WASHINGTON, 17. travnja (Hina) - Sredstva bivše Narodne banke SFRJ koja se nalaze u Sjedinjenim Državama i dalje su blokirana, a američka vlada radi na njihovoj deblokadi, rekao je predstavnik američkog ministarstva financija.
WASHINGTON, 17. travnja (Hina) - Sredstva bivše Narodne banke SFRJ
koja se nalaze u Sjedinjenim Državama i dalje su blokirana, a
američka vlada radi na njihovoj deblokadi, rekao je predstavnik
američkog ministarstva financija.#L#
Ukupno 225 milijuna dolara deviznih rezervi bivše Narodne banke
SFRJ deponiranih u američkim investicijskim bankama blokirano je
od raspada bivše Jugoslavije u okviru sankcija koje su Sjedinjene
Države nametnule režimu bivšeg jugoslavenskog predsjednika
Slobodana Miloševićeva.
"Ta sredstva su još blokirana" rekao je za Hinu glasnogovornik
američkog ministarstva financija Taylor Griffin.
"Američka vlada radi na deblokadi te imovine", kazao je on,
dodajući da ne zna kada bi se to moglo dogoditi "jer se moraju
riješiti mnoga pitanja".
Hrvatska je već najavila da namjerava blokirati odmrzavanje tih 225
milijuna dolara bivše Jugoslavije dok se ne riješi pitanje
sukcesije bivše države.
Stajalište Hrvatske o ovim sredstvima je "da se ne mogu odmrznuti
dok se ne riješi do kraja pitanje sukcesije, obzirom da je ono što je
potpisano u Beču na kraju ispalo malo drukčije", rekao je zamjenik
hrvatskog ministra financija Damir Kuštrak.
Zemlje sljednice bivše Jugoslavije potpisale su u lipnju 2001. u
Beču sporazum o sukcesiji bivše SFRJ. Hrvatska nije ratificirala
taj sporazum jer se kasnije pokazalo da od 695 milijuna dolara
predviđenih za sukcesiju stvarno postoji možda samo deseti dio.
Hrvatska je već blokirala 40 milijuna dolara sredstava bivše
Jugoslavije deponiranih u američkim bankama koje su Sjedinjene
Države odmrznule u prosincu prošle godine želeći time pomoći obnovu
Srbije i Crne Gore.
Hrvatska računa da joj u svakom slučaju pripada njezin postotak od
tih 40 milijuna dolara kao i od 225 milijuna bivše Narodne banke
SFRJ, a blokadom njihovog odmrzavanja nastoji izvršiti pritisak
kako bi otkrila što se dogodilo sa stotinama milijuna dolara bivše
Narodne banke SFRJ od kojih, kako se vjeruje, nedostaje 90 posto.
Hrvatski diplomatski izvori drže, međutim, kako se Hrvatska
blokadom odmrzavanja sredstava u SAD-u upušta u određene rizike
koji joj se na kraju ne moraju isplatiti.
Sredstva bivše Jugoslavije je skoro sigurno već potrošio režim
Slobodana Miloševića i Hrvatska će teško doznati gdje su ti novci
završili. Odbijajući deblokadu u ime političkih načela ona
odbacuje mala, ali ipak sredstva koja može korisno upotrijebiti,
kažu izvori.
Protiveći se deblokadi sredstava Hrvatska se, također,
suprotstavlja želji Sjedinjenih Država da tim sredstvima pomogne
gospodarski razvitak regije i otrese se brige o tuđim novcima,
rekli su izvori.
Hrvatskoj se u blokadi prve skupine financijskih sredstava
odmrznutih u prosincu prošle godine pridružila i Slovenija, ali je
sada ostala sama jer je Slovenija već rekla da želi deblokadu
sredstva bivše Narodne banke SFRJ i njihovu podjelu zemljama
sljednicama bivše Jugoslavije.
S druge strane, postoje i politički rizici za onoga u Hrvatskoj koji
prihvati da Srbija i Crna Gora, nakon agresije na Hrvatsku i BiH i
nakon što je bivši Miloševićev režim opljačkao zajedničku imovinu,
opet sudjeluje u raspodjeli zajedničke imovine.
Prema sukcesijskom sporazumu Hrvatskoj bi od zajedničke imovine
trebalo pripasti 23 posto, Sloveniji 16 posto, BiH 15,5 posto,
Makedoniji 7,5 posto, a Srbiji i Crnoj Gori 38 posto.
(Hina) sl sb