DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 16. 04. 2003.

ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatska ======== Die Presse/Beč - Hoće li izbori odgoditi djelomičnu privatizaciju INA-e Austrijski Die Presse izvješćuje u današnjem broju o naznakama moguće obustave privatizacije hrvatske naftne kompanije INA-e, što bi moglo omesti ekspanziju austrijskog OMV-a. List prenosi ocjenu analitičara Erste Bank, koji tvrde da ne bi bili iznenađeni ako bi djelomična privatizacija INA-e bila otkazana i zatim ponovno raspisana nakon parlamentarnih izbora u studenome ove godine. Austrijskome koncernu OMV, koji je bio siguran da će steći 25 posto udjela u hrvatskom konkurentu, taj bi razvoj događaja bio "sve drugo samo ne poželjan", prenosi Die Presse. List tvrdi da privatizacija INA-e nije u prvom redu gospodarsko pitanje, nego političko. S približavanjem izbora smanjuju se i izgledi za skoru privatizaciju, budući da nitko ne želi biti prikazan kao onaj tko rasprodaje hrvatsku imovinu i time pomoći političkim protivnicima, tvrdi Die Presse. Il Piccolo/Trst - Pregovori o imovini talijanskih optanata Prijevremeni izbori u Hrvatskoj zakočit će pregovore Italije i Hrvatske o imovini talijanskih optanata, izvješćuje list "Il Piccolo" od srijede. Prema dopredsjedniku talijanske vlade Gianfrancu Finiju prirodno je da se u takvim okolnostima pregovori uspore, ali, kako je potvrdio predstavnicima udruga optanata, talijanska vlada nastavit će ići u istom pravcu i tražiti povrat dobara, izvješćuje list. Sardos Albertini, predsjednik Unije Istrana, koji je i zatražio sastanak udruga s Finijem, iznio je primjedbe na izjavu talijanskog ministra za odnose s parlamentom, Carla Giovanardija o "izjednačavanju odnosa prema Slovencima u Italiji i Talijanima u Sloveniji". Sardos Albertini drži da je ta izjava u "proturječju s prirodom i povijesnom stvarnošću dviju situacija" i ističe kako su "Trst i Gorizia bili i jesu talijanski gradovi u kojima postoje različite manjine, među kojima i slovenska, a Kopar, Izola i Piran bile su isto tako talijanske zemlje gdje je bila nazočna slovenska manjina. Barbarsko etničko čišćenje od strane jugoslavenskog komunizma snažno je izmijenilo narav te stvarnosti", kazao je Albertini. Fini se, izvješćuje list, "složio ustvrdivši da je 'apsurdno' govoriti o jednakom odnosu za različite situacije, dodavši da Giovanardijeva izjava 'ne obvezuje vladu'." Tema dana: Europski skup na vrhu u Ateni ======================================== Le Figaro/Pariz - Atenski summit prilika je za obnovu prekoatlantskog dijaloga U Ateni se u srijedu i četvrtak sastaju šefovi država i vlada petnaest sadašnjih i deset budućih članica EU, koje će u glavnom gradu Grčke potpisati svoje pristupne sporazume, piše u "Le Figarou" Pierre Bocev. Na susretu na vrhu sudjelovat će i Valery Giscard d'Estaing, predsjednik Konventa o budućnosti Europe, koji želi "saslušati" šefove država i vlada prije nego počne konačnu trku za izradu prijedloga Ustava za proširenu Europu, ističe Bocev. Ipak, te dvije teme bit će u sjeni Iraka budući da još nije postignut dogovor o ulozi UN-a u obnovi te zemlje, smatra Bocev, zaključujući da bi summit mogao biti početak obnove prekoatlantskog dijaloga, kao i prigoda da se iznese konkretna predodžba o djelovanju Europe u budućnosti IHT/Pariz - Širenje Unije ne smije stati Ako bi širenje Unije sada stalo Unija bi propustila prigodu i bio bi nanijet "strašan udarac" zemljama kojima perspektiva članstva nudi "mir i demokratsku vlast i važan je poticaj reformi", piše Georg Papandreu, grčki ministar vanjskih poslova, u International Herald Tribune-u od srijede. "Mi na Balkanu to predobro znamo", piše Papandreu. Utemeljitelji EU-a zamislili su organizaciju koja bi otklonila ratne prijetnje promicanjem razumijevanja, suradnje i poštovanja, a ta "vizija polako ali sigurno razbija stare stereotipe i