FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, UTORAK, 22. 04. 2003.

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Hrvatska========The Observer/London - Turisti se vraćaju u DalmacijuMedijske slike napada na Split i Dubrovnik bile su među najdojmljivijim prizorima krvavog raspada Jugoslavije te nije nimalo čudno što su ljudi prestali posjećivati regiju koja je svojedobno bila među najomiljenijim europskim turističkim odredištima, piše britanski The Observer.U međuvremenu je u Dalmaciji, regiji u sastavu "stabilne hrvatske države', ponovno zavladao mir pa su se turisti počeli vraćati na njezinu "krševitu i romantičnu obalu i tisuće otoka", napominje The Observer.Uz podatke o kontaktima i cijenama nekretnina u Hrvatskoj, list navodi razloge pro et contra takve odluke, navodeći među nedostacima prometnu izoliranost Dalmacije i "još uvijek eksplozivnu" situaciju u obližnjoj Bosni.Delo/Ljubljana - Rušenje slovenskih vikendica u Istri"Najlakše je reći: nedozvoljene gradnje su nedozvoljene, bez obzira na državnu granicu, zato ih sve bez odlaganja treba srušiti", piše u utorak Boris Šuligoj u Delu o pitanju bespravno
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Hrvatska ======== The Observer/London - Turisti se vraćaju u Dalmaciju Medijske slike napada na Split i Dubrovnik bile su među najdojmljivijim prizorima krvavog raspada Jugoslavije te nije nimalo čudno što su ljudi prestali posjećivati regiju koja je svojedobno bila među najomiljenijim europskim turističkim odredištima, piše britanski The Observer. U međuvremenu je u Dalmaciji, regiji u sastavu "stabilne hrvatske države', ponovno zavladao mir pa su se turisti počeli vraćati na njezinu "krševitu i romantičnu obalu i tisuće otoka", napominje The Observer. Uz podatke o kontaktima i cijenama nekretnina u Hrvatskoj, list navodi razloge pro et contra takve odluke, navodeći među nedostacima prometnu izoliranost Dalmacije i "još uvijek eksplozivnu" situaciju u obližnjoj Bosni. Delo/Ljubljana - Rušenje slovenskih vikendica u Istri "Najlakše je reći: nedozvoljene gradnje su nedozvoljene, bez obzira na državnu granicu, zato ih sve bez odlaganja treba srušiti", piše u utorak Boris Šuligoj u Delu o pitanju bespravno izgrađenih slovenskih vikendica u Istri. Takvih vikendica, koje su Slovenci gradili u nadi da će ih naknadno uspjeti ozakoniti, ima 11 ili 12 tisuća, a u planu je rušenje 131, napominje autor. Šuligoj ocjenjuje da je takvo ponašanje Slovenaca u Istri, i drugdje na jadranskoj obali, "neprihvatljivo i zaslužuje prijekor", ali naglašava da se stotini graditelja na crno može uliti strah, ali da deseci tisuća postaju "sociološko-ekonomski i konačno politički fenomen". "I što sada s njima? To ne znaju ni Hrvati. Ako bi htjeli biti dosljedni, morali bi porušiti svih 12 tisuća", piše autor i zaključuje da "kampanjski pogromi protiv kućica podsjećaju i na politikanstvo najniže vrste kojeg među državama u zadnjem desetljeću ne nedostaje". Tema dana: Novi čimbenici budućeg ustroja Iraka =============================================== BBC/London - Politička poruka hodočašća u Karbalu neće se svidjeti SAD-u Okupljanje stotinu tisuća šijita na hodočašću u Karbali samo dva tjedna nakon Huseinova pada izraz je novostečenih sloboda, ali se politička poruka tako masovnog hodočašća neće sviđati Amerikancima, prenosi BBC. Iako predstavljaju većinu iračkog