DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 14. 04. 2003.

i ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Hrvatska ======== The Guardian/London - Britanci traže nekretnine na jadranskoj obali Britanski kupci nekretnina "potaknuti jeftinim letovima prema susjednom Trstu, pozornost usmjeravaju na sjevernu hrvatsku obalu", piše The Guardian od subote. Letovi po povoljnim cijenama i širenje EU-a potaknuli su britanske kupce nekretnina da u traganju za najpovoljnijim prilikama gledaju na tržišta "od Bugarske do Maroka". U konkurenciji zemalja istočne Europe i Maroka Hrvatsku obilježavaju, piše list, "plaže i krajolici koji oduzimaju dah, kao i gradovi i sela venecijanskog stila", međutim, stoji u članku "Nijemci, Austrijanci i Talijani došli su prvi", i cijene nekretnina su se već "pretjerano povećale". Večer/Maribor - I nakon sporazuma granični problemi na Muri Predsjednik Mjesne zajednice Hotiza na Muri Štefan Sobočan tvrdi da su Sporazumom o malograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije "prodani" jer je Slovenija kao državnu granicu priznala katastarsku granicu s Hrvatskom, piše mariborska "Večer". Sobočan predlaže da se slovenska vlada problema kopnene granice s Hrvatskom prihvati "na isti način kao Nuklearne elektrane u Krškom". Priznavanjem katastarske granice za državnu, neka su sela pripala Hrvatskoj ali stanovnici rade u Sloveniji, imaju samo slovensko državljanstvo i strahuju da u slučaju nesreće ili "više sile" ne bi mogli pozvati ekipe za spašavanje sa slovenske strane, piše list. Sobočan je, prema pisanju lista, nezadovoljan i s projektom izgradnje mosta na Muri koji Hrvati počinju graditi ovih dana, jer će na taj način Hrvati preuzeti nadzor nad "cijelim koritom i dijelom teritorija na lijevoj obali Mure", a hrvatska policija prema sporazumu "već nadzire katastarsko područje koje nikada nije pripadalo Hrvatskoj", prenosi list Sobočanovu izjavu. Regija ====== Hamburger Abendblatt/Hamburg - Nijemci još nisu odlučili kamo će na odmor Prema podacima turističkih agencija, zbog iračkoga rata mnogi Nijemci odabiru druga odredišta za odmor nego inače, piše Hamburger Abendblatt od subote. Nijemci otkazuju Tursku i Egipat i okreću se Grčkoj, Balearima i Kanarskim otocima. Njemačko turističko tržište se u određenoj mjeri "zasitilo" Španjolske i turistički radnici ne vjeruju da će se za njom potražnja povećavati, te ocjenjuju da bi "Nijemci radije ljetovali u Hrvatskoj, Portugalu, Bugarskoj ili Rumunjskoj", a sve im je zanimljiviji i odmor u Njemačkoj, stoji u članku. "Mnogi Nijemci još ne znaju hoće li ove godine uopće putovati na odmor. Neki su sigurni da hoće, ali još ništa nisu rezervirali", piše list. Europa ====== Le Temps/Ženeva - Ishod referenduma u Malti i Mađarskoj jača Europu Dok Amerikanci i Britanci pokušavaju stabilizirati Irak, "stara Europa" primila je dvije dobre vijesti, piše u uvodniku švicarskog "Le Tempsa" Eleonore Sulser. Prva vijest dolazi iz Mađarske, gdje se većina puka opredijelila za ulazak u Europsku uniju, a druga s Malte, gdje su birači potvrdili odluku o ulasku u EU, piše uvodničarka i zaključuje da se proširenje odvija po zadanom vremenskom rasporedu i bez većih teškoća, što svjedoči da Europa nije na umoru. "Americi i Velikoj Britaniji trebat će saveznici u obnovi Iraka i uspostavi mira na Bliskom istoku, a ta uloga ponajprije pripada Europi koja svojim gospodarskim