniti zamisao o "multipolarnom svijetu", piše za "Le Monde"
Thierry de Montbrial.
"Bilo da je riječ o ukidanju sankcija UN-a, o ispunjenju obveza koje
je prije preuzela iračka država, o sudbini ugovora iz doba Sadama
Huseina ili, općenito, o zakonitosti odluka prijelazne vlade koju
koalicija kani postaviti, nužno će se morati posegnuti za
međunarodnim pravom, a napose - izravno ili neizravno - za
Ujedinjenim narodima", ističe list, upozoravajući da se američki
državni tajnik poigrava riječima kada kaže da će UN imati
"vitalnu", ali ne i "središnju" ulogu u Iraku. Drugim riječima, UN
će imati važnu ulogu "uglavnom na humanitarnom polju",
pretpostavlja de Montbrial, dodajući da će Powell prije ili kasnije
morati promijeniti mišljenje.
Le Monde/Pariz - Još nema odgovora na pitanje gdje je iračko oružje
Mjesec dana nakon početka rata i deset dana nakon pada Bagdada,
otvaraju se mnoga pitanja na koja još uvijek nema odgovora, piše u
uvodniku "Le Monde".
Među njima je i pitanje gdje je oružje za masovno uništavanje koje
je zapravo bilo povod za napad; ima li dokaza o povezanosti Sadama
Huseina i terorističke mreže Al Kaide?; koliko je bilo žrtava,
vojnika i civila, u iračkom ratu?; kakva je sudbina zatočenika i
druga, navodi list.
Što se tiče budućnosti Iraka, ne zna se koliko će još američke snage
ostati u toj zemlji, dodaje uvodničar, pitajući odakle Amerikanci
zapravo crpe legitimaciju za svoj angažman u obnovi "demokratskog"
Iraka i kako se mogu pozivati na univerzalnost svog pothvata dok
istodobno drže po strani Ujedinjene narode.
Liberation/Pariz - Pentagon želi kazniti Francusku
Američka vlada razmišlja kako će kazniti Francusku zbog njezine
protimbe ratu u Iraku, piše Pascal Riche u "Liberationu".
Na jučerašnjem sastanku Bushovih savjetnika u Bijeloj kući Paul
Wolfowitz je trebao podnijeti "predstavku" u kojoj predlaže da se
Francusku marginalizira u prekoatlantskoj vojnoj suradnji. Naime,
po tom se prijedlogu odluke više ne bi donosile u
Sjevernoatlantskom vijeću u kojemu sudjeluje Francuska, nego u
Odboru za planiranje obrane (Defence Planning Committee - DPC) iz
kojeg je Pariz istupio 1966., piše list.
Prijedloge "jastrebova" iz Pentagona francuski diplomati drže
"djetinjarijom" koja počiva na krivim postavkama: Francuska se
nije u NATO-u uvijek razilazila s SAD-om i nije bila osamljena u
svojim stajalištima, budući da i druge europske države često
reagiraju poput nje, podsjeća Riche na stav francuske
diplomacije.
Die Welt/Berlin - Irak će još dugo trebati potporu izvana
Budućnost Iraka ovisit će - između ostalog - i o sposobnosti
međusobno posvađanih etničkih skupina da pronađu nacionalni
konsenzus, upozorava u uvodniku berlinski Die Welt.
"Trenutno svi sudionici tog procesa - bilo da je riječ o svjetovnim
čelnicima ili o islamistima, o članovima plemena ili o članovima
komuna - nastoje nametnuti svoje zahtjeve i stvoriti nove činjenice
u odnosima prema Americi i prema svim mjesnim konkurentima u borbi
za vlast. Vojni guverner u Iraku - a Garner de facto obavlja upravo
tu funkciju - te Washington i London iz daljine moraju s jedne
strane odrediti čvrsti okvir kako bi spriječili borbu svih protiv
svih i uspostavili red i mir; s druge strane moraju obaviti pripreme
za uspostavu uunutrašnje ravnoteže u Iraku kojoj će još dugo
trebati potpora i jamstvo izvana", ističe Die Welt.
DPA/Hamburg - Arafat i Abas odlučuju o sudbini mirovnog procesa
Ogorčena borba za vlast između Jasera Arafata i novog palestinskog
premijera Mahmuda Abasa mogla bi nanijeti tešku političku štetu
obojici glavnih aktera ali i mirovnom procesu na Bliskom Istoku,
ističe DPA.
Abas uživa veliki ugled kod Europljana, Amerikanaca i Izraelaca ali
ne može vladati protiv volje Jasera Arafata koji mu mora osigurati
potporu palestinskog parlamenta, podsjeća DPA, ističući da bi
presudna mogla biti upravo borba oko Abasova kandidata za ministra
obrane Dahlana. Naime, samo Dahlan može kontrolirati čelnike
palestinskih ekstremista ali i izmaknuti iz Arafatovih ruku poluge
moći, ističe DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Newsday/New York - Rusija mora obećati da neće griješiti u Iranu i
Sjevernoj Koreji
Dokazi o ruskoj pomoći Sadamu Huseinu mogli bi ozbiljno uzdrmati
rusko-američko partnerstvo, upozorava u američkom "Newsday-u"
Nikolas K. Gvosdev, viši suradnik centra Nixon u Washingtonu i
izvršni urednik The National Interest-a.
Usprkos tvrdnjama o rusko-američkom prijateljstvu, ruski je
interes što dulji rat u Iraku, upozorava Gvosdev, navodeći kao
razloge više cijene nafte i mogućnost da Moskva posredovanjem u
mirovnom procesu osigura vlastiti utjecaj u regiji.