neprijateljstva u jugoistočnoj Europi". To je razlog, piše Papandreu, radi čega EU mora ispoštovati obvezu uključivanja regije u EU. "Mi ćemo ubrzati pregovore s Bugarskom i Rumunjskom, s uvjerenjem da ćemo im kao članicama poželjeti dobrodošlicu 2007." "Na zapadnom Balkanu otvorili smo proces stabilizacije koji će voditi integraciji u EU dokle god će te zemlje jačati demokratske strukture i transparentne gospodarske institucije, i rješavati pitanja organiziranog kriminala, povratka izbjeglica i dobrosusjedskih odnosa", piše grčki ministar. Reuters/London - U Ateni se pokušavaju riješiti transatlantske podjele U središtu bilateralnih razgovora u Ateni bit će pitanje podjela nastalih između "stare" i "nove" Europe, izvješćuje agencija Reuters u srijedu. Pozornost je usredotočena na susret Blaira i Chiraca, čiji je spor posljednjih mjeseci stvorio napetost u odnosima njihove dvije zemlje. "Rukovanje, ili barem pozitivan govor tijela, kada se sretnu, dopustio bi nam da lakše dišemo", kazao je, prema agenciji, jedan grčki dužnosnik. Blair će, pokušavajući izgladiti transatlantske odnose, pozvati druge čelnike da podrže zamisao o novom predsjedniku Europe kako bi "Bijela kuća mogla nekoga nazvati", najavio je jedan britanski dužnosnik. Na svečano potpisivanje sporazuma o pristupanju deset zemalja EU-u u Atenu su došli i "čelnici drugih zemalja kandidata, Bugarske, Rumunjske i Turske, i budućih kandidata poput Hrvatske i Srbije", izvješćuje Reuters. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - EU treba produbiti - po potrebi i izvan službenih struktura Protivnici višeg stupnja integracije EU smatraju nove članice pojačanjem, ističe njemački list "Frankfurter Rundschau". "Potpisi u Ateni neće dokinuti čvrsto pravilo o nužnoj međusobnoj povezanosti procesa proširenja i produbljenja EU. Tko želi da proširenje bude uspješno, mora ustrajati na višem stupnju integracije EU. Mora u Konventu EU ići do same granice mogućeg i po potrebi je prekoračiti i izvan struktura EU prakticirati produbljenje - primjerice, u vanjskoj i sigurnosnoj politici. To ne bi bio presedan u povijesti EU a iskustvo nas uči da dobar primjer male skupine na kraju koristi svima - uključujući i buduće članice, koje će na dugi rok više profitirati od snažne nego od slabe Europske unije", smatra njemački list. La Stampa/Torino - Ozračje u Ateni odražava podjele nastale iračkom krizom Ozračje koje u Ateni vlada prigodom povijesnog koraka proširenja EU-a uvjetovano je podjelama nastalim uslijed iračke krize, piše La Stampa od srijede. Činjenica da se veliki dio zemalja kandidata za članstvo u EU-u svrstao protiv "stare Europe" tijekom iračke krize "izazvala je dvojbe glede političke kompatibilnosti starih i novih članica EU-a", piše list. Raskoli nastali iračkim ratom još nisu riješeni i pokazuju da je "opasnost stvaranje veće, ali slabije, Europe stvarna", a to više nije samo argument "euroskeptika", već zabrinutost izražavaju i oni koji čvrsto vjeruju u Uniju. Za "veliku Europu" izazov će biti kako povećati političku težinu koja riskira "rastopiti se u suprotstavljenim unutarnjim frontama" i još složenijim kompromisima od onih koji su je do sada pratili, ocjenjuje list. Delo/Ljubljana - Razlozi za propast Ujedinjenih naroda S terorističkim režimom Sadama Huseina neće otići samo vlast njegove stranke Baas, nego će "uz priličnu dozu ironije s njim propasti i Ujedinjeni narodi", piše Richard Perle u ljubljanskom Delu od srijede. Bivši zamjenik američkog ministra obrane drži da će od Ujedinjenih naroda ostati tek dijelovi koji se bave humanitarnim akcijama, jer je odbijanjem UN-a da "odobri uporabu sile za ostvarenje svojih rezolucija o iračkom oružju za masovno uništenje zapravo umrla predodžba o UN-u kao temelju svjetskoga reda, koja je trajala desetljećima". Perle također podsjeća da su Ujedinjeni narodi nastali na "zgarištu rata" koji Društvo naroda nije