utjecajem, tradicijom i samom činjenicom da predstavlja zbroj suvereniteta, može, na neki način, biti protuteža Americi s kojom se ne može utrkivati na vojnom polju, ali može iznositi prijedloge, političke zamisli i diplomatska rješenja u kojima rasprave i pluralizam imaju važno mjesto", upozorava Eleonore Sulser. Tema dana: Irak i svijet nakon pada Bagdada =========================================== Die Tageszeitung/Berlin - SAD potiče islamsku revoluciju u Iraku Budu li Amerikanci i Britanci štitili samo iračka naftna polja i ministarstvo nafte, zasigurno neće pridobiti Iračane, tvrdi Beate Seel u uvodniku Die Tageszeitunga od ponedjeljka. "Što dulje traje vakuum vlasti u Iraku, to bi veće - i kobnije - mogle biti političke posljedice za novi početak u toj zemlji. U situaciji obilježenoj nestankom starog i nepostojanjem novog poretka, jedini su preostali autoriteti oni tradicionalni: vjerski čelnici i plemenski vođe. Ako SAD želi poticati islamsku revoluciju i ulazak paternalističkih vrijednosti i klijentelizma u novi politički sustav, proteklih je dana krenuo pravim putem. U zemlji s većinskim šiitskim stanovništvom, upravo su imami u Sadam Cityju i Mosulu pokušavali odvratiti stanovništvo od pljački. Budući da je okupacijska sila na opasan način zanemarila svoje zadaće, bio je to razuman potez. No, najnoviji događaji u Nadžafu u srcu šiitskog teritorija ukazuju u drugom smjeru. Ubojstvo ajatolaha al-Hoja i pokušaj radikalne skupine Jimaat-e- Sadr-Tani da protjera ajatolaha Sistanija jasni su nagovještaji početka nasilne borbe za vlast između različitih šiitskih skupina u Iraku", upozorava Seel. The Guardian/London - Rasprodaja Iraka cilj iračkog rata? Irački rat nije samo rat za naftu, to je zapravo "rat za naftu, vodu, putove, vlakove, telefone, luke i drogu", piše Naomi Klein za The Guardian (po BBC-u). "Bush nije odustao od slobodne trgovine, kako to tvrde neki, on jednostavno ima novu doktrinu 'Bombardiraj prije nego što kupiš'. Irački će narod, izgladnjivan i oslabljen sankcijama a zatim smrvljen ratom, izaći iz ove traume i otkriti da je njihova zemlja rasprodana. Također će otkriti da novootkrivena sloboda, za koju su mnogi poginuli, dolazi unaprijed sputana nepovratnim ekonomskim odlukama donesenim u kabinetima dok su bombe još uvijek padale. Onda će im reći da glasaju za svoje nove čelnike i poželjeti im dobrodošlicu u divni svijet demokracije", prenosi BBC članak Naomi Klein u The Guardianu. FT/London - Nužna je rekonstrukcija transatlantskih odnosa The Financial Times (po BBC-u) piše o teškoj zadaći rekonstrukcije transatlantskih odnosa koja čeka Francusku, Njemačku i Rusiju nakon brze vojne pobjede u Iraku Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Što će Ujedinjeni narodi potpunije i brže preuzeti obnovu Iraka to će rekonstrukcija biti uspješnija, smatraju tri europske države, a njihovo objašnjenje nije bez vrijednosti, prenosi BBC pisanje lista. "Međutim njihov je utjecaj na Washington zanemariv. Pariz, Berlin i Moskva ne mogu biti osnova održivoj alternativi američkoj moći. Zato će se morati izgraditi neka nova vrsta transatlantskih odnosa, koliko god to teško izgledalo. Bit će to bolan proces rekonstrukcije, baš kao i u Iraku", zaključuje The Financial Times. NYT/New York - Ugrožavanjem zapadnog saveza ugrožava se i globalizacija Uz obnovu samog Iraka dodatni je izazov i obnova zapadnog