FINANCIJSKI BILTEN OD 03. DO 10. TRAVNJA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 03. DO 10. TRAVNJA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sjednica vlade 11. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade 12. Vladini izvori: Oko pet tisuća tvrtki bez mogućnosti nagodbe za stara dugovanja 13. Novi devizni zakon i liberalizacija kapitalnih transakcija 14. Odbor za gospodarstvo: Oporba protiv izmjena Zakona o privatizacijskim fondovima 15. HNB: U Hrvatsku 2002. investirano 980,5 milijuna dolara 16. Kunski depoziti na godišnjoj razini porasli za 34 posto 17. "Konačna" javna dražba Zagrebačke burze 18. Hypo Alpe Adria bank: Mjere HNB-a nisu bile nužne 19. ESB: U 2002. snažan rast svih pokazatelja 20. Riadria banka - dobit u prošloj godini 32,7 milijuna kuna 21. Riječka banka u 2002. ostvarila neto dobit od 121,6 milijuna kuna 22. Dobit Međimurske banke 11 milijuna kuna 23. Neto dobit Podravke lani povećana 75 posto, na 108,5 milijuna kuna 24. Završena serija savjetovanja FINA-e o registru financijskih izvješća 25. Znanstveno-stručna konferencija - Hrvatsko novčano tržište 26. MMF: Deregulacija tržišta rada potakla bi rast europskog BDP-a 27. Sastanak MMF-a i Svjetske banke bit će u znaku poticanja rasta 28. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 04. IV 80.000.000 100.000.000 58.000.000 1,84 07. IV 210.000.000 190.000.000 189.565.866 3,31 08. IV 50.000.000 75.000.000 38.000.000 1,50 09. IV 100.000.000 50.000.000 29.400.000 2,80 10. IV 90.000.000 70.000.000 52.680.000 1,93 Prosječno 530.000.000 485.000.00 367.645.866 2,27 Na Tržištu je novca ovotjedna ponuda bila za oko 26 posto manja od prošlotjedne. Posljedica je to početka novog razdoblja održavanja nove obvezne pričuve te ponuđači nisu imali veće količine slobodnih sredstava kako bi ih mogli plasirati. Uz nedostatak novca na strani ponude "krivci" za jedan dio nepodmirene potražnje bili su i iskorišteni kreditni limiti kreditora te nemogućnost usklađivanja uvjeta kreditiranja među sudionicima. Tako je ovoga tjedna podmireno oko 76 posto ukupno prijavljene potražnje, iskoristivši pritom oko 69 posto ponuđenih sredstava. Pritom je cijena novca zabilježila tek manji pad. Naime, ona je u odnosu na prošlotjednu u prosjeku bila za 0,11 postotnih bodova niža, iznosivši prosječno 2,27 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 832 milijuna, dok je ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio 532 milijuna kuna. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,10 posto, a najviša 3,00 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,21 posto, a vagana diskontna cijena 99,789 kuna. Od 09. travnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 3,607 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04. do 10. travnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 410 455 432,47 41.249.405 Podravka 181 198 188 6.544.580 Viktor Lenac 35 36 35 11.927 Croatia osiguranje-P 2.050 2.100 2.100 8.250 Croatia osiguranje-R 2.050 2.150 2.120 136.480 Arenturist 45 45 45 4.409 Belišće 121 130 125 88.167 Elka 60 60,50 60,22 153.424 Ericsson Nikola Tesla 380 410 380 418.200 Rabac ugostit. i turizam 82 90 90 8.600 Istraturist 115 117 116,50 754.635 Jadroplov 15 15 15 3.834 Jadran-turist 35 40 40 38.510 Jadranski naftovod 1.805 1.875 1.805 1.135.020 Karlovačka banka-R 53 55 53 128.437 Karlovačka pivovara 1.720 1.744 1.740 9.620.968 Končar 70,50 79 74 521.169 Kraš 310 326 320 1.629.358 Lola Ribar 70 70 70 22.120 Plava laguna 625 720 720 310.610 Riviera 128 130 130 271.573 Slavonska banka 850 900 850 23.151 SN Holding 32 35 35 31.795 Sunčani Hvar 32 37 36 123.208 Varaždinska banka 205 205 205 19.680 Varteks 40 40 40 11.120 Zagrebačka banka 0 1.176 1.320 1.320 275.016 Zagrebačka pivovara 2.449 2.500 2.500 104.490 PIF Pleter 27 27 27 4.266 ZIF Expandia 36 36,55 36,21 33.315 ZIF Slavonski 22,10 23 22,10 24.463 ZIF Velebit 57 58 58 59.791 BLSC-O-051Ainst*1 102,00 102,00 - 1.149.542 BNAI-O-22CAinst*2 103,75 103,75 - 13.597.454 DAB-O-03CAinst*3 100,60 102,00 - 9.392.106 DAB-O-05CA*4 110,75 110,75 110,75 204.995 DAB-O-05CAinst*5 108,10 110,75 - 15.594.935 HZZO-O-047A*6 104,50 106,15 106,15 1.075.750 HZZO-O-047Ainst*7 103,30 105,70 - 16.645.592 RHMF-O-049A*8 102,90 103,50 103,50 858.636 RHMF-O-049Ainst*9 101,00 103,20 - 44.776.240 RHMF-O-08CA*10 109,50 109,50 109,50 114.028 RHMF-O-08CAinst*11 107,30 109,25 - 12.772.810 RHMF-O-125A*12 107,80 108,90 108,50 656.936 RHMF-O-125Ainst*13 106,80 109,75 - 37.879.269 218.571.302 *1Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2Korporativne obveznice Bina-Istre d.d. EUR 210 milijuna s kamatnom stopom od 8,0% godišnje i dospijećem 15. prosinca 2022. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *5obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *7obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 218,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama. Inače, aktivne su bile 32 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najveći je promet ovoga tjedna ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF049 (44,7 milijuna), RHMF125 (37,8 milijuna), HZZO (16,6 milijuna), DAB05 (15,5 milijuna), BNAI (13,5 milijuna), RHMF08 (12,7 milijuna), DAB03 (9,3 milijuna) i BLSC (1,1 milijun kuna). Značajniji je pak promet ostvaren trgovinom dionicama Plive (41,2 milijuna), Karlovačke pivovare (9,6 milijuna), Podravke (6,5 milijuna) i Kraša (1,6 milijuna kuna). Među dobitnicama dvije su dionice značajnije dobile na vrijednosti. Naime, cijena povlaštene dionice Croatia osiguranja porasla je 275 kuna ili više od 15 posto, dok je cijena dionice Plave lagune viša 107 kuna ili više od 17 posto. Slijedila ih je, s dobitkom od 100 kuna, dionica Zagrebačke pivovare. Dionica pak Slavonske banke poskupila je 30, Plive 17,47, a Kraša 15 kuna. Dionica Karlovačke pivovare skuplja je sedam, Rabca ugostiteljstvo i turizam pet, Podravke i Sunčanog Hvara četiri te redovna dionica Karlovačke banke tri kune. Rast cijene od po dvije kune zabilježile su dionice Arenaturista, Riviere, SN Holdinga i PIF-a Pleter, dok je cijena dionice Varteksa viša 1,74, Končara 1,5, a Istraturista pola kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 22 odnosno 21 lipe, našle su se dionice Elke te ZIF-a Expandia. Na vrijednosti su, dva postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Vrijednost pak obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine te obveznica Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. porasla je 0,3 postotna boda od nominalne cijene. Među gubitnicama najviše je, 80 kuna, potonula cijena redovne dionice Croatia osiguranja. Slijedile su je, s gubitkom od po 70 kuna, dionica Jadranskog naftovoda te obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije su na vrijednosti izgubile dionice Belišća i Lole Ribara. Naime, cijena im je niža po 20 kuna, s time što je to prvoj ujedno gubitak vrijednosti od gotovo 14, a drugoj više od 22 posto. Također je značajniji gubitak, deset kuna ili više od 22 posto, zabilježila dionica Viktora Lenca. Dionica pak Varaždinske banke pojeftinila je deset, Jadran-turista četiri, dok je dionica Ericsson Nikole Tesle jeftinija jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 90 lipa, našla se dionica ZIF-a Slavonski. Na vrijednosti su, 0,75 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 29 bodova - na 1.086 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa porasla je ovoga tjedna, zahvaljujući rastu vrijednost većine obveznica, jedan bod - na 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 04. do 10. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet ZIF Dom 44 50 45,50 45,57 1.812.949 Anita 1.329 1.329 1.329 1.329 25.251 Badel 1862 37,15 37,15 37,15 37,15 408 Bilokalnik 51 51 51 51 3.570 Belišće 117 125 117 124,18 34.081 Elka 60 60 60 60 18.600 Ericsson Nikola Tesla 380 410,10 385 382,21 3.849.624 ZIF Expandia 36,44 37,86 37 36,84 327.789 Jadranka 175 180 175 175 7.450 Jadranski naftovod 1.800 1.840 1.800 1.808 45.200 Jadran tvornica čarapa 200 200 200 200 2.400 Jadranturist 40 40 40 40 13.640 Kraš 295 312 312 312 18.550 Laguna 175 176,15 176,15 176,15 50.879 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 18.500 Riviera 129 129 129 129 415.767 ZIF Slavonski 23 24,90 23,20 23,72 621.056 Slatinska banka-P 65,18 65,50 65,50 65,50 2.551 Slatinska banka-R 113 116 113 113 3.790 SN Holding 33 36,50 36,50 36,37 493.494 Sunčani Hvar 31 32 31 31,14 32.700 Štedionica Sonic-P 136 150 150 150 13.604 ZIF Velebit 56,26 58 56,64 56,93 242.419 Banka kovanica Varaždin 20 20 20 20 6.240 PIF Pleter 25 30 30 29,93 155.469 PIF Sunce 18 20 19 19,60 195.524 RHMF-A-A*1 18,03 20,00 19,00 19,00 411.972 8.843.495 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet za 2,5 puta manji od prošlotjednog - 8,8 milijuna kuna. No, i taj je promet ostvaren ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (3,8 milijuna) i ZIF-a Dom (1,8 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 26 dionica, a pritom je njih 11 dobilo, dok ih je deset izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama rast cijene od 6,15 kuna zabilježila je dionica Lagune, dok je cijena dionice SN Holdinga viša je 3,37 kuna. Značajnije je, 2,93 kune ili gotovo 11 posto, dobila na vrijednosti dionica PIF-a Pleter. Dionica pak ZIF-a Dom poskupila je 1,83, Badela 1862 1,5, a PIF-a Sunce 1,23 kune. Dionica Belišća skuplja je 67, povlaštena dionica Slatinske banke 50, a ZIF-a Slavonski 29 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 25 lipa, našla se dionica ZIF-a Expandia. Među gubitnicama najviše je, 72 kune, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Cijena pak dionice Kraša pala je osam, Jadran tvornice čarapa 7,12, a Jadranke pet kuna, dok su dionice dionica Jadranturista te povlaštena dionica Štedionice Sonic jeftinije četiri kune. Redovna dionica Slatinske banke pojeftinila je 3,71, a Riviere jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 94 odnosno 27 lipa, našle su se dionice ZIF-a Velebit te Ericsson Nikole Tesle. VIN indeks porastao je ovoga tjedna šest bodova - na 510 boda. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan 02.04.2003. vrijednost na dan 09.04.2003. promjena % Mirex 111,41 109,64 -1,58 PBZ Croatia osig.OMF 113,33 111,33 -1,76 AZ OMF 111,56 109,77 -1,60 Raiffeisen OMF 109,97 108,43 -1,40 Helios OMF 112,98 110,89 -1,84 Plavi OMF 110,70 109,09 -1,45 Erste OMF 109,39 107,72 -1,52 HA jedan OMF 106,21 105,09 -1,05 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti sedam obveznih mirovinskih fondova, i ovoga je tjedna, drugi tjedan za redom, zabilježila pad. Naime, vrijednost mu je, u odnosu na prošlotjednu, pala 1,77 bodova ili 1,58 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 110 bodova - na 109,64 boda. Gubitak vrijednosti indeksa Mirex od 2,08 posto, u protekla je dva tjedna, posljedica je pada vrijednosti svih sedam obveznih mirovinskih fondova. Tako je najviše na vrijednosti u proteklih 14 dana, 2,46 posto, izgubio Helios fond. Slijedio ga je, s gubitkom od 2,22 posto, Erste fond, dok je vrijednost Raiffeisen fonda niža 2,15, Plavog fonda 2,09, AZ fonda dva, fonda PBZ Croatia osiguranje 1,98 te HA jedan fonda 1,26 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova Cijene otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIB Select eurobond 10,83 - CAIB Select Eurrope 7,29 - Erste International 71,91 73,71 ICF Equity Income 100,36 100,61 ICF Fixed Income 108,19 108,46 ICF Money Market 100,99 - Orbis Fond 9,65 10,13 VictoriaFond 18,92 19,87 PBZ Euro novčani 101,42 - PBZ Global 107,92 - PBZ Kunski novčani 101,57 - PBZ International Bond 100,75 - PBZ Novčani 102,24 - RBA Balance 101,71 - RBA Bonds 109,15 - RBA Cash 100,37 - TT Global Equity 35,58 36,65 *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 03. travnja 10. travnja Promjena u % New York/DJIA 8.240,38 8.221,33 -0,23 Tokyo/Nikkei 8.017,75 7.980,12 -0,47 London/FTSE-100 3.771,10 3.803,30 0,85 Frankfurt/DAX 30 2.569,81 2.697,10 4,95 Irački rat izgubio je važnost za svjetska tržišta kapitala, a pozornost ulagača ponovno je usmjerena na neizvjesnu gospodarsku situaciju i s tim povezane korporativne zarade. U takvim uvjetima burzovni indeksi ovoga su tjedna različito kretali. Njujorški Dow Jones oslabio je tako 0,23 posto, na 8.221 bod. Brzu američku pobjedu u Iraku tržišta su danima očekivala, no sada se Wall Street bori s razmišljanjima koliko je neizvjesnost glede rata utjecala na zarade kompanija i hoće li njihov rast sada osnažiti. "Ljudi nisu zaplesali na Wall Streetu. Ima onih koji kažu da sada kada je rat završio pozornost trebamo usmjeriti na gospodarstvo, koje izgleda prilično nezdravo", ocijenio je raspoloženje na američkim tržištima dionica Al Kugel, viši investicijski strateg pri Stein Roe Investment Counselu. Dionice sektora proizvodnje čipova predvodile su padom cijena dionica, nakon što je niz tvrtki tog sektora upozorio na snižene dobiti. Najviše na udaru našle su se dionice RF Micro i Microchip Technology Inc., nakon što su upozorili na lošije tromjesečne rezultate od očekivanja. Pritom je cijena dionica RF Micro oslabila gotovo 12 posto, a Microchip Tehnology, za nešto više od devet posto. Intel, najveći svjetski proizvođač čipova, zabilježio je također pad cijena dionica, pridruživši se slabljenju dionica ostalih pripadnika tog sektora. Oslabile su znatnije i dionice internetskih tvrtki, među kojima se izdvaja div te industrije Yahoo Inc. Potonula je i dionica telefonskog operatera AT&T Corp., nekih tri posto, nakon što je tvrtka najavila izmjene kako bi se ubrzao proces odlučivanja i poboljšale usluge, što će rezultirati ukidanjem radnih mjesta. Među najvećim dobitnicama isticale su se dionice zrakoplovnih kompanija budući se ulagači nadaju oporavku u toj industriji pogođenoj snažnim padom prometa. Najveće dobitke ostvarila je pritom dionica AMR-a, matične kompanije American Airlinesa, ojačavši osam posto, te ona tvrtke Delta Air Lines, na dobitku od gotovo šest posto. Na strani najznačajnijih dobitnika našle su se još dionice najvećeg svjetskog proizvođača aluminija Alcoa, ojačavši gotovo osam posto, nakon što su izvješća o zaradi kompanije nadmašila očekivanja analitičara. "Tržište će sada iščekivati nove prepreke, a to su poslovna izvješća kompanija. Posljednji gospodarski pokazatelji bili su užasni", kazao je trgovac dionicama pri Legg Mason Wood Walkeru u Balitomoreu. Silazni trend s Wall Streeta nije se proširio na europske burze. Londonski Ftse indeks porastao je ovoga tjedna 0,9 posto, na 3.803 boda, dok je frankfurtski DAX indeks bio na većem dobitku, gotovo pet posto, završivši na 2.697 bodovaa. U cijene dionica već je uračunata američka pobjeda u Iraku, a ulagače sad zabrinjavaju upravo zarade korporacija. "Još su uvijek preveliki proizvodni kapaciteti u svijetu, a svjedoci smo i snižavanja procjena rasta gospodarskih aktivnosti", ocijenio je Robert Sellar, upravitelj investicijskog fonda Aberdeen Asset Management. "Rast cijena dionica bit će problematičan sve dok se prekomjerni kapacitet ne smanji ili ne propadne", dodao je. Iz nizozemske ABN AMRO banke procjenjuju kako su zarade korporacija nastavile padati i u ožujku, izuzev u naftnom i telekom sektoru. Značajno su pale zarade farmaceutske i bankarske industrije, proizvođača automobila te hardvera. Padom cijena na europskim tržištima kapitala predvodio je sektor osiguravatelja, pogođen snižavanjima kreditnih rejtinga, nakon čega su nizozemski ING i Aegon, te britanska Aviva, zabilježili pad vrijednosti dionica od između 2 i 3 posto. Njemački je Allianz oslabio 3 posto nakon najave izdavanja novih dionica. Gubitnica je bila dionica osiguravateljske tvrtke AXA, koja je potonula gotovo četiri posto, nakon što je tvrtka procijenila da će joj gubitak za 2002. biti dvostruko veći nego što se ranije očekivalo, odnosno 2,9 milijardi eura. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks spustio se ovoga tjedna ispod psihološki važnih 8.000 bodova, po prvi puta od početka ožujka. Oslabio je gotovo pola posto, spustivši se na 7.980 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 03. travnja 10. travnja Promjena u % Euro/USD 1,0753 1,0787 0,32 Euro/JPY 128,48 129,08 0,47 USD/JPY 119,42 119,60 0,15 Svjetska devizna tržišta ovoga su tjedna malu pozornost pridavala rušenju vladavine iračkog predsjednika Sadama Huseina, usredotočivši se više na zdravlje američkog gospodarstva. Američka valuta pritom je bila na gubitku prema euru. Dolar je tako oslabio nekih 0,3 posto u odnosu na euro, koji stoji 1,0787 dolara. Na vrijednosti je, pak blago dobio prema jenu, dosegnuvši 119,6 jena. Istodobno, euro je dobio na vrijednosti i prema jenu, oko 0,5 posto, na 129,08 jena, nakon što je nakratko dosegao najvišu razinu u posljednjih deset dana od 129,66 jena. Od početka rata ulagači su tražili svaki znak napretka borbi u Iraku budući je ulagače u američku valutu brinulo da bi duži rat mogao dodatno pogoditi ionako goleme deficite u proračunu i bilanci plaćanja. Kratki rat značio bi manje troškove i manje štete za ta dva deficita. Dok vodeći američki dužnosnici upozoravaju da rat još nije okončan, tržišni sudionici smatraju da je blizu završetka, pa ponovno počinju strahovati glede strukturalnih problema koji muče američko gospodarstvo, poput golemog manjka u bilanci plaćanja, koji bi mogli obeshrabriti priljev kapitala i pogoditi gospodarstvo. "To je tipična situacija 'prodaj glasinu, kupuj činjenicu'", kazao je valutni strateg pri BNP Paribas banci, Hans Redeker. "Tržište se opet usredotočuje na situaciju u gospodarstvu". Čelnik središnje američke banke Fed, Alan Greenspan izjavio je da se još ne vidi cjelokupan učinak rata u Iraku na najveće svjetsko gospodarstvo. "Nećemo znati cjelokupne posljedice ovoga rata sve dok on ne završi", kazao je Greenspan, dodavši da američki gospodarski sustav "više naginje gospodarskom rastu nego stagnaciji". c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 02.04.03 USLIB 1,31 1,30 1,28 1,23 02.04.03 EULIB 2,57 2,57 2,51 2,42 10.04.03 USLIB 1,31 1,31 1,29 1,25 10.04.03 EULIB 2,56 2,57 2,52 2,44 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 04. do 11. travnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 04. travnja 11. travnja u % Euro 1 7,6250 7,5134 -1,46 USD 1 7,1222 6,9633 -2,23 GBP 1 11,1363 10,8938 -2,17 JPY 100 5,9668 5,8068 -2,68 CHF 1 5,1385 5,0385 -1,94 SIT 100 3,2843 3,2353 -1,49 Prema tečajnici HNB-a kuna je i ovoga tjedna nastavila jačati u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura, u odnosu na kunu u posljednja dva tjedna, oslabio 2,35 posto. U proteklih je pet tjedana kuna u odnosu na švicarski franak ojačala 4,32 posto. U posljednja je pak tri tjedna, u odnosu na kunu, oslabio tečaj britanske funte 3,45, američkog dolara 3,41 te japanskog jena 3,32 posto. Također je u proteklih 14 dana, 2,56 posto, porastao tečaj kune u odnosu na slovenski tolar. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 1.000.000 - 71.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 2.000.000 1.000.000 71.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,4182,35 % 98,2613,55 % 96,7213,40 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 99,1963,25 % 98,2613,55 % 96,1644,00 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 99,3072,80 % 98,2613,55 % 96,3223,83 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,1282,35 % - 96,1644,00 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 100 - 28,17 Dospijeće 10. srpnja 2003. - 08. travnja 2004. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 72 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od dva milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,418 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 2,35 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 99,196 kuna, a kamatna je stopa bila 3,25 posto. Sukladno tome, jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,418 kuna, a kamatna stopa na 2,35 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio čak 100 posto. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od milijun kuna, dok ostvarenog iznosa emisije nije bilo. Najviša je ponuđena cijena bila 98,261 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,55 posto. Najniža pak cijena iznosila je 98,261 kunu uz kamatu od 3,55 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 71 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša ponuđena cijena iznosila je 96,721 kunu po kamatnoj stopi od 3,40 posto. Najniža je pak cijena bila 96,164 kune uz kamatu od 4,00 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 96,164 kune pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 4,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 28,17 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 4,975 milijardi kuna. Od toga je 97,6 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 396,2 milijuna, dok je na rok od 364 dana upisano 4,481 milijarda kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 13. svibnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 10. Sjednica vlade Građanima koji to žele u fiksnoj telefoniji će se moći omogućiti da telefon plaćaju unaprijed, te da im se besplatno zapriječe pozivi na određene brojeve - takve mogućnosti predviđa Zakon o zaštiti potrošača, čiji je konačan tekst Vlada u četvrtak sa sjednice poslala Saboru. Pretplata za fiksne telefone i dalje će postojati, dok će se ostale javne usluge plaćati po stvarnoj potrošnji. Taj zakonski tekst posebnu pozornost posvećuje obvezama trgovaca i tijela državne uprave, kod prodaje javnih usluga. Pod tim uslugama misli se na prodaju struje, plina, grijanja, fiksnu telefoniju, javni gradski i prigradski prijevoz, opskrbu pitkom vodom, čistoću i odvodnju otpadnih voda. Držeći se smjernica EU-a i Hrvatska u svoj zakon ugrađuje načelo da javne usluge moraju biti dostupne svim građanima i po dostupnim cijenama, uključujući i siromašnije građane, rekao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Predloženi zakon predviđa da regulatorna tijela svoje odluke donose tek nakon dobivena mišljenja savjetodavnog tijela u koje će biti uključeni i predstavnici potrošača. Zakon predviđa i osnivanje povjerenstava za prigovore potrošača, te osnivanje savjetovališta za zaštitu potrošača. Nacionalni program zaštite potrošača Sabor bi donosio svake druge godine. U prvo saborsko čitanje Vlada je poslala izmjene Zakona o stečaju, kojima je cilj pojednostaviti i ubrzati stečajne postupke. Slijedom toga poslove Stečajnog suda preuzeo bi stečajni sudac, stečajni postupci bi se trebali obavljati brzo, a ključne odluke o tomu hoće li se stečaj provesti kao sanacijski, reorganizacijski ili likvidacijski morale bi se donijeti relativno rano. Vjerovnici bi najkasnije u roku šest mjeseci trebali odlučiti hoće li i na koji način stečajni dužnik nastaviti poslovati, hoće li se pristupiti pripremi stečajnog plana. Predloženi zakon sadrži i mogućnost da vjerovnici na skupštini vjerovnika zamijene stečajnoga upravitelja, ako njime nisu zadovoljni. Stečajnim upraviteljima mogli bi pak biti imenovani samo odvjetnici, ili osobe u javnim trgovačkim društvima ovlaštene za obavljanje stečajno-upraviteljske službe. To je, ističe ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, važno jer su te osobe osigurane, te odgovaraju za obveze društva svojom osobnom i imovinom društva. Vlada je Saboru u prvo čitanje poslala i novi Zakon o tržišnom natjecanju, koji drukčije definira vladajući položaj na tržištu, koncentraciju i slično. Bitne promjene odnose se i na tijela koja upravljanju Agencijom za zaštitu tržišnoga natjecanja. Umjesto sadašnjeg Savjeta, kao savjetodavnog tijela uvelo bi se Vijeće za tržišno natjecanje koje bi bilo profesionalizirano. Od 1. do 15. lipnja ove godine u Hrvatskoj bi se proveo popis poljoprivrede koji bi obuhvatio kućanstva i poslovne subjekte koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, utvrđeno je zakonskim prijedlogom o popisu poljoprivrede kojega je Vlada sa sjednice uputila Saboru. Popisom bi se prikupili podatci o radnoj snazi, o zemljišnom i stočnom fondu, površinama pod voćnjacima, vinogradima, podatci o korištenju sredstava za zaštitu bilja, poljoprivrednim strojevima i objektima i.t.d. Popis će provoditi oko 17 tisuća popisivača, a taj posao državu će koštati 125,5 milijuna kuna. Vlada je Saboru uputila i izmjene Pomorskog zakonika kojima bi se omogućilo da u unutarnje hrvatske vode i luke mogu uplovljavati i u njima boraviti i strani ratni brodovi s nuklearnim naoružanjem. Uplovljavanje se ne bi moglo odobriti brodu koji bi svojim boravkom ugrozio sigurnost Hrvatske. Ministarstva poljoprivrede i zdravstva dobila su rok od sedam dana da usklade stajališta, je li vino prehrambeni proizvod ili ne. Naime, novim zakonom o vinu ono bi se definiralo kao prehrambeni proizvod, a visoka kvalitetna vina mogla bi se reklamirati. Vlada nije prihvatila zahtjev oporbe da se suze razlozi za priznavanje azilantskog statusa, ustrajući na rješenju za koje kaže da je usklađeno s propisima EU. Pravo na azil imao bi tako stranac koji se ne želi ili ne može vratiti u domovinu, bojeći se da bi u njoj bio progonjen zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja. Isto bi pravo imala i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje prethodnog boravišta, a koja se ne može, ili se zbog straha ne želi vratiti u tu zemlju. Ukupno će za početak provedbe Zakona o azilu u proračunu trebati osigurati 13,3 milijuna kuna. Oko 1,6 milijuna kuna potrebno je za barem 20 novih radnih mjesta u MUP-u, a najmanje 3,5 milijuna za opremanje i informatizaciju novog policijskog odjela. Zbog nužnih priprema za njegovu provedbu, Zakon o azilu bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja dogodine. 11. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade Hrvatska Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici primila na znanje Godišnje financijsko izvješće društva ACI d.d., Opatija za 2001., Izvješće Uprave o stanju Društva s prijedlogom pokrića gubitka te Informaciju o Planu poslovanja društva za 2003. godinu, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. U Godišnjem izvješću stoji kako se u 2001. godini bilježi povećanje fizičkog prometa djelatnosti nautike kroz broj brodica na stalnom vezu za 5 posto, dok je broj brod/dana u tranzitu porastao za 6 posto u odnosu na 2000. Poslovni prihodi djelatnosti nautike bilježe povećanje od 9,7 milijuna kuna, odnosno 14,9 u odnosu na 2000. Financijski rashodi iznose 15 milijuna kuna, odnosno bilježe povećanje od 5,6 milijuna kuna ili 60 posto u odnosu na 2000., ali i dalje predstavljaju veliko opterećenje u poslovanju. Tijekom 2001. godine nova zaduženja svedena su gotovo na minimum i to za održavanje likvidnosti, stoji u priopćenju. Poslovni plan ACI-a za 2003. predviđa porast fizičkih pokazatelja djelatnosti nautike - broj brodica na stalnom i dnevnom vezu od po 3 posto te korekciju cijena nautičkih usluga (prosječni porast od 10 posto). Donesena je Uredba o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola. Tom su Uredbom uneseni novi hrvatski podbrojevi za pojedine robe radi sigurnije kontrole prilikom uvoza (nuklearni materijali, medicinski proizvodi i sl.). Vlada je dala suglasnost za prodaju dionica trgovačkih društava Đakovština d.d., Đakovo, Hoteli Podgora d.d., Podgora, Hoteli Živogošće d.d., Živogošće, Jelsa d.d., Jelsa, PP Orahovica d.d., Orahovica i Željezara Split d.d., Split javnim natječajem iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a sukladno Statutu tog Zavoda, kojim se propisuje da pravne poslove o stjecanju, opterećenju ili otuđenju imovine čija je vrijednost veća od 5.000.000 kuna ravnatelj može poduzimati samo uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća i Vlade. Vlada je dala suglasnost Glavnom državnom odvjetniku RH za angažiranje odvjetničkog ureda u SAD-u u postupku blokiranja sredstava bivše SFRJ u bankama SAD-a. Ova su sredstva dio aktive za formiranje ukupne mase za sukcesiju bivše SFRJ. Donesena je Odluka kojom se objavljuje Odluka broj 1/2002 Privremenog odbora između Republike Hrvatske, s jedne strane, i Europske zajednice, s druge strane, o usvajanju njegovih pravila postupka usvojena na prvom sastanku Privremenog odbora 19. travnja 2002. Hrvatska Vlada je na sjednici 18. travnja 2002. donijela odluku o prihvaćanju stajališta RH o Pravilima postupka Privremenog odbora za nadzor i provedbu Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između RH i Europske zajednice koju su predstavnici Vlade RH u Privremenom odboru proveli u potpunosti. 12. Vladini izvori: Oko pet tisuća tvrtki bez mogućnosti nagodbe za stara dugovanja Oko pet tisuća tvrtki nije uspjelo postići nagodbu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih obveza prema državi, jer imaju ogromna dugovanja i prema drugim vjerovnicima, a u nagodbe se 'ušlo' s oko 900 tvrtki, doznaje se u hrvatskoj Vladi. Vlada je, naime, prošli četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice prihvatila izvješće o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. U zakonskom roku podneseno je 59,3 tisuće prijava o spremnosti za nagodbu, ukupnog iznosa od 4,95 milijardi kuna, a riješeno je do sada 17,8 tisuća podnesenih nagodbi, ukupnog iznosa 2,5 milijardi kuna, priopćeno je jučer nakon sjednice Vlade. Najveći broj zahtjeva i postignutih nagodbi odnosi se na fizičke osobe, a tek u manjem broju riječ je o pravnim osobama. Prema izvorima bliskim Vladi, prijave za nagodbu 4.977 pravnih osoba u potpunosti su odbačene, jer te tvrtke imaju ogromne obveze ne samo prema državi, nego i drugim vjerovnicima s kojima se nisu uspjeli dogovoriti o svojim dospjelim obvezama. U fazu nagodbe ušlo se pak sa 901 tvrtkom, s iznosima od 1,5 milijardi kuna. Od toga samo 259 tvrtki, sa oko 14.500 zaposlenih, u nagodbu ulazi bez dugovanja iz 2000. i 2001. godine. Naime, prema Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava nagodba se mogla postići s tvrtkama ili fizičkim osobama za dugovanja nastala do konca 2000. godine, te s uredno podmirenim obvezama u 2001. i 2002. godini. Kako se doznaje iz izvora bliskih Vladi, oko 700 je tvrtki koje imaju dugovanja i iz 2001. i 2002., a njima bi se dao rok da do konca lipnja podmire obveze iz tih godina, bilo u novcu ili imovini. Za te obveze nema nikakvih popusta, a tek kada to plate išlo bi se u realizaciju nagodbi za dugovanja do 2000., kažu u Vladi. Tvrtke koje imaju dugovanja iz prethodne dvije godine uvjetno su svrstane u tri kategorije, prema visini dugovanja. Tako je 308 tvrtki, sa oko 4.500 zaposlenih, s dugovanjima do sto tisuća kuna. Dugovanja tih tvrtki do konca 2000. iznose ukupno 134,9 milijuna kuna, a tijekom 2001. i 2002. skupile su "novih" 9,8 milijuna kuna duga. S iznosima dugovanja od sto tisuća do milijun kuna je 230 poduzeća sa 6.429 zaposlenih, a njihova su "stara" dugovanja o kojima se može postići nagodba 168,8 milijuna kuna, dok su im "nova" dugovanja dosegnula ukupno 84,5 milijuna kuna. Najveći je problem pak sa 114 tvrtki, sa ukupno 19.724 zaposlena, čija su dugovanja do konca 2000. dosegnula 885,6 milijuna kuna, a u protekle dvije godine skupila su još 620,7 milijuna kuna novih dugovanja prema državi i taj bi iznos trebale podmiriti do konca lipnja. U Vladi ističu da još nisu konačni svi podatci o dugovanjima i nagodbama. U iduća dva mjeseca očekuje se razrješavanje svih tih pitanja, a u tom se razdoblju očekuje i donošenje izmjena Zakona o stečaju, zakona o radničkim potraživanjima, naglašavaju Vladini izvori. 13. Novi devizni zakon i liberalizacija kapitalnih transakcija Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, Hrvatska je, među ostalim, preuzela i obvezu liberalizacije kapitalnih transakcija, odnosno omogućavanja slobodnog protoka kapitala. U tom cilju, sredinom prošle godine izrađen je prijedlog novog zakona o deviznom poslovanju, a njegovu konačnu verziju hrvatska je Vlada prošlog tjedna uputila na drugo čitanje u Sabor. Konačnim se prijedlogom uređuje niz područja - od izravnih ulaganja, ulaganja u nekretnine i poslovanje s vrijednosnim papirima, pa sve do fizičkog iznošenja i unošenja novca. U dijelu zakona koji se u najvećoj mjeri odnosi na prosječnog hrvatskog građanina, odnosno u fizičkom iznošenju i unošenju novca i ovim se prijedlogom zakona zadržavaju ograničenja na iznos stranog gotovog novca i čekova koji glase na gotovinu. Ograničenja će regulirati Hrvatska narodna banka, a prijedlog je da se sadašnji limit od tri tisuće njemačkih maraka poveća na tri tisuće eura. Ograničenje unošenja, odnosno iznošenja efektivnih kuna, pak, povećalo bi se s trenutno važeće dvije na 15 tisuća kuna. Premašivanje limita, stoji u konačnom prijedlogu, kažnjavalo bi se sa dvije do 20 tisuća kuna. Građanima će novim zakonom o deviznom poslovanju u pravilu ostati zabranjen transfer sredstava na račune u inozemstvu, i to najkraće do punopravnog članstva Hrvatske u EU. No, gospodarstvenicima novi prijedlog zakona donosi niz pozitivnih promjena. Novi zakonski tekst usmjeren je, naime, daljnjoj liberalizaciji kapitalnih transakcija, kao što su npr. izravna ulaganja, ulaganja u nekretnine, komercijalni krediti, poslovi s vrijednosnim papirima i sl. Na liberalizaciju pojedinih segmenata kapitalnog računa Hrvatska se obvezala i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i to najkasnije u razdoblju od četiri godine nakon njegova stupanja na snagu. Potpunu liberalizaciju kapitalnih transakcija Hrvatska pak mora omogućiti najkasnije do postizanja punopravnog članstva u EU. Primjerice, novim zakonom o deviznom poslovanju omogućilo bi se domaćim bankama dugoročno (duže od jedne godine) kreditiranje stranih tvrtki, i to odmah po stupanju zakona na snagu, dok bi se kratkoročno zaduživanje omogućilo četiri godine nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Novi zakon o deviznom poslovanju, za razliku od važećeg, ne sadrži odredbe koje se odnose na promet zlata, a u sebe pak uključuje reguliranje kreditnih poslova s inozemstvo, što je sada regulirano posebnim zakonom. 