stanovništva ovo im je hodočašće bilo 25 godina zabranjeno, a sada pokazuje njihovu političku snagu, primjećuje radio postaja. Odmah nakon Sadamovog pada šijiti su bili zadovoljni proporcionalnom zastupljenošću u vladi, ali sada sve glasnije traže islamsku državu sličnu iranskoj, što se SAD-u ni najmanje ne sviđa, prenosi BBC. "Činjenica je da su šijiti svjesni da su većina i neće prihvatiti nametnutu vladu kakvu ne žele. Njihovi vjerski čelnici odlučni su se dokazati i kao veliki politički igrači. No na što će šijiti na kraju pristati kada bude formirana prijelazna vlada još je nejasno. U šijitskoj zajednici ima puno različitih frakcija i malo je vjerojatno da će se ostvariti njihov zahtjev za stvaranjem islamske republike. Na to ne bi pristale ni druge dvije velike zajednice - Kurdi i sunitski muslimani", ocijenio je za BBC profesor sveučilišta Cambridge George Geoffrey. WP/Washington - Možda je potrebno dopustiti raspad Iraka Opće je stajalište da bi Irak trebao ostati cjelina, no postavlja se pitanje što ako se to protivi volji Iračana, i ako model za Irak nije Njemačka nakon Drugog svjetskog rata već Jugoslavija nakon hladnog rata, piše u nedjeljnom Washington Postu Ralph Peters, umirovljeni časnik i autor knjige "Strategija u svijetu koji se mijenja". Prema Petersu ključna pouka iz jugoslavenske krize jest da nikakav diplomatski pritisak, podmićivanje s pomoći ili mirovne snage ne mogu izbrisati želju "potlačenih da vrate svoju neovisnost i identitet", a pokušaji da se te skupine drže zajedno samo produžuju i pojačavaju krvoproliće. Irački Kurdi i šijiti trpjeli su vladavinu sunita, piše Peters, a SAD se, nakon što je prouzročio toliko promjena, ne bi trebao kategorički suprotstavljati daljnjim promjenama, te bi, "prije svega trebao stati iza Kurda koji su se borili uz nas". Sjedinjene Države bi se u Iraku trebale "usredotočiti na izgradnju bolje budućnosti, a ne na obranu nepriličnih europskih baština", odnosno ne čuvati "ostatke Versaillea" već promicati slobodu i sigurnost bez obzira značilo to "jedan ili više Iraka", smatra Peters. SZ/Muenchen - Bush će se u Iraku osloniti na skupinu koja se pokaže najjačom Opravdana je pretpostavka da problem demokratizacije Iraka neće dugo privlačiti pozornost Bushova kabineta, tvrdi Sueddeutsche Zeitung. "Američki predsjednik punom se snagom okreće unutrašnjoj politici, zanimanje američke javnosti naglo opada a rovovske bitke između suparničkih ministarstava ponovno se razbuktavaju, čime se propušta dinamika zbivanja u Iraku. U tom kontekstu posebno zabrinjava vakuum koji se očigledno otvara kod političkih mislilaca u Bushovoj vladi. Sumnjive skupine počele su popunjavati političku prazninu koja je nastala nakon diktatorova pada - i to ne samo u Iraku. I u Washingtonu nedostaje uvjerljiva predodžba o mogućem budućem ustroju Iraka. Bush upravlja po Darwinovu zakonu: čekati i vidjeti koja će se vrsta pokazati najjačom i ostvariti nadmoć", zaključuje Sueddeutsche Zeitung. The Independent/London - Vakuum vlasti u Iraku počeo se popunjavati Mnogi Iračani iskoristili su nove slobode o kojima je za uskršnji vikend govorio američki predsjednik Bush - i krenuli na hodočašće u sveti grad Kerbalu, izražavajući nezadovoljstvo američkom nazočnošću, piše "The Independent". "Posrijedi je možda tek burno očitovanje dugo susprezane vjere, ništa ozbiljnije od proslave ponovno stečene