SAD mora biti spreman oprostiti ruske grijehe u Iraku - ako Moskva
nepobitnim jamstvima potkrijepi svoje obećanje da "neće griješiti"
u Iranu ili Sjevernoj Koreji, smatra Gvosdev.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Tema dana: SARS u slučaju Kine postaje i političko pitanje
==========================================================
WP/Washington - SARS je kineski Černobil
Washington Post od utorka uspoređuje reakciju kineskih vlasti na
širenje epidemije SARS-a s ponašanjem vlasti u SSSR-u u vrijeme
černobilske katastrofe kada je nakon njenog početnog prešućivanja
ona pridonijela uvođenju politike "glasnosti".#L#
Premda je prerano kazati hoće li "fijasko u vezi sa SARS-om dovesti
do novog razdoblja glasnosti u Kini", on ipak otkriva "čudno stanje
suvremene kineske politike" gdje se u teoriji informacija nadzire
ali su Kinezi o SARS-u čuli iz stranih izvora, ukazuje se u
uvodniku. Kineske vlasti su u početku nastojale prešutiti
postojanje bolesti, piše list, no informacije će i dalje dolaziti
jer virus, kao ni radijacija, ne poznaje političke granice.
Kineski su liječnici, između ostaloga, javno proturječili
službenim izjavama vlade što pokazuje da u "kineskom totalitarnom
oklopu postoji više pukotina no što su Kinezi, pa i neki Amerikanci,
spremni priznati", a šteta prouzročena prešućivanjem SARS-a
"pokazuje zašto je ispravno na svaki mogući način nastaviti s
pritiskom na Kinu da postane otvorenija", zaključuje se u
uvodniku.
WT/Washington - Kinu treba izložiti pritisku radi SARS-a
U članku o epidemiji SARS-a Washington Times od utorka ukazuje da je
uz pravovremeno informiranje od strane kineskih vlasti bilo moguće
spriječiti širenje bolesti i možebitno je u potpunosti izolirati.
Virus SARS-a neće biti uklonjen, "imat ćemo ga zauvijek", prenosi
list ocjenu Donalda Lowa, glavnog mikrobiologa bolnice u Torontu,
koji napominje da je u Kini problem izmaknuo nadzoru što
onemogućuje njegovo trajno uklanjanje.
Prikrivanja stvarnih podataka "moraju stati" piše list i upozorava
da "kineski ponos ili posebne političke okolnosti ne mogu biti
opravdanje za takvo ponašanje". "Kinesku vladu treba izložiti
pritisku kako bi osigurali da sljedeći put svi na svijetu o novoj
bolesti pravodobnu čuju. Koliko pritiska? Koliko je god potrebno",
zaključuje The Washington Times.
Le Temps/Ženeva - SARS ukazuje na duboku krizu kineskog režima
Suočeni sa salvama kritika međunarodnih glasila, kineski čelnici
počinju shvaćati da bi neuspjeh u borbi s virusom atipične upale
pluća (SARS) mogao utjecati na ugled Kine u svijetu i na njezino
gospodarstvo, piše u uvodniku švicarskog "Le Tempsa" Frederic
Koller.
"SARS je zapravo snažan pokazatelj krize režima i kineske
nedovoljne razvijenosti: nedostatka transparentnosti i
demokratskog nadzora, moćne birokracije, propadanja zdravstvenog
sustava i nejednakih prava oboljelih na liječenje", kaže Koller,
napominjući da je "kriza ujedno i prilika koju novi čelnici, koji se
smatraju većim pragmaticima, moraju iskoristiti".
"Sprječavanje SARS-a može biti prilika da se u ionako bolesno
tijelo koje je još osjetljivije na virus uštrca dobra doza reforma.
Hoće li biti sposobni da to učine?", pita na kraju uvodničar.
AFP/Pariz - Nova kineska vlada teško se nosi sa svojom prvom krizom
Unatoč pokušaju da se iznošenjem novih podataka u svezi s
epidemijom atipične upale pluća prikaže odgovornijom, nova kineska
vlada nije uspjela svladati prvu krizu pred kojom se našla, piše
AFP, pozivajući se na mišljenje većine analitičara.
Suradnici predsjednika Hu Jintaa i premijera Wena Jiabaa, koji su
stupili na dužnost prije mjesec dana, spočetka su primjenjivali
stare metode, pokušavajući zabašuriti stvar.
Smijenivši u nedjelju ministra zdravstva Zhanga Wenkanga i
gradonačelnika Pekinga Menga Xuenonga, glavni odbor Kineske
komunističke stranke pokušava zaštititi najviše čelnike u zemlji,
što također nije nova metoda, upozorava AFP.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
La Repubblica/Rim - U Kini bi epidemija SARS-a mogla poprimiti
apokaliptične razmjere
La Repubblica od utorka prenosi ocjene Andrewa Thompsona,
stručnjaka za pitanja kineskog zdravstva pri washingtonskom Centru
za strateške i međunarodne studije, koji drži da će se, nakon što se
dobiju podaci iz kineskih provincija, stanje pokazati težim no što
se sada procjenjuje.
Na pitanje novinara lista vjeruje li da je već prekasno Thompson je
odgovorio "da se boji da jest", te da koraci koji se sada poduzimaju
neće spriječiti širenje jer je, kako kaže, "beskorisno zatvarati
bocu kada je duh već izašao".
U razgovoru za list Thompson ukazuje na "nezamislive" posljedice do
kojih će doći ako se zaraza proširi među seoskim stanovništvom.
Thompson priznaje da stanje oslikava apokaliptičnim no napominje
da se njegova ocjena temelji "na podacima i dobrom poznavanju
stanja kineske zdravstvene zaštite".
(Hina) akoz il