14. Odbor za gospodarstvo: Oporba protiv izmjena Zakona o privatizacijskim fondovima Oporbeni članovi saborskog Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu žestoko su u utorak kritizirali predložene izmjene Zakona o investicijskim fondovima, tražeći od Vlade da odustane od njih. To nije prijedlog struke, to je prijedlog za sukob, 'zahvaljujući' kojemu će novce izgubiti uglavnom ratni stradalnici, ali i mirovinski fondovi, neke su od ocjena oporbenih zastupnika. Po predloženim izmjenama investicijski bi se fondovi morali u roku od jedne godine riješiti udjela iznad deset posto koje imaju u dioničkim društvima. Na taj bi se način, u roku od jedne godine na tržištu, gdje nema velike potražnje, našla imovina vrijedna 4,2 milijarde kuna. Unatoč spomenutim zahtjevima Odbor pred Sabor ide s 'neriješenim' stavom - za predložene izmjene glasovala su četiri člana, a isto toliko ih je bilo protiv. Gospodarskim se zakonima danas bavio i Odbor za zakonodavstvo koji je dao 'zeleno svjetlo' predloženom zakonu o željeznici koji otvara prostor privatizaciji u tom sektoru. Unatoč negativnom mišljenju Vlade, načelnu podršku članova Odbora dobio je i HSS-ov prijedlog da se privremeno zabrani uvoz, prodaja i proizvodnja genetski modificiranih organizama. 15. HNB: U Hrvatsku 2002. investirano 980,5 milijuna dolara Izravna strana ulaganja u Hrvatsku su prošle godine iznosila 980,5 milijuna američkih dolara, a u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine stranci su u Hrvatsku uložili 7,47 milijardi dolara, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Prema podatcima koje je središnja banka objavila na svojim web stranicama, nakon tri godine strana su ulaganja prošle godine ponovno pala ispod milijarde dolara. Godine u kojima se bilježe najveći iznosi inozemnih ulaganja su 2001. sa 1,5 milijardi dolara, 1999. sa 1,4 milijarde dolara, te 2000. kada je u Hrvatsku uloženo nešto manje od 1,1 milijarde dolara. Tijekom prošle godine najviše su u Hrvatsku investirale tvrtke iz Austrije i iz te je zemlje stiglo 44,13 posto prošlogodišnjih ulaganja. S udjelom od 19,92 posto slijedi Italija, potom Luksemburg na koji se odnosi 12,91 posto izravnih ulaganja u Hrvatsku. Na četvrtom mjestu po visini izravnih ulaganja, s udjelom od 9,56 posto, nalazi se EBRD, zatim Francuska (6,09 posto) te Njemačka (5,07 posto). Čak 63,75 posto izravnih inozemnih vlasničkih ulaganja prošle je godine bilo usmjereno u bankarski sektor. Udio turističkog sektora, odnosno hotela i motela s restoranima u prošlogodišnjim vlasničkim ulaganjima bio je 9,62 posto, dok se 3,47 posto inozemnih ulaganja odnosilo na trgovinu. U razdoblju pak od 1993. do kraja 2002. godine najviše stranih ulaganja odnosilo se na telekomunikacijsku djelatnost (26,25 posto), bankarski sustav (21,35 posto) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (13,99 posto). I u desetgodišnjom razdoblju najviše je stranih ulaganja tvrtki iz Austrije (28,59 posto), slijede Njemačka (22,75 posto), te SAD (14,69 posto). Prema podacima HNB-a, hrvatske su tvrtke tijekom prošle godine u inozemstvo investirale 95,67 milijuna američkih dolara, a u razdoblju od 1993. do kraja 2002. godine 668,2 milijuna dolara. Hrvatske su tvrtke prošle godine svoja ulaganja ponajviše usmjerila u Sloveniju (24,54 posto), Nizozemsku (21,45 posto), Bosnu i Hercegovinu (20,84 posto), a najveći su interes pokazale za farmaceutsku djelatnost (37,23 posto vlasničkih ulaganja), te za proizvodnju celuloze (32,28 posto). 16. Kunski depoziti na godišnjoj razini porasli za 34 posto Kunski - štedni i oročeni depoziti u hrvatskim poslovnim bankama krajem veljače ove godine dostigli su iznos od blizu 14,5 milijardi kuna, što je za 34,2 posto ili za gotovo 3,7 milijardi kuna veći iznos nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu pak na mjesec prije kunski su depoziti povećani za 473 milijuna kuna ili za 3,4 posto, na 14.468 milijuna kuna krajem veljače, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na web stranicama Hrvatske narodne banke. O tendenciji kretanja štednih i oročenih kunskih depozita govori i podatak da su u usporedbi s krajem prosinca prošle godine, kada su iznosili 13 milijardi kuna, porasli za 1,46 milijardi kuna, odnosno nominalno za 11,3 posto. Istodobno, devizni depoziti kod poslovnih banaka, koji čine oko 83 posto od ukupnih kunskih i deviznih depozita, bilježe blagi nominalni rast. Krajem veljače devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili su ukupno 73,13 milijardi kuna, što je nominalno za 0,2 posto više nego u mjesecu prije, a za 1,5 posto (ili za milijardu kuna) nominalno (bez utjecaja tečajnih razlika) više nego na kraju prošle godine. Treba, naime, imati u vidu, da je prošlih mjeseci jačao euro, pa je povećan i kunski iznos depozita denominiranih u eurima. Devizni depoziti na kraju veljače ove godine još su nešto manji (nominalno za 0,7 posto) nego u istom prošlogodišnjem razdoblju kada je konverzija u euro rezultirala rekordnim razinama deviznih depozita (koji su u veljači 2002. iznosili 73,6 milijardi kuna). U strukturi deviznih depozita prevladavaju depoziti stanovništva, sa udjelom od 86 posto (prema podacima iz siječnja ove godine). Kod kunskih depozita oni stanovništva čine 43,5 posto, a depoziti poduzeća nešto više od 38 posto. 17. "Konačna" javna dražba Zagrebačke burze Na elektronskoj "konačnoj" javnoj dražbi Zagrebačke burze održanoj u petak, postignuta je cijena od ukupno 95.104 kuna, što je 311,78 posto više od početne cijene, objavili su sa Burze. Na dražbi je bilo ponuđeno šest tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju ima dionice ili udjele, a prodano ih je pet. Tako je za 2.001 kunu prodano 146 dionica bjelovarske tvrtke Prerada (početna cijena je bila jednu kunu), dok je 5392 dionica tvrtke Trgovina iz Vrgorca prodano za 10.001 kunu (početna je cijena također iznosila jednu kunu). Za 40.001 kunu prodano je 4.958 dionica daruvarske Veterinaria (početna cijena je bila jednu kunu), a za 26.001 kunu 558 dionica vrgoračke tvrtke Vigal. Početna cijena za dionice te tvrtke također je iznosila jednu kunu. Za 17.100 kuna koliko je bila i početna cijena prodano je 49,43 posto udjela u tvrtki Adria iz Rijeke. Bez kupca je ostala tvrtka Vig iz Zagreba. Rezultati današnje dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Prerada d.d. Bjelovar 146 dionica 1,00 2.001,00 CEFB Trgovina d.d. Vrgorac 5392 dionice 1,00 10.001,00 IFIN Veterinaria d.d. Daruvar 4958 dionica 1,00 40.001,00 INVC Vig d.d. Zagreb 141 dionica 13.400,00 Vigal d.d. Vrgorac 558 dionica 1,00 26.001,00 FINT Aida d.o.o. Rijeka 49,43 % udjela 17.100,00 17.100,00 RID UKUPNO 95.104,00 18. Hypo Alpe Adria bank: Mjere HNB-a nisu bile nužne Mjere Hrvatske narodne banke (HNB) iz siječnja ove godine koje imaju za cilj ograničiti rast kreditnih plasmana banaka nisu bile nužne, obzirom da je hrvatski bankovni sustav stabilan, a kretanje kamatnih stopa pozitivno za klijente, kazao je u petak predsjednik Uprave Hypo Alpe Adria Banke (HAAB) Heinz Truskaller. Predstavljajući poslovne rezultate za 2002. Truskaller je kazao da su spremni s HNB-om pogledati podatke o prezaduženosti i vidjeti kojim bi se drugim mjerama to moglo ograničiti, "iako sumnja da su banke glavni krivci za prezaduženost države". Razlog bi prije trebalo potražiti u prevelikom uvozu, istaknuo je Truskaller. HAAB je, naime, prošle godine kredite i predujmove klijentima povećala za više od 60 posto, na 7,6 milijardi kuna, a za ovu je godinu bio planiran rast od 35 posto. No, zbog mjera HNB-a rast će sada morati biti ograničen na 16 posto, odnosno 4 posto po tromjesečju. U prva tri mjeseca ove godine