slobode. No, možda je riječ i o nečem daleko dubljem i dugotrajnijem. U gradovima, mjestima i selima širom Iraka popunjava se vakuum vlasti koji su iza sebe ostavili vladari stranke Baas. Pritom valja istaknuti da se u mnogim mjestima ljudi okreću šiitskim duhovnicima a ne američkim ili britanskim namjesnicima odnosno domaćim demokratima. Taj je trend možda tek privremen. Naime, kao što pokazuju ubojstva u drugom svetom gradu, Nadžafu, i sami su šiiti podijeljeni na mnogo suparničkih frakcija. Sadamova su ostavština podjele koje je irački čelnik poticao kako bi držao na uzdi islam", zaključuje britanski list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - SAD nije pripremljen za ulogu vladara Iraka Argumenti za irački rat bili su raznoliki i u svima je bilo ponešto istine, ali stvarnost u Perzijskom zaljevu "ipak govori protiv argumenata Washingtona", piše Frankfurter Rundschau u utorak. Bushova vlada u pohodu na Irak nije bila pripremljena na "ulogu imperatora", no sada je novi "bagdadski kalif" postao bivši američki general. "I što sada?", pita komentator Rolf Paasch, "nastaviti pohod i krenuti na Siriju? Povući vojsku ili osigurati nova uporišta? Diktat moći ili neizravna vladavina?" Čini se da novi osvajači žele od svega pomalo, ali već čine greške, ocjenjuje Paasch i zaključuje da se Bushova vlada povodi za trijumfalizmom svojih ratnika, zanemaruje šijitske zahtjeve, dok general Garner i dalje govori o "njima" dok misli na šijite, što dokazuje da uopće nije shvatio složenost te većinske skupine stanovništva, koja bi se mogla okrenuti klericima umjesto "povratnicima iz egzila". "Prvi tragovi američkog imperija u Iraku svjedoče više o nesigurnosti nego o hegemonskoj odlučnosti", zaključuje Paasch. ANSA/Rim - Pitanje je tko sve stoji iza hodočašća šijita Šijiti koji sada u Iraku hodočaste prema svetim mjestima Islama su muslimanski fundamentalisti koji "sigurno nisu gluhi na Bin Ladenove" poruke, izjavljuje za agenciju ANSA Enrico Jacchia, direktor centra za strateške studije. Ako bi "šijitski fanatici" odlučili zavladati Bagdadom, smatra Jacchia, cijenu bi platio integritet zemlje što bi imalo nepredvidljive posljedice za cijelo bliskoistočno područje. "Uskoro ćemo saznati je li val šijita koji idu prema svetim mjestima samo vjerska manifestacija, no očito je da se bez neke kapilarne organizacije ne može pokrenuti milijune osoba", smatra Jacchia koji ocjenjuje da je poziv za pokretanje masa došao od vjerskih čelnika i iranskih ajatolaha, ali da se "ne može zanemariti ni Bin Laden". To je samo pretpostavka, ali je ne isključuje ni Washington, kazao je Jacchia agenciji ANSA. Liberation/Pariz - Amerikanci se u Iraku sučeljavaju s buđenjem islamizma Washington je obećao da će poštovati politički izbor Iračana ali sada otkriva da bi ovi mogli poželjeti šijitsku teokraciju sličnu režimu u Teheranu, piše u "Liberationu" Pascal Riche. Želeći ukloniti prijetnju širenja islamizma, Paul Wolfowitz, drugi čovjek Pentagona, i njegovi prijatelji pokušavaju nametnuti vladu pod vodstvom pozapadnjačenog prognanog šijitskog laika Ahmeda Chalabija, koji se protivi uvođenju teokracije ali ne isključuje sudjelovanje vjerskih stranaka u budućoj vladi, ovisno o tomu koliko će imati birača, podsjeća Riche. Amerikanci su prije rata bili svjesni pogibli od jačanja islamizma, ali to nisu smjeli priznati - da bi "prodali" rat, morali su