saveza, što je "ključno ako Bushova administracija namjerava obnoviti ideju koju je Washington zagovarao pola stoljeća: globalizaciju", piše New York Times od nedjelje. "Sadašnje doba globalizacije nerazdjeljivo je povezano sa samim zapadnim savezom koji sada izgleda nestabilan", piše list. Sporovi oko intervencije u Iraku pokrenuli su i uzajamne bojkote proizvoda, a mnogi u Europi osjećaju da "najveća prijetnja globalnom poretku nisu odmetničke države već američka dominacija, koju treba sputati sporazumima i multilateralnim organizacijama", stoji u članku. U Washingtonu bi se uslijed velikog trgovinskog deficita mogla smanjiti potpora slobodnoj trgovini, a slobodne trgovinske zone mogle bi postati sredstvo provedbe protekcionističke politike. Uz Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini i Europsku Uniju može se postaviti i pitanje "zašto se brinuti za globalnu slobodnu trgovinu kada postoje golema unutarnja tržišta". Premda "ne postoji logičan razlog" da se zapadni savez ne obnovi "politika ne djeluje uvijek logično", uslijed čega ovo postaju "opasni dani za globalizaciju", piše u listu. NYT/New York - Vojni uspjesi nisu potvrda uspješnosti Bushove doktrine Predsjednik Bush ima puno pravo biti zadovoljan pobjedom u Iraku, no ne treba shvatiti vojne uspjehe kao potvrdu svoje doktrine preventivnih ratova, piše u uvodniku New York Timesa od nedjelje. "Nije nam se sviđala ratna doktrina službeno predstavljena u rujnu", piše list, jer je izgledalo da se odriče povijesnih američkih sklonosti suradnji s drugim nacijama u očuvanju mira, i oslanjanja na silu samo pred izravnom prijetnjom, a "svrgavanje Huseina ne čini je ispravnijom". U mnogim je državama način na koji je Bushova administracija rušila Sadama Huseina "potvrdio strahove koje je izazvala ta doktrina", što je i jedan razlog zašto je rat izazvao toliko protivljenja u svijetu. "Doktrina kojoj je svrha širiti sreću, no na kraju širi ljutnju, nije uspješna, bez obzira koliko se kipova ruši", piše list. Der Standard/Beč - Amerikanci su u Bagdadu osigurali samo ministarstvo za naftu Američka vojska zauzela je Bagdad ali nema snage - ili možda nema volje - da spriječi anarhiju i zaštiti Iračane, naglašava Gudrun Harrer u austrijskom Der Standardu od ponedjeljka. "Pljačka iračkog nacionalnog muzeja, koju invazijske postrojbe uopće nisu osigurale, sugerira dva zaključka: prvo, SAD nije očekivao takve incidente - drugim riječima, nije slušao odgovarajuća upozorenja. To je jako loše. Drugi je mogući zaključak da je Amerikancima svejedno. To je pak još gore. Iračko nacionalno nasljeđe ne spada među američke interese. To bi se Amerikancima moglo oprostiti - da jedino dobro čuvano mjesto u Bagdadu nije ministarstvo za naftu a koban je i dojam da budući američki gunerner Jay Garner umanjuje značenje kaosa na ulicama Bagdada. Nikoga ne zanima ni činjenica da su se na jugu Iraka odavno počele sukobljavati skupine šiita", naglašava Gudrun Harrer. WP/Washington - Dobrom diplomacijom treba rasteretiti SAD Pljačka koja se razmahala u Iraku pokazala je "istinu koju Bushova administracija sporo prihvaća", odnosno da "Sjedinjene Države ne mogu same upravljati poslijeratnim Irakom", piše u uvodniku Washington Post-a od nedjelje. Američki dužnosnici kažu da su mnoge države ponudile pomoć u sređivanju stanja i obnovi Iraka, no i da su mnoge ponude uvjetovane UN-ovim potvrđivanjem iračke