ZAGREB, 17. travnja (Hina) - O antologičarskom i uredničkom doprinosu Dragutina Tadijanovića modernoj kajkavskoj lirici danas je bilo riječi na tribini u prostorijama Kajkavskog spravišča, društva za širenje i unaprjeđivanje znanosti
i umjetnosti.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - O antologičarskom i uredničkom
doprinosu Dragutina Tadijanovića modernoj kajkavskoj lirici danas
je bilo riječi na tribini u prostorijama Kajkavskog spravišča,
društva za širenje i unaprjeđivanje znanosti i umjetnosti.#L#
Uz moderatora tribine Jožu Skoka, na tribini je govorio bard
hrvatske pjesničke riječi Dragutin Tadijanović (1905.), koji se
prisjetio kako se upravo ove godine obilježava 70. obljetnica od
objavljivanja "Hrvatske moderne lirike".
To je prva značajna hrvatska antologija koju je zajedno s
Tadijanovićem uredio Olinko Delorko.
Skok je podsjetio kako je u tu antologiju, po prvi put, uz liriku na
hrvatskom standardu ravnopravno uvrštena i kajkavska i čakavska
lirika.
Tadijanović je izjavio da je on osobno odabrao "regionalnu
liriku".
U antologiju je uvršteno 48 pjesnika, umjesto prethodno planiranih
50. Naime, kako je rekao Tadijanović, Krleža mu je pismeno zabranio
objavljivanje svojih pjesama.
U pismu, u kojem me oslovio s "gospodine", učinio je to malim
slovom, prisjetio se Tadijanović.
Andrić se, po njegovim riječima, diplomatski opravdao da ne želi
biti uvršten u jednu regionalnu knjigu, jer je Jugoslaven.
Od kajkavskih predstavnika, u antologiju su uvršteni Matoš,
Galović, Domjanić, Prpić i Pavić, dok su u čakavsku liriku uvršteni
Ujević, Nazor, Ljubić, Gervais i Balota.
Na današnjoj se tribini Dragutin Tadijanović prisjetio i
uređivanja prve samostalne zbirke Frana Galovića "Z mojih bregov"
1948., te pjesničkog rada Ivana Gorana Kovačića.
(Hina) kt mc