LUXEMBOURG, 14. travnja (Hina) - Vijeće ministara Europske unije zadužilo je u ponedjeljak u Luxembourgu Europsku komisiju da izradi mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji.
LUXEMBOURG, 14. travnja (Hina) - Vijeće ministara Europske unije
zadužilo je u ponedjeljak u Luxembourgu Europsku komisiju da izradi
mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj
uniji.#L#
"Vijeće je odlučilo primijeniti postupak predviđen člankom 49
Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s tim, od Komisije je zatraženo
da podnese svoje mišljenje Vijeću o toj aplikaciji", kaže se u
zakljčcima ministara vanjskih poslova EU-a koji su se okupili u
ponedjeljak u Luxembourgu na redovitoj mjesečnoj sjednici.
Zaključak o Hrvatskoj usvojen je bez rasprave.
Hrvatska je predala svoj zahtjev za članstvo 21. veljače grčkom
predsjedništvu EU-a u Ateni.
"Riječ je odluci od iznimnog političkog značenja, jer se njome
priznaje i potvrđuje europska perspektiva Hrvatske, a Vijeće
ministara na najkonkretniji način pokazuje da ozbiljno računa na
Hrvatsku kao buduću čalnicu EU-a", rekao je u telefonskom razgovoru
iz Bruxellesa hrvatski veleposlanik pri EU-u Vladimir Drobnjak.
"Ono što je jednako važno jest brzina kojom je naš zahtjev
proecesuiran na Vijeću ministara, samo 52 dana nakon podnošenja,
što je izrazito brzo. Zahvaljujući toj brzini ostajemo u igri
zajedno s Bugarskom i Rumunjskom", kojima je obećan ulazak u
članstvo 2007. godine, rekao je Drobnjak.
Nakon što je dobila zeleno svjetlo od Vijeća ministara, Komisija
može odmah početi s izradom mišljenja koje traje obično oko godinu
dana.
Komisija svoje mišljenje podnosi Vijeću, koje zatim odlučuje hoće
li odobriti status kandidata i odrediti datum početka pregovora o
punopravnom članstvu.
"Pred nama je golemi posao u kojem neće biti popusta, ali ako ga
odradimo dobro imamo više nego izgledne šanse da za godinu dana
dobijemo mišljenje i bude li sve u redu, Hrvatska može već do kraja
irskog predsjedanja EU-om, do kraja lipnja sljedeće godine, dobiti
formalni status kandidata", dodao je Drobnjak.
Hrvatska može vrlo brzo očekivati opsežan upitnik Europske
komisije na koji će trebati odgovoriti. Na osnovi odgovora na ta
pitanja, ali i iz drugih izvora, Europska komisija daje mišljenje i
preporuke o sposobnosti zemlje da postane kandidat za članstvo.
Komisija upućuje zemlji podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s
rokom u kojem ona mora dostaviti tražene podatke na temelju kojih se
može dobiti cjelovit uvid u stanje te zemlje. Sadašnji kandidati
dobivali su upitnike na oko 150 stranica s rokom od tri mjeseca za
pripremu odgovora.
Prema dosadašnjem iskustvu, Vijeće je uglavnom prihvaćalo
mišljenja i preporuke Komisije, ali bilo je i suprotnih slučajeva.
Primjerice, Komisija je 1976. godine dala negativno mišljenje o
grčkom zahtjevu, ali je Vijeće odbacilo to mišljenje tako da su
pregovori s Atenom o punopravnom članstvu počeli iste godine.
Vijeće može također, kao u slučaju Turske, odobriti status
kandidata, ali odgoditi otvaranje pregovora o članstvu do
daljnjega.
Iskustva sadašnjih 13 kandidata, od kojih će deset postati
punopravni članovi EU-a 1. svibnja 2004., vrlo su različita.
Primjerice, Turska je podnijela zahtjev još 1987. godine, u
međuvremenu joj je odobren status kandidata, ali još uvijek nije
određen datum za početak pregovora.
Cipar i Malta, koji su pozvani u članstvo EU-a iduće godine,
aplicirali su još 1990. godine.
Slovenija je najmanje čekala od podnošenja zahtjeva do pokretanja
pregovora o punopravnom članstvu - godinu i devet mjeseci, a Cipar i
Malta najdulje, osam, odnosno devet godina.
Od osam bivših komunističkih zemalja srednje i istočne Europe,
Mađarska i Poljska su prve podnijele zahtjev - 1994. godine a godinu
dana poslije aplicirale su Rumunjska, Slovačka, Latvija, Estonija,
Litva i Bugarska, te kao posljednje Češka i Slovenija 1996.
godine.
Na preporuku Europske komisije iz srpnja 1997., Europsko vijeće je
na summitu u Luxembourgu u prosincu 1997. donijelo odluku o
pokretanju pregovora o punopravnom članstvu sa šest zemalja
(Mađaraska, Poljska, Estonija, Češka, Slovenija i Cipar).
Pregovori s tim zemljama otvoreni su u ožujku 1998.
Ostalih šest zemalja (Rumunjska, Slovačka, Latvija, Litva,
Bugarska i Malta) dobilo je pozitivno mišljenje Europske komisije u
listopadu 1999. godine, a iste godine u prosincu, Europsko vijeće
je na summitu u Helsinkiju donijelo odluku da se i one priključe
prvoj skupini te su pregovori s njima počeli 2000. godine.
Europska unija je, na summitu u Kopenhagenu 1993., odredila uvjete
koje moraju ispuniti svi kandidati za punopravno članstvo. Tzv.
kopenhaški kriteriji uključuju političke, gospodarske i pravne
uvjete potrebne za članstvo u EU. To su stabilnost institucija koje
osiguravaju demokratski poredak, zatim vladavina prava,
poštivanje ljudskih prava i prava manjina, prihvaćanje političkih
ciljeva Unije, funkcionirajuće tržišno gospodarstvo sposobno da se
nosi s konkurentskim pritiscima te usvajanje cjelokupne pravne
stečevine EU-a (acquis communautaire).
Osim tih uvjeta, od Hrvatske će se tražiti i puna suradnja s Haškim
sudom te napredak u procesu povratka izbjeglica.
(Hina) sv rt