taj je prag probijen zbog već unaprijed dogovorenih plasmana, a kao rezultat toga, dio potražnje Banka je morala preusmjeriti u druge financijske institucije te se povući iz nekih sindiciranih kreditnih aranžmana, kazao je Truskaller. Rast plasmana građanima iznosio je u 2002. u odnosu na 2001. gotovo 80 posto, dok su plasmani pravnim osobama povećani 58 posto. Primjerice, za kreditiranje turizma u suradnji s Ministarstvom turizma Banka je lani potpisala 70 ugovora vrijednosti oko 150 milijuna kuna, no zbog mjera HNB-a taj bi iznos ove godine mogao biti 'jednak nuli'. Umjesto takvih programa, Banka će se morati koncentrirati na područja u kojima će ostvariti veće prihode, kazao je Truskaller. Dodao je i kako je Hypo Alpe Adria Bank kapital ostvaren u Hrvatskoj do sada uvijek većim dijelom i 'ostavljala' u hrvatskom gospodarstvu, posebno u turizmu. Primjerice, od prošlogodišnjih 163,3 milijuna kuna bruto dobiti, odnosno 133,3 milijuna kuna neto dobiti, za dividende je namijenjeno 10 milijuna. Prošla je godina, prema riječima potpredsjednika Uprave Banke Igora Kodžomana bila vrlo plodonosna. Aktiva banke povećana je za 64 posto, na gotovo 10,4 milijarde kuna, a Hypo Alpe Adria Banka zauzima 8 posto hrvatskog bankarskog tržišta. Plan je te banke tržišni udio povećati na oko 10 posto, a među konkretnim planovima za ovu godinu, uz uvođenje niza novih proizvoda, je i izdavanje vlastitih obveznica, i to u vrijednosti od ukupno 240 milijuna kuna. Time bi Hypo Alpe Adria Banka bila prva banka u Hrvatskoj koja se odlučila na takav način financiranja. Dovršetak spajanja sa Slavonskom bankom, pak, planiran je u 2004. Današnja konferencija za novinare održana je u novoj poslovnoj zgradi Banke u Zagrebu, koju je Hypo Alpe Adria Bank kupila od Glumina banke u stečaju, a u kojoj će, među ostalim, za mjesec dana započeti i poslovanje s građanima. 19. ESB: U 2002. snažan rast svih pokazatelja Prošlu je godinu Erste & Steiermaerkische banku (ESB) završila sa značajnim rastom svim pokazatelja poslovanja, a kao najvažniji događaj u poslovnoj 2002. godini izdvaja se preuzimanje Riječke banke, istaknuo je u ponedjeljak na predstavljanju prošlogodišnjih rezultata predsjednik Uprave ESB-a Tomislav Vuić. Prema iznijetim podatcima, ESB je 2002. završila s rastom aktive od čak 47 posto, na 7,2 milijarde kuna. U prošloj su godini, u odnosu na 2001., kreditni plasmani klijentima povećani za 44 posto, na 4,2 milijarde kuna. Ukupni su depoziti istodobno ostvarili rast od 36 posto, na 3,7 milijarde kuna. Neto dobit ESB-a na kraju prošle godine iznosila je 88,9 milijuna kuna, ili 19,2 posto više nego prethodne godine. Snažniji rast ESB je lani zabilježila u poslovanju s građanstvom, kazao je član Uprave Banke Boris Centner. Plasmani građanstvu u 2002. u odnosu na 2001. povećani su za 51,62 posto, na 2,09 milijardi kuna, uz istovremeni porast depozita građana za 22,73 posto, na 2,1 milijardu kuna. U sektoru gospodarstva, pak, porast je kredita u odnosu na 2001. godinu iznosio 29 posto, uz čak 43,82 postotno povećanje depozita. U tom segmentu poslovanja, naglašava Centner, ESB je uglavnom usmjerena ka malom i srednjem poduzetništvu, što je razvidno i iz sudjelovanja Banke u programima kreditiranja ministarstava za obrt, malo i srednje poduzetništvu (MOMSP), te turizma. Primjerice, u sklopu programa razvoja turizma u malom gospodarstvu tih dvaju ministarstava ESB je lani odobrila 62 kredita u ukupnom iznosu od 96 milijuna kuna i tako postala najaktivnija banka u tom programu. Kreditiranje putem takvih programa nastavit će se i ove godine, usprkos ograničenjima koje je uvela Hrvatska narodna banka (HNB), a Uprava banke ovog će tjedna, najavio je Vuić, razmotriti na koji način odgovoriti na uobičajeno povećanu potražnju za plasmanima u drugom i trećem tromjesečju. Također, pred ESB-om i Riječkom bankom je i dovršetak procesa spajanja, pa se ograničenja rasta trebaju sagledati i s tog stanovišta, kazao je Vuić. Prema riječima čelnika ESB-a, Banka je u prva tri mjeseca ove godine 'ispoštovala' mjere HNB-a - kreditni su plasmani povećani za 3,97 posto, odnosno unutar 'zadanih' 4 posto po tromjesečju. 20. Riadria banka - dobit u prošloj godini 32,7 milijuna kuna Riadria banka d.d. Rijeka ostvarila je u 2002. neto dobit od 32,7 milijuna kuna, uz aktivu od 1,9 milijardu kuna, izvijestila je u ponedjeljak na Skupštini dioničara predsjednica Uprave te banke Vesna Badurina. Dijelom dobiti od 7,1 milijuna kuna bit će nadomješteni gubici iz 1998. i 1999., a 25,6 milijuna kuna rasporedit će se u zadržanu dobit. Neto dobit povećana je u odnosu na 2001. za 18 posto, a aktiva za 21 posto, kazala je Badurina. Po njenim riječima, aktiva Riadria banke krajem ožujka ove godine premašila je 2 milijarde kuna. Badurina ističe da je na rast aktive ponajviše utjecalo povećanje depozita za 14 posto. Ukupni depoziti iznose 1,5 milijardi kuna, a 81 posto tog iznosa čine depoziti stanovništva. Ukupni kreditni plasmani porasli su u prošloj u odnosu na godinu prije za 42 posto. Riadria banka u 2003. planira nastaviti poslovnu politiku koja je usmjerena stanovništvu, malim i srednjim poduzećima s područja Kvarnera, Istre i Gorskog kotara. Većinski vlasnik Riadria banke je Privredna banka Zagreb, s vlasničkim udjelom od 77,98 posto. 21. Riječka banka u 2002. ostvarila neto dobit od 121,6 milijuna kuna Riječka banka d.d. ostvarila je u 2002. neto dobit od 121,6 milijuna kuna, uz bilancu od 8,4 milijarde kuna i ukupne prihode od 409 milijuna kuna, izvijestio je utorak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave te banke Petar Radaković. Ukupni prihodi umanjeni su za gubitke od 53,2 milijuna kuna te su u konačnici iznosili 355,8 milijuna kuna. Najveći dio, 68,2 posto prihoda, ostvaren je od kamatnih prihoda. U 2002. odobreno je od 4,2 milijarde kuna zajmova (najviše javnom sektoru u gospodarstvu), a polozi klijenata iznosili su 5,3 milijarde kuna. Bilančna aktiva po zaposleniku na kraju je godine iznosila 8,5 milijuna kuna. Kriza koja je nastala nakon što je utvrđeno da su se u Riječkoj banci od 1997. do ožujka 2002. činile nezakonite radnje na štetu Banke ostavila je "subjektivan i težak pečat", kazao je Radaković te istaknuo da je poslovanje u 2002., uzimajući u obzir sve okolnosti, bilo vrlo zadovoljavajuće. Bilanca je u 2002., u odnosu na godinu prije, smanjena za 20 posto. Polozi gospodarstva smanjeni su od siječnja do travnja 2002. za 40 posto, a stanovništva za 37 posto. Depoziti gospodarstva potkraj 2002. povećani su za 17 posto, tj. na 1,1 milijardu kuna, a polozi stanovništva za 13 posto, odnosno na 4,2 milijarde kuna. Tržišni udjel Banke u prvoj polovici 2002. smanjen je sa 7,1 na 4,8 posto i na toj razini ostao je do kraja godine. Radković ističe da je osnovni cilj Banke zadržati postojeće klijente i povećati plasmane turizmu i malom i srednjem poduzetništvu. Iako su u 2002. depoziti smanjeni Riječka je banka tijekom te godine odobrila 5,8 posto više zajmova građanstvu i 22 posto više zajmova gospodarstvu, rekao je. Na novinarski upit hoće li Riječka banka, zbog mjera Hrvatske narodne banke za ograničavanje rasta plasmana banaka, u 2003. smanjiti kreditne plasmane Radaković je kazao da će ih Banka, bez obzira na moguće "penale", nastaviti povećavati, posebice radi zajmova za malo i srednje poduzetništvo. Dodao je su u prvom tromjesečju ove godine plasmani povećani za oko 4,5 posto. Govoreći o 120 djelatnika koji će nakon spajanja Riječke i Erste & Steiermarkische banke d.d. biti prekobrojni rekao je da je za njihovo zbrinjavanje osigurano gotovo 23 milijuna kuna, uz dvostruko bolje uvjete od onih propisanih zakonom. 22. Dobit Međimurske banke 11 milijuna kuna Međimurska banka d.d. Čakovec, koja je u vlasništvu Privredne banke Zagreb, odnosno talijanske korporacije Gruppo Intesa ostvarila je dobrim poslovanjem u prošloj godini neto dobit od 11 milijuna kuna, što je pet puta više nego godinu dana ranije. Kako je u srijedu na glavnoj skupštini naglasio Mislav Blažić, predsjednik Nadzornog odbora, Međimurska banka je među vodećim hrvatskim bankama po udjelu internet poslovanju, a i potpuno samostalno obavlja sve poslove platnog prometa. Više od 50 posto njenih štediša koristi internetsko poslovanje, a sa 50 tisuća kartica Međimurska banka Čakovec "pokriva" sve međimurske obitelji sa dvije kartice. Predsjednik Uprave MBČ Nenad Jeđud rekao je da i poslovanje u prva tri mjeseca pokazuje dobre učinke i da će ambiciozni godišnji plan biti ispunjen. Međimurska banka nastojat će u svojoj regiji otvarati nove poslovnice i time se potvrditi važnom bankom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. 