poslijeratne uprave, što bi zahtijevalo mnogo više "spremnosti na kompromis sa članicama Vijeća sigurnosti nego što je do sada pokazala Bushova administracija", stoji u uvodniku. Bushova administracija ne bi trebala "kapitulirati pred nerazumnim francuskim zahtjevima", no treba dati potporu razumnom planu za iračku političku tranziciju. Bez UN-a u Irak teško da će doći ne samo mirovnjaci, nego i institucije poput Svjetske banke, te bi čak "moglo biti teško i prodavati iračku naftu", piše list. Predsjednik Bush bi trebao ponuditi ulogu onima koji su spremni surađivati, a "dobra diplomacija mogla bi SAD rasteretiti mnogih rizika i tereta koje bi inače morao snositi u Iraku. Bush bi trebao predvoditi taj napor; telefonski pozivi Schroederu i Chiracu bili bi dobar početak", zaključuje se u uvodniku. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Bushov kabinet kompetentan u ratu a diletant u obnovi Iraka Vlada američkog predsjednika Georgea Busha pokazala je u ratu kompetentnost a u prvoj etapi obnove Iraka diletantizam, piše Frankfurter Rundschau (po Deutsche Welleu). "Što god mislili o potrebi i legitimnosti rata u Iraku, nedovoljna priprema vojnih planera za 'dan poslije' jednostavno je skandalozna. Donald Rumsfeld možda je fleksibilizacijom vojne invazije uštedio na broju vojnika, ali ta se ušteda sada plaća dodatnim civilnim žrtvama. Bilo da je riječ o Washingtonu ili o Bagdadu - posvuda nedostaje autoritet. Dok se Franklin D. Roosevelt dokazao kao velikodušni pobjednik, George W. Bush pokušava izvoziti slobodu po niskoj cijeni", naglašava Frankfurter Rundschau. NYT/New York - Irak će obnavljati američke tvrtke s vezama u Washingtonu Prve poslove u obnovi Iraka dobile su tvrtke koje su bile povezane s visokim američkim vladinim dužnosnicima, piše uvodničar New York Timesa (po Glasu Amerike). Koje će američke tvrtke obnoviti Irak ? za što će američki porezni obveznici u sljedećih nekoliko godina vjerojatno izdvojiti oko 100 milijardi dolara, pita uvodničar, kritizirajući vladu Sjedinjenih Država koja je po njemu poslove obnove počela dodjeljivati po 'prijateljskim vezama'. Zapošljavaju se - barem za sada - tvrtke koje su bile povezane s visokim vladinim dužnosnicima ili one u čijim upravnim odborima sjede ministri u bivšim republikanskim administracijama." Uvodničar New York Timesa spominje Halliburton, u kojoj je prije svog mandata radio dopredsjednik Dick Cheney, te Bechtel, u čijem je upravnom odboru bivši državni tajnik George Schulz. "Činjenica da su upravo te tvrtke dobile prve poslove u obnovi Iraka nalikuje na činjenje usluga vlastitim prijateljima. Vladina tvrdnja da se rat u Iraku vodi radi razoružanja i demokracije, a ne radi profita, ovime je znatno oslabljena", zaključuje New York Times. Liberation/Pariz - SAD je podijelio Europu Uzrok sadašnje krize Europske unije ne dolazi iznutra nego izvana, piše Jean Quatremer u "Liberationu". Krizu su izazvale Sjedinjene Države koje su od europskih saveznika tražile da se "ponašaju kao vazali", jer su znale da će takva politika dovesti do podjele među Europljanima, misli Qatremer, napominjući da se "SAD, koji je pedeset godina poticao europsku integraciju kao protutežu sovjetskom carstvu, sada protivi tomu i na svaku suparničku silu gleda kao na prijetnju državnoj sigurnosti koja se mora ukloniti". Unija želi sukobe rješavati mirnim putem, na temelju prava, ne zato što je