ZAGREB, 15. travnja (Hina) ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, koja u srijedu dolazi u kratki radni posjet Hrvatskoj, sastat će se s premijerom Ivicom Račanom, potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem i drugim
dužnosnicima nadležnima za suradnju s Haškim sudom, najavljeno je u utorak iz Vlade. "Očekuje se da će na sastanku s Del Ponte biti raspravljena aktualna pitanja međusobne suradnje, kao i neki nesporazumi ili primjedbe na suradnju koji su hrvatskoj strani upućeni u posljednje vrijeme, te da će razgovori proteći u apsolutnoj konstruktivnoj atmosferi", rekao je predstojnik vladina Ureda za suradnju s Haškim sudom Frane Krnić u izjavi za Hinu . ZAGREB - Stručnjaci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u ponedjeljak i utorak su s hrvatskim dužnosnicima razgovarali o nacrtu Zakona o elektronskim medijima i hrvatskim zakonskim propisima koji se odnose na klevetu, priopćila je misija OESS-a u Zagrebu. "To je dio OESS-ove pomoći Hrvatskoj u razvijanju zakonodavstva o medijima, koje je potpuno u skladu s europskim standardima i praksom", izjavio je voditelj Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj, veleposlanik Peter Semneby. "Nastavit ćemo vrlo blisku suradnju s hrvatskom Vladom te ćemo i dalje davati
ZAGREB, 15. travnja (Hina)
ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, koja u srijedu
dolazi u kratki radni posjet Hrvatskoj, sastat će se s premijerom
Ivicom Račanom, potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem i drugim
dužnosnicima nadležnima za suradnju s Haškim sudom, najavljeno je u
utorak iz Vlade. "Očekuje se da će na sastanku s Del Ponte biti
raspravljena aktualna pitanja međusobne suradnje, kao i neki
nesporazumi ili primjedbe na suradnju koji su hrvatskoj strani
upućeni u posljednje vrijeme, te da će razgovori proteći u
apsolutnoj konstruktivnoj atmosferi", rekao je predstojnik
vladina Ureda za suradnju s Haškim sudom Frane Krnić u izjavi za
Hinu .
ZAGREB - Stručnjaci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
(OESS) u ponedjeljak i utorak su s hrvatskim dužnosnicima
razgovarali o nacrtu Zakona o elektronskim medijima i hrvatskim
zakonskim propisima koji se odnose na klevetu, priopćila je misija
OESS-a u Zagrebu. "To je dio OESS-ove pomoći Hrvatskoj u razvijanju
zakonodavstva o medijima, koje je potpuno u skladu s europskim
standardima i praksom", izjavio je voditelj Misije OESS-a u
Republici Hrvatskoj, veleposlanik Peter Semneby. "Nastavit ćemo
vrlo blisku suradnju s hrvatskom Vladom te ćemo i dalje davati
savjete u svrhu ispunjenja njezinih potreba u području zakona o
medijima", rekao je Semeneby.
ZAGREB - Izaslanstvo Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore u
utorak je posjetilo Hrvatski sabor na poziv predsjednika Odbora za
ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furia Radina i
predsjednice Pododbora za hrvatsku manjinu i Hrvate izvan domovine
Zdenke Babić-Petričević, priopćeno je iz Sabora. Radin je na
sastanku istaknuo da Hrvatska ima ustavnu obvezu brinuti se o
hrvatskim manjinama izvan granica Hrvatske, ali i dodao da tu
ustavnu obavezu treba potkrijepiti i konkretnim zakonom.
Izaslanstvo crnogorskih Hrvata govorilo je o problemima s kojima se
susreću u Crnoj Gori, posebice o barijerama u komunikaciji s
domovinom, nedostatku hrvatskih škola, poteškoćama pri dobivanju
domovnice, te o tome kako i hrvatska vlast zanemaruje i prešućuje
hrvatsku manjinu u bilateralnim odnosima između Hrvatske i
Jugoslavije, navodi se u priopćenju.
DUBAI - Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw kazao je u
utorak da bi, iako još ne postoje planovi za vojnu intervenciju
protiv Sirije, Damask trebao priznati težinu situacije s kojom se
suočava. "Sirija mora odgovoriti na neka važna pitanja. Vrlo je
važno da Sirija prizna novu realnost i surađuje na konstruktivan
način s nama i sa SAD-om, posebice što se tiče svih važnih pitanja o
tome jesu li pružili utočište iračkom čelništvu i imaju li kemijsko
oružje", kazao je Straw. U nedjelju je američki predsjednik George
W. Bush zaprijetio vojnom akcijom Damasku nakon što je optužio
Siriju da posjeduje kemijsko oružje i da je dozvolila višim iračkim
dužnosnicima da utočište potraže u toj zemlji.