23. Neto dobit Podravke lani povećana 75 posto, na 108,5 milijuna kuna Poslovni rezultati poslovanja grupe Podravka u prošloj godini pokazuju dva pozitivna trenda - trend rasta i trend zaustavljanja rasta troškova, rekao je u utorak prilikom objavljivanja poslovnih rezultata za 2002. godinu predsjednik Uprave te koprivničke prehrambene industrije Darko Marinac. Grupa Podravka lani je ostvarila neto dobit u iznosu 108,5 milijuna kuna, što predstavlja porast od čak 75 posto u odnosu na 2001., uz porast ukupnih prihoda od 10 posto, na gotovo tri milijarde kuna (2.929,9 milijuna kuna), dok su rashodi porasli po stopi od osam posto i ukupno su iznosili oko 2,8 milijardi kuna. Bila je to prva Podravkina godina u kojoj je rast ukupnih prihoda iznad prosječnog rasta industrije, a time su stvoreni temelji daljnjeg rasta u ovoj i idućim godina, rekao je Marinac. Prihodi od prodaje lani su u odnosu na prethodnu godinu povećani za osam posto, na 2,75 milijardi kuna, pri čemu je prodaja na domaćem tržištu porasla za osam posto, na 1,52 milijarde kuna, a na inozemnim tržištima za devet posto, na 1,23 milijarde kuna. Nakon domaćeg, na kojem je ostvareno 55,4 posto prodaje, najznačajnije tržište za Podravkine proizvode lani su bile zemlje jugoistočne Europe, u koje je izvoz iznosio 509,9 milijuna kuna ili 18,6 posto ukupnih prihoda od prodaje. Pritom je u samo u Češku, Slovačku i Mađarsku izvezeno roba u vrijednosti od 221,8 milijuna kuna ili čak 30 posto više nego u 2001. godini. Porast prihoda od prodaje u Podravci dijelom pripisuju akvizicijama - lani su kupljene porečka tvrtka Ital-Ice te tvrtka Lagris u Češkoj i Slovačkoj, ali i preuzimanju distribucije Nestle proizvoda u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi temeljem strateškog poslovnog saveza s Nestleom. Prilikom predstavljanja poslovnih rezultata u prošloj godini Marinac je rekao i kako je 'EBRD dogovorno pred samim izlaskom iz Podravke'. Financijska konstrukcija je gotova, suglasnost Nadzornog odbora Podravke također postoji, a kad sve bude usuglašeno s EBRD-om, o tome će biti obaviještena i javnost, rekao je Marinac. U utorak je sa Zagrebačke burze proslijeđena i odluka Uprave Podravke, donesene uz suglasnost Nadzornog odbora, o otkupu svih vlastitih povlaštenih dionica od EBRD-a. 24. Završena serija savjetovanja FINA-e o registru financijskih izvješća Dvama savjetovanjima u Zagrebu u srijedu je završena serija savjetovanja na temu "Financijsko izvješćivanje u uvjetima novog Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja" koji su u organizaciji Financijske agencije (FINA) od kraja ožujka održani i u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Opatiji, Puli, Osijeku i Varaždinu. Savjetovanja je FINA organizirala kako bi se poduzetnike, rukovoditelje računovodstava, ekonomiste, pravnike, informatičare, financijske ili knjigovodstvene stručnjake te sve ostale djelatnike na sličnim poslovima upoznalo sa Zakonom i promjenama koje će se javiti pri izradi i predaji financijskih izvješća. Cilj tih savjetovanja, koje su vodili stručnjaci iz FINA-e, bilo je upoznavanje s popunjavanjem predviđenih obrazaca kako bi Registar što jednostavnije započeo s radom. Zakon o Registru prihvaćen je krajem ožujka u Saboru, a uspostavom Registra pri FINA-i poslovni će subjekti biti rasterećeni podnošenja istih ili sličnih financijskih izvještaja na više mjesta. Naime, do sada su se ta izvješća, osim FINA-i, trebala predavati i na Trgovački sud te u Poreznu upravu. 25. Znanstveno-stručna konferencija - Hrvatsko novčano tržište U Poreču će se 08. i 09. svibnja u organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb, Tržišta novca Zagreb i TEB Poslovno savjetovanje održati VI znanstveno-stručna konferencija "Hrvatsko novčano tržište" izvijestili su s Tržišta novca. Na konferenciji će sudjelovati guverner HNB-a, dekan ekonomskog fakulteta, ministar gospodarstva, ministrica turizma, pomoćnik ministra financija, predsjednik Komisije za vrijednosne papire i drugi eminentni stručnjaci. Uz izbor zanimljivih i aktualnih tema iz područja znanosti i struke, na Konferenciji će biti predstavljen Sustav elektronskog trgovanja Tržišta novca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u TEB-u na tel. 01/4628- 106. 26. MMF: Deregulacija tržišta rada potakla bi rast europskog BDP-a Deregulacija tržišta rada u eurozoni po uzoru na konkurentsko tržište u Sjedinjenim Državama donijela bi europskim gospodarstvima dugoročan 10-postotan rast, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF). U svojem najnovijem izvješću o stanju svjetskih gospodarstava, MMF ističe da bi liberalizacija europskih većinom nefleksibilnih tržišta rada srezala stopu nezaposlenosti u toj regiji za 3,4 postotna boda. "Uporna visoka nezaposlenost u nizu industrijskih zemalja, posebice u kontinentalnoj Europi, definitivno predstavlja jedan od najočitijih neuspjeha gospodarske politike posljednja dva desetljeća", navodi se u MMF-ovim svjetskim gospodarskim predviđanjima. Veći dio Europe unatrag 30 godina pogađa relativno visoka stopa nezaposlenosti. Vlade u toj regiji postrožile su tržišta rada provedbom ili podizanjem troškova otpuštanja te drugim mjerama zaštite zaposlenih i nekonkurentnim određivanjem visine plaća, uključujući određivanje minimalnih plaća i visokih naknada za nezaposlene. Mnoge se tvrtke, tako, ne usuđuju upošljavati nove ljude, budući bi im, kako kažu, bilo previše teško ili skupo dati otkaz u slučaju gospodarskog usporavanja, a to se osobito odnosi na niže kvalificirane, manje produktivne radnike. "Sveobuhvatne reforme mogu generirati značajne dobitke", navodi se u MMF-ovom izvješću. "Zemlje s visokom stopom nezaposlenosti mogle bi tako početi bilježiti razinu nezaposlenosti kakvu svijet nije vidio od ranih 1970-tih". MMF-ov gospodarski model pokazao je da bi Europa, po uzoru na Sjedinjene Države, reformama regulacija zapošljavanja mogla ostvariti dugoročan pad stope nezaposlenosti za 1,7 postotna boda, rezanjem velikodušnih naknada za nezaposlene za 1,3 postotna boda, te poreznim rasterećenjima za 0,4 boda. 27. Sastanak MMF-a i Svjetske banke bit će u znaku poticanja rasta Nagli rast cijena nafte na svjetskim tržištima i nesigurnosti glede gospodarskih posljedica iračkoga rata ključni su čimbenici koji pridonose tekućem gospodarskom usporavanju i bacaju sjenu na kratkoročna gospodarska očekivanja, kazao je Michael Mussa, bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ministri financija i predsjednici središnjih banaka sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) sastat će se u petak kako bi razgovarali o načinima sprječavanja da tekuće gospodarsko usporavanje preraste u ozbiljnu globalnu krizu velikih razmjera. Ti će razgovori biti uvod u daljnje rasprave vodećih povjerenstava MMF-a i Svjetske banke u subotu i nedjelju. Pregovore G7 - Sjedinjenih Država, Japana, Njemačke, Britanije, Francuske, Italije i Kanade - vodit će američki ministar financija John Snow i predsjednik američke središnje banke (Fed) Alan Greenspan. Snow će tom prilikom pokušati pridobiti podršku za 726 milijardi američkih dolara vrijedan novi krug poreznih rasterećenja administracije predsjednika Georgea Busha, kao odgovor na američko gospodarsko usporavanje. Ionako slab oporavak američkog gospodarstva od krize 2001. gotovo je posve obustavljen. U petak prošli tjedan objavljeno je da je u ožujku u SAD-u podijeljeno još 108.000 otkaza, povrh 357.000 zabilježenih u veljači. Rat izaziva poseban oprez među američkim tvrtkama i potrošačima. Usporavanje najvećeg svjetskog gospodarstva odražava se, pak, i na američke trgovinske partnere, zbog čega analitičari snižavaju svoja predviđanja rasta u 2003. i za Europu i mnoge azijske zemlje. Većina analitičara vjeruje da će Sjedinjene Države i globalno gospodarstvo u drugoj polovici ove godine početi bilježiti oporavak, no u tome se uvelike oslanjaju na pretpostavku da će koalicijske snage nastaviti s uspjesima u ratu za svrgavanje iračkog predsjednika Sadama Huseina, te da će rat biti okončan u idućih nekoliko tjedana. 