moglo spriječiti, a nisu bili kadri spriječiti ni balkanske ratove niti zaštititi žrtve Miloševićeve agresije. Za održavanje svjetskoga poretka "najveća nada i prava alternativa anarhiji izazvanoj žalosnim neuspjehom Ujedinjenih naroda" ostaje samo koalicija spremnih, zaključuje Perle u rubrici lista "Gostujuće pero". DW/Berlin - Velika Europska unija ostaje politički patuljak Pitanje je koliko će već sada razjedinjena Europska unija biti sposobna ostvariti političko jedinstvo nakon primanja novih članica, komentira Deutsche Welle. Stara Europska unija mjesecima je razjedinjena kao nikada ranije - prijepor zbog različitih stajališta prema iračkom ratu u najkraćem je vremenu u prazne priče pretvorio sve napore oko zajedničke vanjske politike, a nove članice već su se našle usred svađe jer su se priklonile Sjedinjenim Državama, komentira radio postaja. "U međuvremenu u Europi svako čini što želi: jedni planiraju mali summit o obrani, drugi se muče oko popravljanja transatlantskih odnosa, treći su se odvažili na vanjsko-politički flert s Rusijom, a skupina manjih država Europske unije pokušava na odvojenim summitima podići pobunu protiv moći velikih. Zna se da će nova velika Europska unija s 450 milijuna ljudi gospodarski moći držati korak sa svijetom, ali politički će i dalje ostati patuljasta kao i do sada", komentira DW. NYT/New York - Proširenje Unije zasjenjeno je neslogom Unatoč napora velikog broja njenih čelnika Europska Unija ne može jedinstveno progovoriti o američkoj kampanji u Iraku, izvješćuje povodom skupa u Ateni New York Times od srijede. Ovo bi trebao biti povijesni summit koji pokazuje uzlet Europe no vlada loše raspoloženje i "svatko svakome prigovara", prenosi list riječi Stevena Eversta, nizozemskog istraživača u Centru za europske reforme. Europski čelnici suočeni su s pitanjima koja izlaze iz planiranih rasprava o tome kakav utjecaj Europa može ostvariti u svijetu, a iračka je kriza naglasila koliko je složeno ostvarivanje zajedničke europske vanjske i obrambene politike, i otvorila nova pitanja, između ostaloga i glede uloge Europe i Ujedinjenih naroda u obnovi Iraka, ocjenjuje list. BBC/London - Britanija i Francuska žele utjecaj u svijetu Podjele oko iračkog rata pokazale da je najmoćnijim članicama Europske unije važnije da na međunarodnoj pozornici pokažu vlastiti utjecaj, nego da Unija istupa jedinstveno, ocjenjuje BBC. "Posebice Britanija i Francuska žele vlastiti utjecaj u svijetu, iako obje zemlje vrlo dobro znaju da dio utjecaja duguju suradnji s Europskom unijom. Također im je jasno da EU na svjetskoj pozornici izgleda podijeljen i slab ukoliko članice nisu jednoglasne ili na razini Unije bolje usklađene", kaže Kristie Hughes iz Centra za političke studije u Bruxellesu. Ako se duboke podjele ne nadrastu kako će Unija djelovati sljedeće godine kada umjesto sadašnjih 15 članica bude proširena na 25 članica? Proces stvaranja prave zajedničke vanjske politike EU-a trajat će sljedećih desetak godina, ocjenjuje radio postaja. Liberation/Pariz - Širenje Europe nije pošteđeno porođajnih muka Europa koja se danas širi duboko je podijeljena, a njezini se članovi pitaju žele li još uvijek živjeti pod istim krovom, piše Jean Quatremer u "Liberationu". Francuska je za nastavak europske pustolovine, ali misli da "budući Ustav nakon bolnog iračkog iskustva neće bitno utjecati na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a još manje na europsku obranu", ističe novinar. Problem je što europska obrana, da bi bila vjerodostojna, treba Veliku Britaniju koja je zainteresirana za taj projekt pod uvjetom da se uloga NATO-a ne dovede u pitanje, podsjeća Quatremer i pita koliko će dugo Francuska moći zaobilaziti pitanje svoje uloge u Sjevernoatlantskom savezu i hoće li i dalje odbijati ulazak u tu vojnu organizaciju. DW/Berlin - Završava jedan krug proširenja i čeka se sljedeći Dugotrajan postupak