umnogostručiti optimistične izjave o budućoj demokraciji, navodi novinar mišljenje Phila Gordona, stručnjaka u Brookings Institutionu. Po Gordonovu mišljenju američka će se uprava sada morati dobro potruditi da potakne osnutak drugih političkih stranaka, a pravih izbora još zadugo neće biti, prenosi Riche. Berliner Zeitung/Berlin - SAD je više uložio u bombardiranje nego u novi irački poredak Sjedinjene Države znatno manje ulažu u irački poslijeratni poredak nego što su ulagale u bombardiranje i osiguravanje naftnih polja, piše Berliner Zeitung (po Deutsche Welleu). Po međunarodnom ratnom pravu, odgovornost za ponovno funkcioniranje Iraka i predaju vlasti u ruke iračkih građana trebale bi preuzeti osvajačke snage, piše list. Činjenica je pak da se prvih dana odgovarajuća bilanca pokazala mizernom. "Nameće se dojam da SAD u planiranje poslijeratnog poretka nije uložio ni približno onoliko napora koliko je uložio u bombardiranje i osiguravanje naftnih polja. No, nitko, pa čak ni Ujedinjeni narodi ni njihove brojne humanitarne organizacije, nema pravo odriješiti pobjednike njihovih obveza", piše Berliner Zeitung. The Observer/London - Naftovod Irak-Izrael promijenio bi gospodarske odnose Američki plan obnove i ponovnog puštanja u pogon starog naftovoda kojim bi se iračka nafta isporučivala Izraelu promijenilo bi gospodarske odnose na Bliskom istoku, objavljuje The Observer (po BBC-u). Londonski tjednik prenosi pisanje izraelskog lista Ha'aretz da Washington, uz suglasnost nove iračke vlasti, razmatra ponovno otvaranje starog britanskog naftovoda i dopremu iračke nafte u Izrael. Američki obavještajni izvori potvrdili su tjedniku da se razmatra o tom projektu. Riječ je o obnovi starog naftovoda, koji se ne koristi od kraja britanskog mandata u Palestini 1948. godine, kada je nafta iz sjevernoiračkih bušotina umjesto u Palestinu preusmjerena u Siriju, stoji u članku. "Ponovno puštanje naftovoda u pogon odmah bi potpuno promijenilo odnos gospodarskih snaga u regiji, donijelo prihod novom proameričkom Iraku, izoliralo Siriju i riješilo energetsku krizu u Izraelu", piše Observer. FT/London - Dok ruske tvrtke odustaju od Iraka Lukoil se bori Većina ugovora ruskih tvrtki koje su poslovale s Irakom bit će proglašena ništavnima, izvješćuje The Financial Times (po BBC-u). List izvješćuje da se većina ruskih tvrtki pomirila s prestankom poslovanja u Iraku nakon izjave Rumsfeldovog savjetnika Richarda Perlea objavljenom u moskovskom Kommersantu da će većina ruskih ugovora s iračkom stranom biti proglašena ništavnima. Jedino se druga po veličini ruska naftna kompanija Lukoil odlučila boriti. Ona je 1997. godine kupila većinsko pravo iskorištavanja naftnog polja Zapadna Kurna vrijednog 4 milijarde dolara, da bi nakon uvođenja sankcija prekinula sve radove, piše list. "Sada Lukoil usporedno lobira u Washingtonu i prijeti tužbom", navodi list, ističući da su izgledi ove tvrtke "koja zapošljava veliki broj američkih stručnjaka znatni". FAZ/Frankfurt - SAD bi se u Iraku trebao iskupiti stvaranjem pravnog poretka Za napad na Irak bez mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda SAD bi se trebao donekle iskupiti stvaranjem slobodnog pravnog poretka u Iraku, objavljuje Frankfurter Allgemeine Zeitung (po Deutsche Welleu). Američka politika nosi grijeh da je Irak zarobila napadačkim ratom bez mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a