ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac, reagirajući danas na komentare koje su izazvale njegove izjave o nezadovoljavajućem stanju na Kornatima tijekom posjeta tom nacionalnom parku 12. travnja, naveo je u
priopćenju da, iako nije resorno nadležan za razvoj NP-a, kao odgovorna osoba obavljajući svoju dužnost smatrao je važnim provjeriti stanje na otočju prije negoli se razmotri zahtjev Uprave za izdavanjem državnog jamstva za bankovni zajam.
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac,
reagirajući danas na komentare koje su izazvale njegove izjave o
nezadovoljavajućem stanju na Kornatima tijekom posjeta tom
nacionalnom parku 12. travnja, naveo je u priopćenju da, iako nije
resorno nadležan za razvoj NP-a, kao odgovorna osoba obavljajući
svoju dužnost smatrao je važnim provjeriti stanje na otočju prije
negoli se razmotri zahtjev Uprave za izdavanjem državnog jamstva za
bankovni zajam.#L#
Izjave ministra Crkvenca izazvale su negativne reakcije šibenskog
županijskog HSS-a i Udruge Kornatar. Crkvenac je, među ostalim,
izjavio da je najveći dio od ukupno 350 objekata koji su izgrađeni u
NP-u podignut bespravno te bi ih trebalo srušiti, a lokale koji rade
bez dozvole zatvoriti.
Ministar Crkvenac, pojašnjavajući danas svoje izjave, navodi kako
je ocijenio da je riječ o ekskluzivnom prirodnom resursu svjetske
klase koji se na žalost nedovoljno zaštićuje i nedovoljno ekonomski
valorizira. Pritom je naglasio kako tu ocjenu potvrđuje to što u
mnogim objektima prastari generatori rade na loživo ulje, da
solarnu energiju koristi vrlo malo objekata, da postoje teškoće u
poslovima skupljanja i odvoza komunalnog i drugog otpada, a otpadne
vode izravno utječu u more. Poseban je problem, naglasio je, i to
što je većina ugostiteljskih objekata izgrađena bez norme i
standarda: građevinskih, zakonskih i estetskih.
"Na Kornatima ima i privatnih parcela i privatnih objekata, i to
nitko ne spori, ali to ne znači da privatni vlasnici na području NP
mogu raditi što im volja. Država je i zakonski dužna brinuti se o
očuvanju NP isto kao i o pomorskom dobru i priobalnom pojasu. Stječe
se dojam, upozorava danas Crkvenac, da se u NP-u, dakle u zakonski
zaštićenom području, radi kako i koga što volja.
Primjerice, od 23 postojeća ugostiteljska objekta samo njih šest
plaća neku minimalnu naknadu, navodi Crkvenacu koji vjeruje da su
svi koji cijene prirodu suglasni s njegovom ocjenom da je sveukupno
stanje u NP Kornati nezadovoljavajuće. U situaciji kakva jest
državno se jamstvo ne može tek tako odobriti, ne znajući kako će se
uložiti kredit, hoće li donijeti promjenu na bolje ili zadržati
ovakvo nezadovoljavajuće stanje.
Crkvenac predlaže izradu cjelovitog Programa dugoročnog razvoja NP
Kornati, od ocjene postojećeg stanja do vizije dugoročnog razvoja i
operativnog plana izvršenja. Rad na takvom planu već je počeo, a u
njega su uključeni i vodeći eksperti zaštite prirode, i vrhunski
menadžeri i poslovne banke, navodi se u pismenoj reakciji ministra.
On smatra kako jedino takav program razvoja, sukladan i s
Prostornim planom, može biti temelj uspješnom razvoju NP-a,
razvoju koji će se brinuti i o dugoročnoj zaštiti te jedinstvene
jadranske ljepote, a time istodobno i o interesima svih privatnih
vlasnika na otočju.
(Hina)pp vkn