primanja novih članica u Europsku uniju pokazao je da što je Europa veća, sve joj više nedostaje jedinstva, primjećuje Deutsche Welle. U Ateni će ove srijede na sastanku na vrhu Europske unije i službeno biti potpisani dokumenti o najvećem proširenju EU u njenoj povijesti. Taj sporazum moraju ratificirati sve sadašnje i buduće članice kako bi postupak priključenja bio završen do 1. svibnja sljedeće godine, prenosi njemačka radio postaja. No, tako dugotrajno čekanje na prijam novih članica pokazuje da proširenje stoji Europu jedinstva. "U međuvremenu se već planira sljedeći krug proširenja. Bugarska i Rumunjska ostale su ovaj puta pred vratima; tu je i Hrvatska koja je kasno počela koračati prema Europi, ali zato teži brzim reformama. Vrata Europske unije ne zatvaraju se 1. svibnja 2004.", zaključuje Deutsche Welle. SZ/Muenchen - Europi je potreban službeni predsjednik U Ateni će čelnici starih i novih članica EU prvi puta raspraviti o svojoj ulozi u Europi budući da su upravo oni najslabija karika u europskom lancu, ističe Sueddeutsche Zeitung. "Bitno je pitanje hoće li vlade kao i dosad dijeliti predsjedateljsku dužnost u Vijeću EU u nekoj vrsti honorarnog angažmana ili će ustoličiti službenog predsjednika koji će intenzivnije pripremati summite EU i njegovati zajedničke političke korijene. Svi pokazatelji upućuju na trajno rješenje. Gotovo je nemoguće zamisliti kako bi neki premijer ubuduće uz svoje nacionalne obveze mogao koordinirati i europske poslove", napominje Sueddeutsche Zeitung. Die Welt/Berlin - Schroeder Predsjednici vlada Njemačke, Švedske i Mađarske Gerhard Schroeder, Goeran Persson i Peter Medgyessy pozdravljaju potpisivanje ugovora o proširenju EU u komentaru kojega je danas objavio Die Welt. Trojica državnika tvrde da EU definitivno prevladava podjelu kontinenta na Istok i Zapad, nastalu nakon Drugog svjetskog rata. EU je odgovor na rat ali i na izazove globalizacije, pišu Schroeder, Persson i Madgyessy. Upozoravaju da se EU temelji na zajedničkoj europskoj kulturi i načinu života i podsjećaju na zadaću stvaranja konkretne političke realnosti na načelima demokracije, solidarnosti i mira. Imajući u vidu zadaće koje stoje pred EU, ali i njezinu snagu, trojica državnika upozoravaju i na šansu Europe da prema ostatku svijeta nastupa ne samo kao gospodarska sila, nego i da zastupa vrijednosti koje će dovesti do sprječavanja kriza. The Independent/London - Podjela Europe starija je od one Rumsfeldove Britanija je očekivala da će Rumsfeldova "nova Europa" pomaknuti težište EU-a u atlantskom smjeru, ističe uvodničar britanskog The Independenta. "Gdje je bila ta 'nova' Europa kada je počeo rat u Iraku? Poljska je poslala maleni kontingent komandosa. Ostale nekadašnje komunističke države - zajedno sa Španjolskom i Italijom - nisu govorile ni činile ništa što bi se moglo nazvati aktivnom potporom. Upravo se zato šizma, o kojoj bi se trebalo raspravljati u Ateni, ne poklapa u prvom redu s definicijom podjele koju je za potrebe Washingtona sročio Rumsfeld, već s daleko starijom definicijom koju određuje La Manche. Budu li potvrđene aktualne naznake da Blair kani skratiti svoj posjet Ateni na tek nekoliko sati, to neće biti dovoljno da zapečati hitno potrebno ponovno približavanje pozicija", upozorava britanski list. Le Monde/Pariz - Europa premalo izdvaja za vojna istraživanja Gospodarski institut pri francuskom ministarstvu obrane sastavio je izvješće koje je označilo poziv na uzbunu što se tiče financiranja istraživanja u vojne svrhe, piše u "Le Mondeu" Jacques Isnard. Prema tom izvješću, piše list, sve su veće razlike u izdvajanju za vojna istraživanja između Sjedinjenih Država i zemalja koje su potpisale Letter of Intent (LOI) - Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. Zaključak izvješća je nedvojben: Europljani su svjedoci "pravog tehnološkog zastoja s posljedicama koje su poznate i koje već