taj se grijeh ne može izbrisati čak ni uspješnom obnovom zemlje, piše list. "No, po političkim procjenama Iračana i Arapa, taj bi grijeh bio znatno umanjen kada bi se u Iraku uspostavio slobodan državno-pravni poredak, a u cijeloj regiji sigurnost", ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung. Le Monde/Pariz - Međunarodno pravo nije moguće zaobići u Iraku Dok je pobjeda u iračkom ratu ojačala "klub jastrebova" u Washingtonu koji više no ikad želi nastaviti "rat dobra protiv zla", Moskva, Pariz i Berlin, svaki u svom stilu, pokušavaju braniti zamisao o "multipolarnom svijetu", piše za "Le Monde" Thierry de Montbrial. "Bilo da je riječ o ukidanju sankcija UN-a, o ispunjenju obveza koje je prije preuzela iračka država, o sudbini ugovora iz doba Sadama Huseina ili, općenito, o zakonitosti odluka prijelazne vlade koju koalicija kani postaviti, nužno će se morati posegnuti za međunarodnim pravom, a napose - izravno ili neizravno - za Ujedinjenim narodima", ističe list, upozoravajući da se američki državni tajnik poigrava riječima kada kaže da će UN imati "vitalnu", ali ne i "središnju" ulogu u Iraku. Drugim riječima, UN će imati važnu ulogu "uglavnom na humanitarnom polju", pretpostavlja de Montbrial, dodajući da će Powell prije ili kasnije morati promijeniti mišljenje. Le Monde/Pariz - Još nema odgovora na pitanje gdje je iračko oružje Mjesec dana nakon početka rata i deset dana nakon pada Bagdada, otvaraju se mnoga pitanja na koja još uvijek nema odgovora, piše u uvodniku "Le Monde". Među njima je i pitanje gdje je oružje za masovno uništavanje koje je zapravo bilo povod za napad; ima li dokaza o povezanosti Sadama Huseina i terorističke mreže Al Kaide?; koliko je bilo žrtava, vojnika i civila, u iračkom ratu?; kakva je sudbina zatočenika i druga, navodi list. Što se tiče budućnosti Iraka, ne zna se koliko će još američke snage ostati u toj zemlji, dodaje uvodničar, pitajući odakle Amerikanci zapravo crpe legitimaciju za svoj angažman u obnovi "demokratskog" Iraka i kako se mogu pozivati na univerzalnost svog pothvata dok istodobno drže po strani Ujedinjene narode. Liberation/Pariz - Pentagon želi kazniti Francusku Američka vlada razmišlja kako će kazniti Francusku zbog njezine protimbe ratu u Iraku, piše Pascal Riche u "Liberationu". Na jučerašnjem sastanku Bushovih savjetnika u Bijeloj kući Paul Wolfowitz je trebao podnijeti "predstavku" u kojoj predlaže da se Francusku marginalizira u prekoatlantskoj vojnoj suradnji. Naime, po tom se prijedlogu odluke više ne bi donosile u Sjevernoatlantskom vijeću u kojemu sudjeluje Francuska, nego u Odboru za planiranje obrane (Defence Planning Committee - DPC) iz kojeg je Pariz istupio 1966., piše list. Prijedloge "jastrebova" iz Pentagona francuski diplomati drže "djetinjarijom" koja počiva na krivim postavkama: Francuska se nije u NATO-u uvijek razilazila s SAD-om i nije bila osamljena u svojim stajalištima, budući da i druge europske države često reagiraju poput nje, podsjeća Riche na stav francuske diplomacije. Die Welt/Berlin - Irak će još dugo trebati potporu izvana Budućnost Iraka ovisit će - između ostalog - i o sposobnosti međusobno posvađanih etničkih skupina da pronađu nacionalni konsenzus, upozorava u uvodniku berlinski Die Welt. "Trenutno svi sudionici tog procesa - bilo da je riječ o svjetovnim čelnicima ili o islamistima, o članovima