28. Statistika Rast BDP-a u prošloj godini 5,2 posto - Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u prošloj je godini u odnosu na 2001. realno porastao za 5,2 posto, objavio je na temelju tromjesečnih procjena BDP-a Državni zavod za statistiku. Procijenjeni rast BDP-a u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju iznosio 5,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2001. godine, dok je prethodnom tromjesečnom razdoblju rast BDP-a Hrvatske iznosio 6,5 posto. U drugom je tromjesečju rast BDP-a iznosio 4 posto, a u prvom 4,3 posto. Prema pokazateljima iz procjene obračuna bruto domaćeg proizvoda za četvrto tromjesečje prošle godine po kategorijama potrošnje (u stalnim cijenama) proizlazi da na rast BPD-a i dalje najviše utječe porast osobne potrošnje i investicija, dok je rast izvoza roba i usluga iznosio tek 0,1 posto. Osobna potrošnja raste uzastopno već više od tri godine, a stopa rasta iz zadnjeg tromjesečja prošle godine, od 7,3 posto, najviša je do sada. Kod investicija u kapital iskazuje se rast od 6,5 posto, a iako se rast iskazuje uzastopce već dvije godine, odnosno osam tromjesečja zaredom, stopa iz zadnjeg tromjesečja 2002. najniža je od trećeg tromjesečja 2001. godine. Istodobno, lagani porast iskazan kod izvoza roba i usluga uslijedio je nakon 1,1 postotnog pada u prethodnom, trećem tromjesečju lani. Državna se potrošnja, pak, u zadnjem tromjesečju lani, jedanaesto tromjesečje zaredom, nastavila smanjivati, i to po stopi od 2,1 posto. Uz smanjenje državne potrošnje, na smanjenje dinamike rasta BDP-a utjecalo je povećanja uvoza roba i usluga od čak 11,3 posto. Gledano na razini godine, rast prošlogodišnjeg BDP-a u odnosu na 2001. najviše je potaknut rastom osobne potrošnje od 6,6 posto i 10,1 postotnim rastom investicija u kapital. Izvoz roba i usluga 'pridonio' je s rastom od 1,2 posto, dok je rast BDP-a 'usporilo' 1,8 postotno smanjenje državne potrošnje te 8,8 postotni rast uvoza roba i usluga. Na rast bruto dodane vrijednosti (u stalnim cijenama) među pojedinim djelatnostima, najveći je utjecaj u četvrtom tromjesečju lani imao rast dodane vrijednosti u građevinarstvu, trgovini, financijskom posredovanju te hotelima i restoranima. Tako je stopa rasta bruto dodane vrijednosti u građevinarstvu u zadnjem lanjskom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosila 11,9 posto, u trgovini na veliko i malo 10,9 posto, u financijskom posredovanju 7,8, a kod hotela i restorana 6,9 posto. U industriji, čija dodana vrijednost čini najveći dio bruto dodane vrijednosti, bilježi se rast od 6,3 posto, što je najveća stopa rasta u toj djelatnosti od trećeg tromjesečja 1998. godine. Na godišnjoj razini, odnosno u 2002. u odnosu na 2001., najviše stope rasta bilježe građevinarstvo (rast od 13,9 posto), trgovina (12,7 posto) te hoteli i restorani (7,5 posto), dok je industrija zabilježila rast od 4 posto. U ožujku cijene na malo više 0,4 posto, a troškovi života 0,5 posto - Cijene na malo u Hrvatskoj su u ožujku u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku bile veće za 0,4 posto, dok su troškovi života u istom razdoblju porasli za 0,5 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U usporedbi s ožujkom prošle godine, odnosno na međugodišnjoj razini, cijene na malo su u trećem mjesecu ove godine, ukupno sa sezonskim proizvodima porasle su za 1,7 posto, a bez sezonskih proizvoda za 1,8 posto. U prva tri mjeseca ove godine cijene na malo su prosječno rasle po stopi od 0,332 posto ili ukupno 1 posto za sva tri mjeseca, izračunali su u DZS-u. U odnosu na veljaču, u ožujku su cijene roba porasle za 0,5 posto, a cijene usluga za umjerenijih 0,2 posto. Na povećanje cijena roba, kažu u DZS-u, najviše je utjecalo povećanje cijena na malo poljoprivrednih proizvoda za 4,7 posto bez sezonskih, odnosno čak 5 posto sa sezonskim proizvodima. Pritom je najvećih 11,2 posto poskupjelo svježe sezonsko povrće, dok je cijena stalnog svježeg povrća povećana za 7,8 posto. Maloprodajne cijene svježeg voća istodobno su porasle za 4,2 posto, svježih jaja za 0,9 posto, a svježe ribe 0,8 posto. Cijene industrijskih proizvoda u ožujku su porasle u prosjeku za 0,3 posto. U sklopu toga, neprehrambeni su proizvodi poskupjeli za 0,5 posto, a pića za 0,2 posto, dok su prehrambeni industrijski proizvodi pojeftinili 0,2 posto. Rast cijena usluga u ožujku, pak, pojašnjava se 2,4 postotnim povećanjem cijena usluga za obrazovanje i kulturu, pod čime statistika vodi TV pretplatu. Obrtničke su usluge istodobno poskupjele za 0,4 posto, dok su cijene stambeno komunalnih usluga snižene 0,1 posto. U okviru troškova života, cijene roba u ožujku su u odnosu na prethodni mjesec porasle za 0,6 posto, a cijene usluga 0,5 posto. Na kretanje troškova života u ožujku u odnosu na veljaču, odnosno njihovo povećanje, prema podacima DZS-a, utjecao je porast cijena prehrane za 1 posto te prometnih sredstava i usluga (među kojima su benzin i dizelska goriva) za 0,9 posto. Troškovi za proizvode i usluge u obrazovanju, kulturi i razonodi, pak, povećani su 0,6 posto, a za odjeću i obuću za 0,2 posto. Najmanjih 0,1 posto u ožujku su porasli troškovi stanovanja te duhana i pića. Troškovi za proizvode i usluge higijene i njegu zdravlja, pak, smanjeni su na mjesečnoj razini za 0,3 posto. Od početka godine do kraja ožujka, troškovi su života u Hrvatskoj rasli prosječno po stopi od 0,365 posto ili ukupni za prva tri mjeseca ove godine za 1,1 posto, dok su u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine porasli za 1,4 posto. Cijene industrijskih proizvoda u ožujku povećane 0,8 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u ožujku su ove godine u odnosu na veljaču porasle za 0,8 posto, dok su u usporedbi s istim mjesecom prošle godine u prosjeku bile veće za 4,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Promatrano prema glavnim industrijskih grupacijama, cijene energije povećane su u ožujku u odnosu na prethodni mjesec za najvećih 3,1 posto. Slijedi 0,2 postotno povećanje cijena kapitalnih proizvoda te 0,1 posto veće cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Cijene intermedijarnih proizvoda osim energije istodobno su smanjene za 0,3 posto, dok su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju pale za 0,1 posto. Najveće povećanje cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u ožujku je u odnosu na veljaču zabilježeno u preradi kože, izradi galanterije i obuće te je iznosilo 10,4 posto. Nešto manjih 8,3 posto istodobno su povećanje cijene u vađenju sirove nafte i zemnog plina, dok su cijene u proizvodnji koksa i naftnih derivata povećane za 4,4 posto. Nasuprot tome, za najvećih 4,1 posto u promatranom su mjesecu pale cijene u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira. U proizvodnji tekstila je zabilježen pad cijena industrijskih proizvoda od 0,9 posto, dok su u ožujku cijene u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti u odnosu na veljaču umanjene za 0,5 posto. Od početka ove godine do kraja ožujka cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima rasle su u prosjeku mjesečno po stopi od 0,563 posto ili ukupno za prva tri mjeseca 2003. godine za 1,7 posto. HZZ: nezaposlenost i dalje u padu - U ožujku je u Hrvatskoj evidentirano 355.808 nezaposlenih što je 1,9 posto manje nego u veljači i 14,3 posto manje u odnosu na ožujak prošle godine, izvijestio je danas Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Tren pada nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec, uz kratak prekid u siječnju, nastavlja se od ožujka 2002. godine, istaknula je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković- Pozaić. U ožujku je evidentirano 6.800 nezaposlenih manje nego u veljači, odnosno 59.544 manje nego u ožujku prošle godine. Regos je prošloga mjeseca počeo dostavljati podatke o mjesečnim zaradama nezaposlenih s evidencije HZZ-a preko ugovora o djelu, rekla je Crnković-Pozaić. Na taj je način HZZ registrirao 3.403 osobe koje su prekršile Zakon o posredovanju pri zapošljavanju pa će ih zbog toga brisati iz evidencije tijekom idućega mjeseca ili, ako oni to žele, prijaviti kao tražitelje posla. Po zakonu osobe koje primaju novčanu naknadu za nezaposlenost ne bi smjele dodatno zarađivati, a oni koji ne primaju naknadu s burze ne bi smjeli zaraditi više od 900 kuna mjesečno, koliko iznosi najveća novčana naknada.