ZAGREB, 21. travnja (Hina)- Hrvatski građani po prvi put su u novijoj povijesti na višestranačke izbore izašli 22. travnja prije 13 godina, na kojima su izabrali 351 saborskog zastupnika.
ZAGREB, 21. travnja (Hina)- Hrvatski građani po prvi put su u
novijoj povijesti na višestranačke izbore izašli 22. travnja prije
13 godina, na kojima su izabrali 351 saborskog zastupnika.#L#
Toga dana 1990. građani su birali zastupnike za dva saborska vijeća
- općina i Društveno-političko vijeće, a 23. travnja zastupnike za
Vijeće udruženog rada.
Prvi višestranački izbori provedeni su u dva izborna kruga, prvi
22. travnja, drugi 6. svibnja 1990. po većinskom sustavu.
U izborima su sudjelovale stranke pojedinačno i u koalicijama.
Među većim strankama samostalno su izišli HDZ, HSS, Savez komunista
Hrvatske - stranka demokratskih promjena i Socijalistička stranka
Hrvatske.
U Koaliciji narodnog sporazuma bili su HSLS (Dražen Budiša), SDSH
(Antun Vujić), HKDS (Ivan Cesar), HDS (Marko i Vladimir Veselica) i
nestranačke osobe Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo i drugi.
U utrci za 351 zastupničko mjesto sudjelovalo je 1705 kandidata, 33
političke stranke i 16 raznih udruženja.
Najviše zastupničkih mjesta - 205 (58 posto) osvojio je HDZ, a
poslije njih najviše mandata SKH-SDP - 69.
Na temelju izbornih rezultata 30. svibnja iste godine konstituiran
je prvi višestranački Sabor.
Povjesničari su zabilježili da su prethodni višestranački izbori
za Sabor u Hrvatskoj održani početkom 20. stoljeća, točnije u
prosincu 1913.
Nakon prvih izbora, po donošenju novog hrvatskog Ustava 1990.,
hrvatski parlament postao je dvodomni - Zastupnički i Županijski
dom. Ustavom je određeno da u Zastupničkom domu može biti najviše
160 zastupnika, a u Županijskom domu 67.
Od prvih izbora 1990. kada se birao 351 zastupnik, taj se broj
smanjivao i na posljednjim izborima 2000. u Zastupnički je dom
izabran 151 zastupnik.
Kroz dosadašnja četiri saborska saziva vidljivo je i stalno
povećanje broja parlamentarnih stranaka, a nerijetko su se stranke
nakon što su ušle u Sabor dijelile, najviše nakon zadnjih izbora,
kada je HDZ nakon 10 godina od vladajuće postao oporbena stranka.
Od zastupnika koji su na tim izborima u Sabor ušli putem HDZ-ove
liste nastale su čak tri parlamentarne stranke - Demokratski
centar, Hrvatski blok i Hrvatski nezavisni demokrati, a od HSLS-a
Libra.
Ta podjela stranaka, po ocjeni stručnjaka, pokazuje da proces
stabiliziranja hrvatskog stranačkog sustava još nije sasvim
dovršen.
Od izbora do izbora rastao je i udio žena u parlamentu, a u četvrtom
sazivu, u odnosu na prethodni, povećao se za više od dva i pol puta.
Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997., zastupnici su
birani razmjernim sustavom, a na njima je većinu osvojio HDZ.
Ustavnim promjenama 2000. Županijski dom je ukinut.
Na drugim izborima, održanima 2. kolovoza 1992., hrvatski
državljani birali su 124 zastupnika samo za Zastupnički dom.
Polovica (60) birala se proporcionalnim sustavom putem državnih
lista na kojima je 17 političkih stranaka istaknulo svoje
kandidate. Cijela je Republika za izbor tog dijela Zastupničkog
doma bila jedna izborna jedinica, dok se drugi dio od 64 zastupnika
birao u 64 izborne jedinice većinskim sustavom. Četiri su mjesta
bila za zastupnike nacionalnih manjina koje su činile oko četiri
posto ukupnog pučanstva. Izborni prag iznosio je tri posto.
Hrvatski državljani u dijaspori glasovali su na 111 biračkih mjesta
u 12 zemalja.
HDZ je dobio 42 posto glasova, HSLS 18, HSP i HNS po sedam, SDP pet,
HSS četiri posto glasova.
Na trećim izborima za Zastupnički dom, održanima 29. listopada
1995., biralo se 127 zastupnika. Proporcionalnim su se sustavom
birala 92 zastupnika, od kojih 80 putem državnih lista u Republici
Hrvatskoj, kao jednoj izbornoj jedinici, dok su svojih 12
zastupnika putem posebnih lista birali hrvatski državljani u
dijaspori. Natjecalo se 14 državnih te sedam posebnih lista.
Sustavom relativne većine biralo se 28 zastupnika u 28 izbornih
jedinica u RH, a relativnom većinom svoje su zastupnike, njih
sedam, u posebnim izbornim jedinicama birali pripadnici etničkih i
nacionalnih zajednica ili manjina.
Na četvrtim izborima za Zastupnički dom, održanima 3. siječnja
2000., za 151 mjesto natjecalo se oko četiri tisuće kandidata, a po
prvi su put birani čistim razmjernim sustavom. Za sudjelovanje u
raspodjeli zastupničkih mjesta izborne liste su morale prijeći
izborni prag od pet posto. Samostalno su se natjecale tri političke
stranke, bilo je 15 koalicija, oko 20 neovisnih lista, a za pet
mjesta nacionalnih manjina natjecalo se 30 kandidata.
U 10 izbornih jedinica razmjernim sustavom biralo se 140
zastupnika. Hrvatska dijaspora birala je u 11. izbornoj jedinici, a
njihov broj je utvrđen tzv. nefiksnom kvotom (procjena oko 6
zastupnika).
U posebnoj 12. izbornoj jedinici za čitavu Hrvatsku svojih pet
zastupnika birali su pripadnici nacionalnih manjina.
Najviše zastupnika, 71, u Sabor je ušlo sa zajedničke liste SDP-a i
HSLS-a, HDZ-u je pripalo 46 mandata, koaliciji HSS-a, LS-a, IDS-a,
HNS-a i ASH 24, a koaliciji HSP-HKDU pet zastupničkih mandata.
Na sljedeće izbore (koji bi se prema najavama trebali održati
sredinom jeseni ove godine ili na proljeće iduće) hrvatski će
građani prvi put od uspostave samostalne Hrvatske birati prema
istom izbornom zakonom kao i na prethodnima.
Izborni je zakon nedavno izmijenjen, ali samo u tehničkom, ne i u
sadržajnom smislu.
(Hina) dm/um sšh