ZAGREB, 16. travnja (Hina) - ZAGREB - Hrvatska će do 2010. imati završene sve autoceste na svom području, kazao je danas predsjednik Stjepan Mesić nakon obilaska 23,5 kilometara dugih dionica od Brezničkoga Huma do Varaždina,
autoceste Zagreb - Goričan. Najvažnije je da ćemo ovom cestom spojiti mađarsku granicu preko Zagreba s Rijekom, rekao je Mesić, dodajući da je Hrvatska posebno zainteresirana da s BiH radi autocestu od Ploča preko Osijeka do Budimpešte. Po njegovim riječima Hrvatska gradi oko 450 kilometara autocesta od kojih će 150 kilometara biti otvoreno ove godine, te još oko 40 kilometara tunela. Mesić je rekao da se autoceste ne financiraju iz proračuna, nego iz čvrstih izvora financiranja, koji se namjenski koriste za to. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Goran Granić poslao je, u povodu Uskrsa, brzojav-čestitku Josipu Bozaniću, metroplitu i nadbiskupu zagrebačkom, predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije, i svim katoličkim vjernicima, priopćio je danas Ured za odnose s javnošću hrvatske Vlade. Neka i ovogodišnja proslava Uskrsa bude sigurna polazišna točka neugasivog kršćanskog optimizma svakom čovjeku koji se zalaže u promicanju onoga što služi boljitku ljudske obitelji, naglasio, je uz ostalo, potpredsjednik Vlade Goran
ZAGREB, 16. travnja (Hina) -
ZAGREB - Hrvatska će do 2010. imati završene sve autoceste na svom
području, kazao je danas predsjednik Stjepan Mesić nakon obilaska
23,5 kilometara dugih dionica od Brezničkoga Huma do Varaždina,
autoceste Zagreb - Goričan. Najvažnije je da ćemo ovom cestom
spojiti mađarsku granicu preko Zagreba s Rijekom, rekao je Mesić,
dodajući da je Hrvatska posebno zainteresirana da s BiH radi
autocestu od Ploča preko Osijeka do Budimpešte. Po njegovim
riječima Hrvatska gradi oko 450 kilometara autocesta od kojih će
150 kilometara biti otvoreno ove godine, te još oko 40 kilometara
tunela. Mesić je rekao da se autoceste ne financiraju iz proračuna,
nego iz čvrstih izvora financiranja, koji se namjenski koriste za
to.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Goran Granić poslao je, u povodu
Uskrsa, brzojav-čestitku Josipu Bozaniću, metroplitu i nadbiskupu
zagrebačkom, predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije, i svim
katoličkim vjernicima, priopćio je danas Ured za odnose s javnošću
hrvatske Vlade. Neka i ovogodišnja proslava Uskrsa bude sigurna
polazišna točka neugasivog kršćanskog optimizma svakom čovjeku
koji se zalaže u promicanju onoga što služi boljitku ljudske
obitelji, naglasio, je uz ostalo, potpredsjednik Vlade Goran
Granić.
ZAGREB - Usprkos prošlogodišnjoj sanaciji zdravstvene su ustanove
2002. završile s većim dugovima nego na kraju 2001., izjavila je
danas direktorica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Ljubica Đukanović. Zdravstvene su ustanove lani ostvarile 2,3
milijarde kuna nepodmirenih obveza prema dobavljačima, od čega je
864 milijuna bilo starije od 90 dana. Istodobno je tijekom sanacije
u sustav uneseno oko 700 milijuna kuna za pokrivanje dugova.
Zdravstvene su ustanove u 2002. trebale smanjiti broj zaposlenih,
uglavnom iz redova nezdravstvenog osoblja, što nisu učinile pa i
dalje oko 70 posto bolničkih proračuna odlazi na plaće.
KNIN - Za trajan ostanak u Kninu izjasnilo se 95,2 posto anketiranih
naseljenih Hrvata na kninskom području, a u treće zemlje želi otići
petero ispitanika. Anketu je provela Udruga naseljenih Hrvata
Knin, a o njezinim rezultatima danas su izvijestili novinare.
Anketom su bila obuhvaćena 862 ispitanika ili 10 posto naseljenika
na kninskom području, a ispitanici sa članovima svoje obitelji
predstavljaju 3550 osoba. Od toga broja ispitanika, 74 posto su
naseljeni Hrvati iz BiH, ostali ispitanici su iz drugih krajeva
Hrvatske i bivše Jugoslavije, a za trajni ostanak u Kninu izjasnilo
se njih 821 ili čak 95,2 posto.
ZAGREB - Vlada će sutra raspravljati o dva zakonska prijedloga s
područja zdravstva - o liječništvu, te o stomatološkoj
djelatnosti. Ti su prijedlozi, nakon što je Sabor krajem ožujka
raspravio prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, dio paketa
zakonskih tekstova vezanih za reformu zdravstva. Pred Vladom će se
sutra naći i konačni prijedlog zakona o vinu, a na donošenje Saboru
Vlada bi trebala uputiti i konačni prijedlog izmjena Zakona o
obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
ZAGREB - Udruga gradova u Republici Hrvatskoj zalaže se za
aktivniju ulogu i značaj lokalne i područne samouprave u skladu s
Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, rekao je danas
predsjednik te udruge i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel nakon
sjednice Predsjedništva Udruge. Obersnel je izvijestio da će
Udruga, budući da nije zadovoljna postojećim, pristupiti izradi
novog, učinkovitijeg zakona o lokalnoj samoupravi kojim bi se
preciznije utvrdila prava, obveze i nadležnosti jedinica lokalne
samouprave, a ne samo izbor izvršne vlasti.
ZAGREB - Gordana Sobol, ministrica u Vladi, sastala se danas s
članovima Koordinacije za potporu kandidature Grada Rijeke za
održavanje Mediteranskih igara 2009. koji su održali kratku
prezentaciju o službenoj kandidaturi Rijeke, priopćeno je iz
Vlade. Međunarodni odbor Mediteranskih igara obavijestio je Rijeku
da je, uz talijansku Pescaru i grčki Patas, službeno prihvaćena kao
kandidat za organizatora Mediteranskih igara 2009. Konačna odluka
o domaćinstvu bit će donesena 18. listopada 2003. u Almerii u
Španjolskoj, gradu domaćinu Mediteranskih igara 2005. rekao je
gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
ZAGREB - Zbornik radova 3. Međunarodnoga znanstvenog skupa "Križni
putevi, Kalvarije i Velikotjedne procesije kod Hrvata"
predstavljen je danas u Društvu hrvatskih književnika. Skup je
održan u sklopu "Pasionske baštine" u Vrbniku na Krku od 25. do 28.
travnja 2002. Rasprave su bile razvrstane u četiri radne sekcije:
teološko-liturgijsku, književnu, glazbenu i likovnu. Na
stranicama Zbornika iščitava se njihov sadržaj kao zbir vrijednih
podataka o kulturno-povijesnim aspektima izučavanja Kristove muke
i njezinih tragova u umjetnosti, rečeno je na predstavljanju.
ZAGREB - U talijanskom Institutu za kulturu u Zagrebu sutra se
otvara izložba "50 godina talijanske grafike: Izbor". Izbor
grafika skupine talijanskih umjetnika ostvarenih tradicionalnim
tehnikama urezivanja te novijima kao što su serigrafija i fotoliti
dio je svega onoga što se stvaralo u Italiji u zadnjih pedeset
godina prošloga stoljeća. Bit će izloženo 30 djela talijanskih
umjetnika XX. stoljeća, od 1952. do 2000..
(Hina) gk gk