plemena ili o članovima komuna - nastoje nametnuti svoje zahtjeve i stvoriti nove činjenice u odnosima prema Americi i prema svim mjesnim konkurentima u borbi za vlast. Vojni guverner u Iraku - a Garner de facto obavlja upravo tu funkciju - te Washington i London iz daljine moraju s jedne strane odrediti čvrsti okvir kako bi spriječili borbu svih protiv svih i uspostavili red i mir; s druge strane moraju obaviti pripreme za uspostavu uunutrašnje ravnoteže u Iraku kojoj će još dugo trebati potpora i jamstvo izvana", ističe Die Welt. DPA/Hamburg - Arafat i Abas odlučuju o sudbini mirovnog procesa Ogorčena borba za vlast između Jasera Arafata i novog palestinskog premijera Mahmuda Abasa mogla bi nanijeti tešku političku štetu obojici glavnih aktera ali i mirovnom procesu na Bliskom Istoku, ističe DPA. Abas uživa veliki ugled kod Europljana, Amerikanaca i Izraelaca ali ne može vladati protiv volje Jasera Arafata koji mu mora osigurati potporu palestinskog parlamenta, podsjeća DPA, ističući da bi presudna mogla biti upravo borba oko Abasova kandidata za ministra obrane Dahlana. Naime, samo Dahlan može kontrolirati čelnike palestinskih ekstremista ali i izmaknuti iz Arafatovih ruku poluge moći, ističe DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Newsday/New York - Rusija mora obećati da neće griješiti u Iranu i Sjevernoj Koreji Dokazi o ruskoj pomoći Sadamu Huseinu mogli bi ozbiljno uzdrmati rusko-američko partnerstvo, upozorava u američkom "Newsday-u" Nikolas K. Gvosdev, viši suradnik centra Nixon u Washingtonu i izvršni urednik The National Interest-a. Usprkos tvrdnjama o rusko-američkom prijateljstvu, ruski je interes što dulji rat u Iraku, upozorava Gvosdev, navodeći kao razloge više cijene nafte i mogućnost da Moskva posredovanjem u mirovnom procesu osigura vlastiti utjecaj u regiji. SAD mora biti spreman oprostiti ruske grijehe u Iraku - ako Moskva nepobitnim jamstvima potkrijepi svoje obećanje da "neće griješiti" u Iranu ili Sjevernoj Koreji, smatra Gvosdev. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Tema dana: SARS u slučaju Kine postaje i političko pitanje ========================================================== WP/Washington - SARS je kineski Černobil Washington Post od utorka uspoređuje reakciju kineskih vlasti na širenje epidemije SARS-a s ponašanjem vlasti u SSSR-u u vrijeme černobilske katastrofe kada je nakon njenog početnog prešućivanja ona pridonijela uvođenju politike "glasnosti".#L# Premda je prerano kazati hoće li "fijasko u vezi sa SARS-om dovesti do novog razdoblja glasnosti u Kini", on ipak otkriva "čudno stanje suvremene kineske politike" gdje se u teoriji informacija nadzire ali su Kinezi o SARS-u čuli iz stranih izvora, ukazuje se u uvodniku. Kineske vlasti su u početku nastojale prešutiti postojanje bolesti, piše list, no informacije će i dalje dolaziti jer virus, kao ni radijacija, ne poznaje političke granice. Kineski su liječnici, između ostaloga, javno proturječili službenim izjavama vlade što pokazuje da u "kineskom totalitarnom oklopu postoji više pukotina no što su Kinezi, pa i neki Amerikanci, spremni priznati", a šteta prouzročena prešućivanjem SARS-a "pokazuje zašto je ispravno na svaki mogući način nastaviti s pritiskom na Kinu da postane otvorenija", zaključuje se u uvodniku. WT/Washington - Kinu treba izložiti pritisku radi SARS-a U članku o epidemiji SARS-a