LJUBLJANA, 16. travnja (Hina) - Nacionalni sastav stanovništva u Sloveniji prema popisu napravljenom prošle godine vrlo se razlikuje od zadnjeg, izvedenog 1991. pred raspad Jugoslavije, a karakteristika je smanjenje broja pripadnika
nacionalnih manjina, ali i većinskog stanovništva, piše u svom broju od četvrtka (sutra) ljubljansko "Delo", na temelju podataka prvi put predstavljenih u srijedu.
LJUBLJANA, 16. travnja (Hina) - Nacionalni sastav stanovništva u
Sloveniji prema popisu napravljenom prošle godine vrlo se
razlikuje od zadnjeg, izvedenog 1991. pred raspad Jugoslavije, a
karakteristika je smanjenje broja pripadnika nacionalnih manjina,
ali i većinskog stanovništva, piše u svom broju od četvrtka (sutra)
ljubljansko "Delo", na temelju podataka prvi put predstavljenih u
srijedu. #L#
"S 31. ožujkom 2002. u Sloveniji je živjelo 1.964.036 stanovnika,
ne računajući pri tom državljanstvo ili pravo prebivališta, a među
njima je 1.924.677 slovenskih državljana. Statistički je u zadnjih
11 godina broj popisanog stanovništva porastao za 50.681 osobu.
Prirodnog prirasta u tom razdoblju nije bilo jer je broj umrlih bio
za 3500 veći od broja rođenih, ali je povećanje stanovništva
rezultat imigracije i reguliranja državljanstva dijela onih koji
su kod nas 1991. godine živjeli, a nisu imali slovensko
državljanstvo. U popisu je utvrđeno da je 1.005.460 ženskih i
958.576 muških osoba, a žive u 685.023 domaćinstva. Prosječno
domaćinstvo broji 2,8 osoba. Istodobno, nabrojeno je 555.945
obitelji.
Između dva popisa nacionalna struktura jako se izmijenila. Više od
desetine nije se željelo nacionalno opredijeliti, ali je postotak
neobičnih nacionalnih opredijeljenja poput "Deželani", Bosanci,
Jugoslaveni malen. Više je razloga za takve rošade, nestanke i
neopredjeljenja u razdoblju nakon osamostaljenja Slovenije. Tu su
tako strah od budućnosti, razmišljanje u stilu nije li ovo samo uvod
u emigraciji prema Europi, mogući strah manjinskih zajednica pred
većinskim narodom ili pak raspad nacionalne svijesti većinskog
naroda pod okriljem globalističkog i neokapitalističkog
mentaliteta. Broj onih koji se opedjeljuju kao Slovenci u 11 godina
smanjen je za 58 tisuća osoba ili za 3,4 posto. U Sloveniji je
zabilježeno manje Hrvata za 32,6 posto, Srba je manje za 17,8 posto,
broj Crnogoraca smanjio se za 38,5 posto, za 22 posto je manje
Mađara, a za 23 posto manje Talijana itd", piše u povodu rezultata
popisa u "Delu" Ilja Popit. Da im je materinji jezik slovenski
navelo je 92.000 osoba više nego što je onih koji se nacionalno
opredjeljuju Slovencima, čime se broj izvornih govornika tog
jezika povećao za 33 osoba, a materinjim jezikom slovenski navodi
87,7 posto stanovništva, navodi "Delo".
(Hina) fl sd