slaba, kako tvrde američki "jastrebovi", već zato što želi izbjeći primjenu nasilja, tvrdi Qatremer, zaključujući da je Europa sada podijeljena na "središnju" i na "perifernu", proameričku, koja ne može bez one prve i nema izgleda da preživi kao takva. Le Figaro/Pariz - Putin neće iskoristiti Europu protiv SAD-a Čini se da će za ruskog predsjednika Vladimira Putina politika nakon rata u Iraku biti teža od prijeratne diplomacije, piše u "Le Figarou" Marie Mendras, stručnjakinja u francuskom Državnom središtu za znanstvena istraživanja. "Ruski će vojnici tražiti više novca i usprotivit će se strukturnoj reformi vojske, neprestanoj temi u zadnjih deset godina. Zbog proračunske stege odluke će biti teške. Politički krugovi protive se 'ugledanju' na Sjedinjene Države. Glasila koja su se navikla da budu pod nadzorom, ne znaju više otkud vjetar puše i teško mogu ići jednim pravcem. Javnost, kao i vojnici, vide da su američki vojnici za nepuna tri tjedna potukli Sadama Huseina, dok rat u Čečeniji traje već devet godina, a kraj mu se još ne nazire", piše Mendrasova i zaključuje: "Ruski predsjednik neće iskoristiti Europu protiv SAD-a, jer za Ruse ta dva kontinenta imaju različite zadaće: Europa je Rusima kulturno i gospodarski bliska, a Amerika je drugi svijet gdje se definiraju sigurnost i moć", ističe Mendrasova. The Independent/London - Protivnici rata ne mogu se cjenkati oko uloge UN u ratu Potraga za iračkim oružjem za masovno uništenje jest važna ali savezničke postrojbe trenutno moraju voditi računa u prvom redu o iračkom stanovništvu, drži autor uvodnika u The Independentu od subote. "Ta zadaća podrazumijeva što skoriju obnovu javnog reda i potonje ustupanje što širih ovlasti za kontrolu prijenosa vlasti iračkim čelnicima i Ujedinjenim narodima. No, čelnici zemlja-pripadnica antiratnog tabora, koji su se u petak sastali u Sankt Peterburgu, ne mogu se jednostavno cjenkati oko definicije tih ovlasti, udobno zavaljeni u naslonjače i udubljeni u izvješća CNN-a. Žele li da UN bude shvaćen ozbiljno, moraju preuzeti odgovornost. Rumsfeldov zamjenik Paul Wolfowitz povukao je jeftin ali efektan potez, pozivajući Francusku, Njemačku i Rusiju da obave svoj dio posla i otpišu dugove Sadamova režima. Washington nije nerazuman zato što ne želi pružiti Francuskoj mogućnost veta u procesu definiranja uloge UN u poslijeratnom Iraku. Doduše, drugu stranu medalje čini zahtjev da protivnici rata moraju prihvate ulogu UN u Iraku kakvu nudi SAD. Iako nije poželjno, to je stvarnost", dodaje uvodničar. SZ/Muenchen - MMF i Svjetska banka moraju posredovati između SAD i EU Na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke nisu ponuđeni odgovori na goruća aktualna pitanja - poput budućnosti NATO-a nakon rata u Iraku i narušenih odnosa SAD i Europe, upozorava Marc Hujer u Sueddeutsche Zeitung-u od ponedjeljka. "A upravo su te dvije multilateralne organizacije mogle posredovati između Amerike i Europe - iako otuđenje nije prouzročeno samo ratom u Iraku već ima i svoje ekonomske razloge. Protuameričko raspoloženje u Europi često je obilježeno i otporom kapitalizmu. U svakom slučaju čini se da antiameričko raspoloženje na europskim ulicama jača razmjerno spoznaji političkih elita o nužnim gospodarskim reformama. Ne treba zaboraviti da je Amerika model za bolne procese prilagodbe, nižu razinu socijalne sigurnosti, više rada i niže plaće. Čak i ako se