ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Članovi saborskog Odbora za ljudska i prava nacionalnih manjina te Pododbora za hrvatsku nacionalnu manjinu i Hrvate izvan Domovine izrazili su danas nadu da će u Crnoj Gori uskoro početi raditi hrvatska
škola, te da će se u dogledno vrijeme riješiti problemi s dobivanjem Domovnica i putnih isprava.
ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Članovi saborskog Odbora za ljudska i
prava nacionalnih manjina te Pododbora za hrvatsku nacionalnu
manjinu i Hrvate izvan Domovine izrazili su danas nadu da će u Crnoj
Gori uskoro početi raditi hrvatska škola, te da će se u dogledno
vrijeme riješiti problemi s dobivanjem Domovnica i putnih isprava.
#L#
Na zajedničkoj sjednici Odbora i Pododbora predstavnici Hrvata iz
Crne Gore upozorili su da se u nekim slučajevima na Domovnicu čeka i
po dvije do tri godine, da nisu rijetki slučajevi da ju dobiju
roditelji, ne i djeca. U posebno su teškom položaju, istaknuto je,
mlađe osobe, s obzirom da od sredine 60-ih u Crnoj Gori nije bilo
predviđeno da se u javne isprave upisuje nacionalna pripadnost.
Predstavnik MUP-a kaže da je dokazivanje pripadnosti hrvatskom
narodu osjetljiv posao, da nisu rijetki slučajevi krivotvorenja
dokumenata, da se mora provoditi dugotrajan upravni postupak.
Ipak, iznio je i ohrabrujuću informaciju da će se u tim poslovima
surađivati s udrugama Hrvata, pa ako mišljenje udruge bude stajalo
uz zahtjev za državljanstvom, MUP će ga uvažiti.
Glede školovanja, upozoreno je da se u tamošnjim udžbenicima još
uvijek znaju naći tvrdnje o hrvatskom narodu kao neprijateljskom,
spominju se posve iskrivljeni povijesni podaci.
Predstavnici Hrvata iz Crne Gore naglasili su da tamošnji Hrvati
imaju i volje i energije, ali se moraju nasloniti na matičnu zemlju.
Nekad su Hrvati iz Pertha bili bliže od Hrvata iz Crne Gore,
primijetio je don Branko Sbutega, te upozorio da su u bilateralnim
odnosima Hrvatske i Crne Gore bili redovno i sustavno prešućivani.
Naveo je da je od sredine 40-ih godina 20. stoljeća tekao proces
izolacije hrvatske manjine od matice.
Urgentnim drži osnivanje hrvatskog kulturnog centra.
Na sjednici su spomenuti i pozitivni pomaci u posljednjih nekoliko
godina, a zasluge za to velikim dijelom pripadaju Hrvatskom
građanskom društvu Crne Gore (HGD).
Lani je u Tivtu osnovana Hrvatska građanska inicijativa koja je u
lokalnom parlamentu, po prvi put u povijesti, dobila četiri mjesta,
radi se na osnivanju Hrvatske građanske stranke koja bi djelovala
na razini države, pokrenut je Hrvatski glasnik.
Unatoč tim pomacima, član Predsjedništva HGD Milenko Pasinović
rekao je da s pesimizmom čeka skori popis stanovništva i upozorava
da se hrvatska manjina svela na samo 1,1 posto (12.000), ukupnog
stanovništva Crne Gore.
Kulturno bogatstvo Boke, poručio je, ne može pasti na leđa 1,1 posto
Hrvata, i u očuvanju nacionalne svijesti nužna je pomoć Hrvatske.
Na sjednici je rečeno da se priprema sporazum o zaštiti nacionalnih
manjina između Hrvatske i Crne Gore, te opetovano kako bi, napokon,
trebalo predložiti zakon o Hrvatima izvan Domovine.
(Hina) um sšh