HR-PLATNA BILANCA-Financijsko-poslovne usluge UDVOSTRUČEN DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE Piše Davorka StanešićZAGREB, 21. travnja (Hina) - Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske za 2002. znatno je premašio očekivanja,
udvostručen je u odnosu na godinu prije, i po privremenim podacima Hrvatske narodne banke, dostigao je iznos od 1,54 milijarde američkih dolara.
Piše Davorka Stanešić
ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Deficit tekućeg računa platne bilance
Hrvatske za 2002. znatno je premašio očekivanja, udvostručen je u
odnosu na godinu prije, i po privremenim podacima Hrvatske narodne
banke, dostigao je iznos od 1,54 milijarde američkih dolara.#L#
Njegov je udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećan na 6,9 posto,
sa umjerenih 3,8 posto u 2001., i najveći je u zadnjih pet godina, od
po tome rekordne 1997. kada je manjak tekućeg računa platne bilance
(od 2,5 milijardi USD) iznosio 12,5 posto BDP-a.
Povećanje deficita na tekućem računu platne bilance za prošlu
godinu u odnosu na 2001. za 113,3 posto (sa 725 milijuna na 1.546
milijuna USD) najvećim je dijelom rezultat pogoršanog salda robne
razmjene s inozemstvom, kao posljedice brzog rasta robnog uvoza i
skromnog porasta izvoza roba, ali dijelom i izraženih promjena u
međuvalutnim odnosima dolara prema euru i kuni. Uz to, ipak je
zabilježen i nešto manji porast prihoda od usluga, odnosno turizma
od očekivanog.
Treba istaknuti da je Hrvatska u 2002. zabilježila povoljne
makroekonomske pokazatelje. Ostvaren je dinamičan gospodarski
rast sa rekordnim 5,2 postotnim realnim porastom BDP-a, koji iznosi
više od 22,4 milijarde dolara ili 5.056 USD po stanovniku, uz nisku
stopu inflacije od 2,3 posto.
No, određeni oprez kod analitičara izazivaju upravo povećanje
manjka tekućeg računa platne bilance i porast inozemnog duga, kao
mogućih naznaka nestabilnosti, ukoliko se nastave takvi trendovi.
Vanjski je dug lani povećan za gotovo četiri milijarde dolara (u
čemu su sa trećinom sudjelovale tečajne razlike, a ostali dio
porasta najvećim se dijelom odnosi na banke i državu). Inozemni je
dug, od 15,2 milijarde USD, na kraju 2002. dostigao visokih 68,1
posto BDP-a (prema 57,9 posto udjela u BDP-a u godini prije), a i
dalje se povećava (krajem veljače iznosio je već 16,5 milijardi
USD).
Kod snažnijeg gospodarskog rasta u određenoj je mjeri i za
očekivati porast deficita na tekućem računu platne bilance i
povećanje inozemnog duga. No, napominju analitičari HNB-a,
razborito upravljanje upućuje na potrebu procjene mogućih
opasnosti koje se mogu pojaviti kod pogoršanja salda u odnosima s
inozemstvom.
Deficit na tekućem računu platne bilance znatno je premašio
inozemna izravna ulaganja (koja su lani iznosila 980 milijuna
dolara, 37 posto manje nego u godini prije), što znači da se manjak
morao financirati zaduživanjem. S obzirom na već visoki udio
inozemnog duga u BDP-u, ne bi bilo uputno nastaviti financirati
manjak tekućih transakcija zaduživanjem, smatraju analitičari
HNB-a. Taj je deficit, drže, potrebno znatno smanjiti, na onu
razinu koja će se moći pokriti bez značajnijeg rasta zaduživanja.
Glavni generator prošlogodišnjeg porasta manjka tekućeg računa
platne bilance je deficit na računu roba, od 5,3 milijarde dolara,
što je za 1,2 milijarde USD ili 28,7 posto više nego 2001. To je
posljedica snažnog rasta uvoza, za 17,1 posto na 10,7 milijardi
dolara, podržanog kreditnom ekspanzijom poslovnih banaka.
Vrijednost robnog izvoza, uz godišnji rast od 5 posto, iznosila je
4,9 milijardi dolara. No, tu treba imati u vidu i utjecaj
međuvalutnih promjena, slabljenja dolara prema euru za gotovo 18
posto, što je dijelom utjecalo na porast vrijednosti uvoza, budući
je 77 posto robnog uvoza (i 70 posto izvoza) ostvareno u eurima, a
podaci se iskazuju u dolarima.
Istodobno je suficit na računu usluga iznosio 3,1 milijardu dolara,
čime je ostvaren godišnji rast od 191 milijun dolara ili 6,5 posto.
Pritom je neto prihod od turizma u 2002. iznosio 3 milijarde dolara,
što je za 302 milijuna USD ili 11,1 posto više nego u 2001. To je ipak
nešto manje od očekivanog, na što su utjecale loše vremenske
prilike u kolovozu i rujnu, kao i posljedice poplava u Njemačkoj,
Austriji i zemljama srednje Europe.
Na računu tekućih transfera, po podacima HNB-a, u 2002. ostvaren je
suficit nešto veći od milijarde dolara, što je za 127 milijuna USD
ili 13,2 posto više nego u 2001, u čemu godišnji rast prihoda na
osnovi radničkih doznaka iz inozemstva iznosi 97 milijuna dolara.
Na računu dohodaka pak, zabilježeni manjak od 478 milijuna dolara
manji je za 7,3 posto nego u godini prije, na što je najviše utjecalo
smanjenje odljeva po osnovi vlasničkih ulaganja.
(Hina) ds jn