uviđa da su reforme nužne, 'američke prilike' zadržavaju u Europi negativnu konotaciju. Pritom valja napomenuti da stvarni problemi tek predstoje - kada se počnu osjećati posljedice reformi", zaključuje Hujer. Le Monde/Pariz - Antiratni tabor mora težiti obnovi dijaloga sa SAD Susret Gerharda Schroedera, Vladimira Putina i Jacquesa Chiraca poprimio je političko obilježje koje nije imao u trenutku kada se planirao, piše u uvodniku "Le Monde". "Povijest će možda dati za pravo trojci koja su se protivila ratu. U međuvremenu, Chirac, Putin i Schroeder moraju priznati da nisu uspjeli spriječiti rat. Primorani su da se, mezza voce, vesele svrgavanju diktature u kojemu nisu sudjelovali. I dalje ne popuštajući kada je riječ o ulozi Ujedinjenih naroda, mogli bi potaknuti Washington da još jednom zanemari međunarodnu organizaciju. To im nije u interesu, budući da njihov međunarodni položaj uvelike ovisi o njihovu mjestu u Vijeću sigurnosti", ističe list. Sada je nužna obnova dijaloga i europskog stajališta, kao i postizanje nagodba, bez žrtvovanja načela, zaključuje uvodničar, što bi bilo puno lakše da uprava u Washingtonu nije ohola i autistična. Ponuda cjelovitih članka za ponedjeljak 14.travnja ================================================== Slijedeće tekstove na koje Hina ima copyright nudimo za ekskluzivnu objavu u cijelosti Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692 DPA/Hamburg - Lov na Sadamove milijarde Uvjereno da se obitelj Sadama Huseina godinama obogaćivala na nepoštenim poslovima, američko je ministarstvo financija pokrenulo lov na njegove milijarde, izvješćuje agencija DPA. Newyorškoj tvrtki Kroll Associates, koja je radila po nalogu kuvajtske vlade zainteresirane za odštetu, početkom 90-ih godina trebale su dvije godine da uđe u trag spletu iračkih lažnih tvrtki širom svijeta. Kroll je tada Sadamov imetak procijenio na 10 do 11 milijarda dolara, i drži da se od tada povećavao za 1,5 do dvije milijarde godišnje, a američki je časopis "Forbes" Sadama Huseina svrstao među najbogatije ljude svijeta, piše agencija. "Bio je to kriminal i odvijao se godinama", kaže Kroll. "Takve poslove nisu mogli obavljati sami. A poslovni će partneri jednoga dana progovoriti. Uskoro ćemo doći do značajnih otkrića", prenosi DPA Krollovu izjavu. WP/Washington - Kako podariti Iračanima glas javnosti Anthony Borden, izvršni direktor londonskog instituta za izvješćivanje u ratnim i mirnodopskim uvjetima, u Washington Post- u od petka piše kako će stvaranje "nezavisnih" medija u Iraku biti složenije od "pukog stvaranja medija oslobođenih državnog nadzora". Jedna od zamisli američkih upravitelja jest da se bivšoj iračkoj dijaspori, koja djeluje pod nadzorom koalicije predvođene SAD-om, povjeri izdavanje novih novina, televizijsku i radijsku postaju no, piše Borden, takav bi pristup bi samo "kratkoročno uspješan", jer "nije vjerojatno da će medijske organizacije koje su izravno vodile međunarodne vlasti, poput onih na Kosovu i Afganistanu, dostići profesionalne standarde". U Iraku je potrebno, smatra Borden, "stvoriti medijski sustav u javnom vlasništvu, umjeren u tonu i posvećen odgovornom izvješćivanju". Premda bi se taj koncept mogao sukobiti s američkim nagonom za promicanjem privatnog vlasništva takav irački medij posvećen javnom interesu "najbolji je način da se Iračanima da vjerodostojan glas", zaključuje Borden. (Hina) akoz il