DAMASK - Sirijska je vlada u utorak američke optužbe da posjeduje
kemijsko oružje i pruža utočište čelnicima iračkog režima nazvala
"prijetnjama i lažima". "Oštrim jezikom prijetnji i optužbi protiv
Sirije, kojim se koriste neki američki dužnosnici, nastoji se
naštetiti sirijskoj čvrstoći, nepokolebljivosti i nacionalnim
interesima", navodi se u priopćenju vlade u Damasku.
MOSUL/BAGDAD - Američke snage u utorak su otvorile vatru na
neprijateljski raspoloženu gomilu u Mosulu, na sjeveru Iraka,
ubivši najmanje deset i ranivši nekoliko desetaka ljudi, dok se
istodobno u Nasiriji na jugu zemlje prvi put sastaje iračka oporba,
javljaju agencije. Incident u Mosulu se dogodio nakon što se
okupljeno mnoštvo usprotivilo novom guverneru tog naftom bogatog
grada Mashanu al- Guburiju koji je na gradskom trgu pohvalno
govorio o Sjedinjenim Državama. Američki vojni glasnogovornik
tvrdi da su američki vojnici odgovorili na hice iz gomile, no
ranjenici su u bolnicama ispričali da su Amerikanci zapucali na
guvernerov zahtjev.
TALIL - Prvi razgovori o budućnosti Iraka, kojima su uz američke i
britanske predstavnike, nazočili irački oporbeni i vjerski
čelnici, završen je u utorak dogovorom o ponovnom okupljanju za
deset dana. Bivši američki general Jay Garner, čelnik poslijeratne
iračke privremene administracije, otvorio je skup riječima: "Danas
se rađa slobodni i demokratski Irak". Sudionici su se okupili u
zračnoj bazi u blizini ostataka drevnog grada Ura. U obližnjoj
Nasiriji istodobno su održani prosvjedi Iračana nezadovoljnih
američkom nazočnošću u Iraku. Sastanku se nije odazvala najveća
šijitska oporbena skupina, Vrhovno vijeće islamske revolucije u
Iraku (SCIRI), koja se jasno distancirala od američke politike u
Iraku. Ovakav krnji skup zaključen je usvajanjem deklaracije u
kojoj stoji da Irak mora biti demokratska zemlja s vladom koja će
biti orgnizirana po federativnom sustavu, ali na temelju narodnog
izjašnjavanja.
WASHINGTON - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld rekao je u
utorak da su američke snage zatvorile naftovod kojim je nafta
ilegalno iz Iraka izvožena u Siriju. Rumsfeld je, u razgovoru s
novinarima, rekao kako su koalicijske snage dobile naredbu da
zatvore naftovod. "Nadam se da su to učinile", dodao je. Sirija je,
navodno, preko tog naftovoda izgrađenog 2000. uvozila 150.000 do
200.000 barela iračke nafte dnevno, čime je kršila UN- ove sankcije
protiv Iraka.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izrazio je u utorak
žaljenje zbog "katastrofalnih gubitaka koje je posljednjih dana i
tjedana pretrpjela iračka kulturna baština". Annan je pozvao
koalicijske snage u Iraku da "odmah zaštite vjerske i arheološke
lokacije, muzeje i druge kulturne institucije kako bi se spriječili
novi gubici".
LONDON - Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty
International optužila je u utorak Sjedinjene Države i Britaniju da
veću važnost pridaju zaštiti iračkih naftnih izvora nego
sigurnosti Iračana i osiguranju osnovnih javnih službi. "Izgleda
da je bilo više priprema za zaštitu naftnih izvora nego za zaštitu
bolnica, sustava za opskrbu pitkom vodom i civila", rekla je glavna
tajnica Amnesty International Irene Khan na konferenciji za
novinstvo u Londonu. Ona je također ukazala na "upadljivo odsustvo
planiranja" radi suprostavljanja pljačkama i uspostave javnog
reda.
WASHINGTON - Broj američkih vojnika smrtno stradalih u Iraku popeo
se na utorak na 121, objavio je Pentagon. Trojica američkih vojnika
poginula su u ponedjeljak u Iraku u dvama odvojenim izgredima zbog
nestručnog rukovanja oružjem. Od 121 američkog vojnika, 105 ih je
poginulo u borbi, a ostali u raznim nesrećama. Još se četevero
vojnika smatra nestalima.
MOSKVA - Ruski je predsjednik Vladimir Putin u utorak na indirektan
način pozvao SAD na "suptilniju i promišljeniju" politiku,
objavljeno je iz Kremlja. "Nemoguće je u današnje vrijeme osigurati
vlastitu sigurnost ako istodobno ugrožavamo interese drugih
zemalja. Treba voditi suptilniju i promišljeniju politiku
uzimajući u obzir interese partnera...te pronaći rješenje koje bi
bilo prihvatljivo za cijelu međunarodnu zajednicu", rekao je
Putin, jasno aludirajući na američki rat protiv Iraka.
TEHERAN - Iran će od buduće iračke vlade tražiti odštetu za štetu
koja mu je nanesena u dugogodišnjem ratu s Irakom (1980-1988),
objavila je iranska vlada. Iran ratnu štetu iz tog rata procjenjuje
na 1.000 milijardi američkih dolara.