prilično osjećamo", kaže Isnard, upozoravajući da taj fenomen to više zabrinjava što nema "ekvivalenta na području civilnog istraživanja i razvoja, gdje SAD zaostaje: njegovo izdvajanje za civilno istraživanje raslo je triput sporije od zemalja LOI-ja u razdoblju od 1980. do 2000.". Le Figaro/Pariz - Kako ponovno slijepiti irački mozaik Što učiniti da bi se Irak, etnički i vjerski mozaik uništen diktaturom i trima ratovima u razdoblju od 1980., pretvorio u djelotvornu i demokratsku državu, pita uvodničar "Le Figaroa" Charles Lambroschini. Prva konferencija oporbenih čelnika u Iraku samo je naznačila pravac za pronalaženje rješenja, piše list, upozoravajući da će biti teško zadovoljiti sve skupine u zemlji. Problem će biti i "podjela naftnih izvora kojih je najveći broj na šijitskom i na kurdskom području, i to ponajprije za iračko društvo koje se mora naučiti da razmišlja o zajedničkom probitku, a ne više o pojedinačnom, a onda i za inozemna poduzeća koja se nadaju da ugovori za obnovu zemlje, koja će se financirati prodajom sirove nafte, neće pripasti samo američkim tvrtkama", upozorava list. Le Figaro/Pariz - Bush ne želi još jednu diktaturu u Iraku Američki predsjednik George W. Bush utvrdio je granicu ispod koje ne smije ići poratna vlast u Iraku: "jednu grubu diktaturu ne smije zamijeniti druga", piše u "Le Figarou" Jean-Jacques Mevel. "Prva zadaća anglo-američkog okupatora je spriječiti da prije dolaska policije i uspostave pravnog sustava, koji zasad ne postoje, ne dođe do divljeg čišćenja. Nepostojanje vlasti je stupica u koju je NATO upao na Kosovu: obračun Albanaca, koji su se tek bili oslobodili beogradskog jarma, sa srpskom manjinom trajno je onemogućio nacionalnu pomirbu", podsjeća novinar. "I prijevremeni izbori mogu izazvati nezadovoljstvo. Tako su izbori u Bosni, organizirani nepunu godinu dana nakon Daytonskih sporazuma (1995.) oduzeli umjerenim snagama vrijeme koje im je bilo potrebno da se nametnu i konačno potvrdili podjelu zemlje prema etničkim granicama. Rat iz kojeg izlazi Irak nije plemenski, ali su vjerski klanovi tamo još čvršće ukorijenjeni nego na Balkanu", zaključuje Mevel. DPA/Hamburg - Bush se priprema za predsjedničke izbore Američki predsjednik dobro zna da na sljedećim predsjedničkim izborima neće biti vrednovan po svojim vojnim uspjesima već po bilanci u gospodarskoj i unutrašnjoj politici pa je u Americi krenuo u propagandnu kampanju, stavljajući naglasak u prvom redu na porezne olakšice, ističe DPA. George W. Bush želi po svaku cijenu izbjeći sudbinu svog oca koji je izgubio na izborima zbog zanemarivanja ekonomskih problema, ističe njemačka agencija, napominjući da se američka privreda suočava s velikim teškoćama u vidu slabe konjunkture, velikih zaduženja države - a troškovi rata u Iraku nisu još ni uključeni u računicu. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od oko 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). WP/Washington - Stvoreni su uvjeti za značajan napredak na Bliskom istoku Formiranje nove palestinske vlade i završeni izbori u Izraelu nude priliku za ostvarivanje značajnog napretka na Bliskom Istoku, upozorava u komentaru za The Washington Post Robert S. Strauss, izaslanik bivšeg američkog predsjednika Cartera za Bliski Istok i nekadašnji američki veleposlanik u Sovjetskom Savezu a kasnije i Ruskoj Federaciji. Itinerar za Bliski Istok može se osloniti na početak reformi u institucijama palestinske samouprave i potaknuti Izraelce da i sami učine nužne teške ustupke, smatra Strauss. Jedinstvena je osobina tog plana što njegova provedba izravno ovisi o konkretnim rezultatima koje postignu obje sukobljene strane, ističe Strauss, napominjući da će u konačnici profitirati svi, uključujući Sjedinjene Države. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog komentara od oko 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692.) (Hina) akoz il