Washington Times od utorka ukazuje da je uz pravovremeno informiranje od strane kineskih vlasti bilo moguće spriječiti širenje bolesti i možebitno je u potpunosti izolirati. Virus SARS-a neće biti uklonjen, "imat ćemo ga zauvijek", prenosi list ocjenu Donalda Lowa, glavnog mikrobiologa bolnice u Torontu, koji napominje da je u Kini problem izmaknuo nadzoru što onemogućuje njegovo trajno uklanjanje. Prikrivanja stvarnih podataka "moraju stati" piše list i upozorava da "kineski ponos ili posebne političke okolnosti ne mogu biti opravdanje za takvo ponašanje". "Kinesku vladu treba izložiti pritisku kako bi osigurali da sljedeći put svi na svijetu o novoj bolesti pravodobnu čuju. Koliko pritiska? Koliko je god potrebno", zaključuje The Washington Times. Le Temps/Ženeva - SARS ukazuje na duboku krizu kineskog režima Suočeni sa salvama kritika međunarodnih glasila, kineski čelnici počinju shvaćati da bi neuspjeh u borbi s virusom atipične upale pluća (SARS) mogao utjecati na ugled Kine u svijetu i na njezino gospodarstvo, piše u uvodniku švicarskog "Le Tempsa" Frederic Koller. "SARS je zapravo snažan pokazatelj krize režima i kineske nedovoljne razvijenosti: nedostatka transparentnosti i demokratskog nadzora, moćne birokracije, propadanja zdravstvenog sustava i nejednakih prava oboljelih na liječenje", kaže Koller, napominjući da je "kriza ujedno i prilika koju novi čelnici, koji se smatraju većim pragmaticima, moraju iskoristiti". "Sprječavanje SARS-a može biti prilika da se u ionako bolesno tijelo koje je još osjetljivije na virus uštrca dobra doza reforma. Hoće li biti sposobni da to učine?", pita na kraju uvodničar. AFP/Pariz - Nova kineska vlada teško se nosi sa svojom prvom krizom Unatoč pokušaju da se iznošenjem novih podataka u svezi s epidemijom atipične upale pluća prikaže odgovornijom, nova kineska vlada nije uspjela svladati prvu krizu pred kojom se našla, piše AFP, pozivajući se na mišljenje većine analitičara. Suradnici predsjednika Hu Jintaa i premijera Wena Jiabaa, koji su stupili na dužnost prije mjesec dana, spočetka su primjenjivali stare metode, pokušavajući zabašuriti stvar. Smijenivši u nedjelju ministra zdravstva Zhanga Wenkanga i gradonačelnika Pekinga Menga Xuenonga, glavni odbor Kineske komunističke stranke pokušava zaštititi najviše čelnike u zemlji, što također nije nova metoda, upozorava AFP. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). La Repubblica/Rim - U Kini bi epidemija SARS-a mogla poprimiti apokaliptične razmjere La Repubblica od utorka prenosi ocjene Andrewa Thompsona, stručnjaka za pitanja kineskog zdravstva pri washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije, koji drži da će se, nakon što se dobiju podaci iz kineskih provincija, stanje pokazati težim no što se sada procjenjuje. Na pitanje novinara lista vjeruje li da je već prekasno Thompson je odgovorio "da se boji da jest", te da koraci koji se sada poduzimaju neće spriječiti širenje jer je, kako kaže, "beskorisno zatvarati bocu kada je duh već izašao". U razgovoru za list Thompson ukazuje na "nezamislive" posljedice do kojih će doći ako se zaraza proširi među seoskim stanovništvom. Thompson priznaje da stanje oslikava apokaliptičnim no napominje da se njegova ocjena temelji "na podacima i dobrom poznavanju stanja kineske zdravstvene zaštite". (Hina) akoz il

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