ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Deset zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji, uglavnom iz srednje i istočne Europe, potpisat će u srijedu u Ateni Sporazum o pristupanju, te time steći status "promatrača" i nepovratno izmijeniti
prirodu Europske unije.
ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Deset zemalja kandidata za članstvo u
Europskoj uniji, uglavnom iz srednje i istočne Europe, potpisat će
u srijedu u Ateni Sporazum o pristupanju, te time steći status
"promatrača" i nepovratno izmijeniti prirodu Europske unije.#L#
Šefovi država ili vlada deset zemalja, koje bi 1. svibnja 2004.
godine trebale postati i punopravnim članicama Unije, te čelnici
petnaest sadašnjih članica, potpisat će Sporazum na svečanosti u
podnožju atenske Akropole.
Domaćin svečanosti grčki premijer Costas Simitis, čija zemlja
trenutno predsjeda EU, ocijenio je da je riječ o "povijesnom"
događaju koji jamči "mirnu, stabilnu i naprednu budućnost"
europskom kontinentu.
"Imam čast i zadovoljstvo pozvati vas u Atenu na povijesnu
svečanost potpisivanja Sporazuma o pristupanju. Proširena Unija
jamči mirnu, stabilnu i naprednu budućnost za sve svoje članice i
susjede", rekao je Simitis u pozivu koji je uputio sudionicima
svečanosti.
Svečanost potpisivanja sporazuma trebala bi trajati nešto više od
dva sata, a predviđeno je da predstavnici svih 25 zemalja,
abecednim redoslijedom, održe trominutne govore i zatim svečano
potpišu Sporazum.
Deset zemalja kandidata - Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka,
Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Malta i Cipar - potpisivanjem
Sporazuma dobit će status promatrača u Europskoj uniji.
Takav status znači da će njihovi predstavnici imati pravo
sudjelovanja na pripremnim sastancima za sjednice Europskog vijeća
i Vijeća ministara.
Isto tako, od svibnja bi promatrači iz deset zemalja trebali
sudjelovati u radu Europskog parlamenta, a Europska komisija bi
trebala pozivati dužnosnike iz budućih članica na pojedine radne
sastanke i sastanke odbora.
Prošlog je tjedna Europski parlament većinom glasova podržao
proces proširenja EU i time omogućio potpisivanje Sporazuma o
pristupanju.
Petsto šezdeset i pet zastupnika Europskog parlamenta glasovalo je
o svakoj pojedinoj kandidaturi, a svih je deset zemalja dobilo
premoćnu većinu glasova.
Ipak, najmanje je glasova, 498, dobila Češka, dok su najveću
potporu, 522 glasa, dobile Latvija, Mađarska i Slovenija.
Potpisivanje Sporazuma o pristupanju samo je jedan korak u dugom i
kompliciranom procesu proširenja Europske unije.
Od deset budućih članica, zahtjev za priključenje Uniji najranije
su podnijele Malta i Cipar - 1990. godine.
Među osam bivših komunističkih zemalja srednje i istočne Europe,
prve su zahtjev podnijele Mađarska i Poljska 1994. godine. Godinu
kasnije aplicirale su Slovačka, Latvija, Estonija i Litva, dok su
1996. godine zahtjev podnijele Češka i Slovenija.
Na preporuku Europske komisije iz srpnja 1997. godine, Europsko
vijeće je na summitu u Luxembourgu u prosincu iste godine donijelo
odluku o pokretanju pregovora o punopravnom članstvu sa šest
zemalja - s Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom, Slovenijom i
Ciprom. Pregovori s tim zemljama počeli su u ožujku 1998. godine.
Pozitivno mišljenje Europske komisije dobile su u listopadu 1999.
godine Slovačka, Latvija, Litva i Malta, a u prosincu iste godine
Europsko vijeće je na summitu u Luxembourgu donijelo odluku da se i
te zemlje priključe prvoj skupini, te su pregovori s njima počeli
2000. godine.
Pregovori s Bugarskom i Rumunjskom, koje su aplicirale za članstvo
u EU 1995. godine, također su pokrenuti 2000. godine, ali još uvijek
nisu dovršeni.
U listopadu prošle godine Komisija je izvijestila je da je proces
pregovora s deset budućih članica dovršen, a to je izvješće
ratificiralo i Europsko vijeće na summitu u Kopenhagenu u prosincu
2002. godine, čime je omogućeno atensko potpisivanje Sporazuma o
pristupanju.
Uoči svečanog potpisivanja, u srijedu prijepodne, čelnici Unije
održat će neformalni sastanak Europskog vijeća na kojem će, kako se
očekuje, dominirati teme vezane za stanje u Iraku.
Na sastanku bi trebali sudjelovati jedan od pokretača rata u Iraku,
britanski premijer Tony Blair, te dvojica najistaknutijih
protivnika ratne opcije - francuski predsjednik Jacques Chirac i
njemački kancelar Gerhard Schroeder.
Očekuje se da će se u Ateni u srijedu okupiti tisuće antiratnih i
antiglobalizacijskih prosvjednika, a cijeli događaj će
osiguravati oko 20,000 policajaca.
(Hina) dv br