WASHINGTON - Nakon okončanja glavnih bitaka u Iraku američki
predsjednik George W. Bush se u utorak okrenuo usporenom američkom
gospodarstvu i zatražio da Kongres usvoji smanjenje poreza od
najmanje 550 milijardi dolara. "Naša je pobjeda u Iraku sigurna,
ali još nije potpuna", rekao je Bush u Bijeloj kući. "Središnja
vlast dikatatora je okončana, ali u dijelovima Iraka su preostali
neki elementi, očajni i opasni." On je zatražio da Kongres odobri
najmanje 550 milijardi smanjenja poreza tijekom narednih 10
godina, odstupivši time od svojeg prvotnog prijedloga od 726
milijardi dolara. Obraćajući se skupini malih poduzetnika u
Bijeloj kući, Bush je kazao kako će smanjenje poreza potaknuti rast
gospodarstva i osigurati 1,4 milijuna novih radnih mjesta do kraja
2004.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Janez Drnovšek, premijer Anton
Rop i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u srijedu će u Ateni
u ime Slovenije potpisati ugovor o pristupu Europskoj uniji,
objavljeno je u utorak u Ljubljani. Grčka, zemlja koja trenutačno
predsjedava EU-om složila se sa željom više država koje pristupaju
Uniji da mogu imati i tri potpisnika pristupnog ugovora, iako je
isprva bilo predviđeno da taj dokument u ime novoprimljenih zemalja
potpisuju predsjednik države i predsjednik vlade.
LJUBLJANA - Slovenska farmaceutska tvrtka "Lek" zbog tehničke
pogreške prilikom pakiranja povlači iz prodaje i uništava cijelu
seriju od 20.000 kutija 500 miligramskih tableta lekadola, svojeg
najpoznatijeg analgetika, obznanio je u utorak na konferenciji za
novinare direktor "Leka" Metod Dragonja. "Za prošlotjedni slučaj
kada je u jednoj kutiji lekadola otkriven preparat za liječenje
astme s brojnim kontraindikacijama, kriv je ljudski faktor i
problemi u tehničkoj kontroli pakiranja lijekova, rekao je
Dragonja.
DEN HAAG/ZAGREB - Nekadašnji zapovjednik obrane Srebrenice Naser
Orić, uhićen prošloga tjedna u Tuzli i izručen Haškom sudu (ICTY), u
utorak je na prvom pojavljivanju u sudnici rekao da se "ne osjeća
krivim" ni po jednoj od šest točaka optužnice za ratne zločine.
Optužnica tereti Orića (36) po zapovjednoj i individualnoj
odgovornosti za povrede ratnog prava i običaja, odnosno Ženevskih
konvencija, počinjene ubojstvima zatočenika, okrutnim
postupanjem prema zatočenicima, bezobzirnim razaranjem sela i
pljačkom javne i privatne imovine. "Časni sude i poštovana gospodo
nisam kriv", odgovarao je Orić nakon svake od točaka optužnice.
Prošloga četvrtka uhitili su ga pripadnici SFOR-a u Tuzli, u kojoj
je živio nakon pada Srebrenice 1995.
DEN HAAG/ZAGREB - Zaštićeni svjedok B-050, zapovjednik u policiji
tzv. Krajine, u utorak je na suđenju bivšem predsjedniku SRJ
Slobodanu Miloševiću potvrdio da su najviši dužnosnici Državne
sigurnosti Srbije (SDB) sudjelovali u formiranju oružanih snaga
pobunjenih Srba u Hrvatskoj. Optužba je izvela i zaštićenog
svjedoka B-1701 koji je govorio o pokolju u svom selu u BiH. On je
tada je preživio strijeljanje.
HELSINKI - Finski je parlament u utorak formalno potvrdio Anneliju
Jaatteenmaki prvom finskom premijerkom u povijesti. Parlament je
većinom glasova potvrdio Jaateenmaki (48), čelnicu tročlane
vladajuće koalicije (liberali, socijaldemokrati, narodnjaci),
koja je izvojevala pobjedu na izborima prije mjesec dana, novom
premijerkom.
CAPE TOWN - Oko 19.000 žrtava bivšega južnoafričkog režima
apartheida primit će odštetu od po 30.000 randa (oko 3.500 eura),
objavio je u utorak u parlamentu predsjednik Južnoafričke
Republike Thabo Mbeki. Ta će svota svakoj žrtvi rasističkog režima
biti uplaćena na prijedlog nacionalnog Povjerenstva za istinu i
pomirbu koje je provelo istragu o žrtvama apartheida i predsjedniku
države predalo završno izvješće. Povjerenstvo, na čijem je čelu
nadbiskup Desmond Tutu, osnovano je 1996. godine kako bi se, nakon
okončanja apartheida i prvih demokratskih izbora, olakšao prijelaz
zemlje u demokraciju.
(Hina) rb