ZAGREB, 9. travnja (Hina) -LJUBLJANA - Slovenija ništa ne duguje štedišama Ljubljanske banke Zagreb, rekao je u utorak u razgovoru za slovensku televiziju predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije Rudi
Gabrovec. Gabrovec je, komentirajući prijedloge da bi Slovenija trebala izdati državne obveznice kako bi pokrila staru štednju glavne podružnice Ljubljanske banke u Hrvatskoj, rekao kako je riječ o "nezrelim prijedlozima koji ga začuđuju".O takvoj je mogućnosti, koju je navodno ponudila Nova Ljubljanska banka (NLB) ali ga je ministarstvo financija odbilo, u utorak pisao slovenski poslovni list "Finance".Gabrovec je izjavio da se sa stajalištem Slovenije da staru deviznu štednju treba podijeliti po teritorijalnom načelu i u okviru sukcesijskog sporazuma slažu Srbija i Crna Gora, te Makedonija.Gabrovec je dodao kako Slovenija nije odgovorna ni za staru deviznu štednju koju štediše nisu prenijele na hrvatske banke u hrvatski javni dug. Po njegovim riječima, svoju štednju na hrvatske banke nisu prenijeli oni koji "nisu mogli dobiti hrvatsku domovnicu". "To je unutarnji hrvatski problem", rekao je Gabrovec.BEOGRAD - Sinoć su, u okviru policijske akcije "Sablja" u istrazi
ZAGREB, 9. travnja (Hina) -
LJUBLJANA - Slovenija ništa ne duguje štedišama Ljubljanske banke
Zagreb, rekao je u utorak u razgovoru za slovensku televiziju
predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije
Rudi Gabrovec.
Gabrovec je, komentirajući prijedloge da bi Slovenija trebala
izdati državne obveznice kako bi pokrila staru štednju glavne
podružnice Ljubljanske banke u Hrvatskoj, rekao kako je riječ o
"nezrelim prijedlozima koji ga začuđuju".
O takvoj je mogućnosti, koju je navodno ponudila Nova Ljubljanska
banka (NLB) ali ga je ministarstvo financija odbilo, u utorak pisao
slovenski poslovni list "Finance".
Gabrovec je izjavio da se sa stajalištem Slovenije da staru deviznu
štednju treba podijeliti po teritorijalnom načelu i u okviru
sukcesijskog sporazuma slažu Srbija i Crna Gora, te Makedonija.
Gabrovec je dodao kako Slovenija nije odgovorna ni za staru deviznu
štednju koju štediše nisu prenijele na hrvatske banke u hrvatski
javni dug. Po njegovim riječima, svoju štednju na hrvatske banke
nisu prenijeli oni koji "nisu mogli dobiti hrvatsku domovnicu". "To
je unutarnji hrvatski problem", rekao je Gabrovec.
BEOGRAD - Sinoć su, u okviru policijske akcije "Sablja" u istrazi
ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića (12. ožujka),
uhićeni bivši savjetnik jugoslavenskog predsjednika Vojislava
Koštunice Rade Bulatović i bivši načelnik Službe sigurnosti Vojske
Srbije i Crne Gore Aleksandar Tomić, javila je sinoć Televizija
B92.
Policijski izvori tvrde da se bivši Koštuničin savjetnik za
nacionalnu sigurnost Rade Bulatović, prije atentata na srbijanskog
premijera Đinđića, sastajao s prvoosumnjičenim za atentat (još u
bijegu) Miloradom Lukovićem Legijom, bivšim zapovjednikom
Jedinica za specijalne operacije, tzv. Crvenih beretki, te -
također osumnjičenim - Dušanom Spasojevićem zvanim Šiptar, koji je
prošlog tjedna ubijen u policijskoj akciji.
Aleksandar Tomić, bivši načelnik Službe sigurnosti Vojske Srbije i
Crne Gore, nedavno smijenjen s te funkcije, prema informacijama iz
policije, lagao je u svom prijašnjem iskazu policiji, te je ponovo
priveden, ali još nije jasno je LI zadržan u 30-dnevnom pritvoru.
Bivši Koštuničin savjetnik Bulatović je, inače, u svom dopisu jučer
dostavljenom medijima najavio tužbu "pred domaćim ili pred sudom
Vijeća Europe" protiv medija koji su prenijeli informaciju da je
bivši krajiški lider Borislav Mikelić bio posrednik u
organiziranju sastanka između njega i bivšeg načelnika Službe
sigurnosti Vojske Jugoslavije Aleksandra Tomića s vođama
"Zemunskog klana".
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan otkazao je u utorak svoju
turneju Europom, na koju je trebao krenuti u srijedu, objavljeno je
u UN-u.
Annan će radije pričekati europski summit u Ateni 17. travnja na
koji ga je pozvalo grčko predsjedništvo EU-e, a u okviru kojeg će se
moći sastati s europskim čelnicima, navodi se u priopćenju.
Annan je ovoga tjedna trebao posjetiti Veliku Britaniju,
Francusku, Njemačku i Rusiju. Planirana tema razgovora bio je
Irak.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush i britanski
premijer Tony Blair obećali su u utorak dati Ujedinjenim narodima
"vitalnu ulogu" u poslijeratnom Iraku, ali je ta uloga, koju Bush
određuje kao humanitarnu i savjetničku, daleko od ključne uloge u
nadzoru nad zemljom i uspostavi vlasti kako je vide Blair i
međunarodna zajednica.
Blair i Bush sastali su se u ponedjeljak i utorak u Hillsboroughu u
Sjevernoj Irskoj kako bi razgovarali o poslijeratnom Iraku i
izgladili nesuglasice oko toga tko bi trebao imati središnju ulogu
u upravljanju zemljom nakon rata.
Pitanje uloge Ujedinjenih naroda u Iraku usredotočuje se na
uspostavu privremene iračke vlade koja bi trebala postupno
preuzimati upravu nad zemljom od američkih i britanskih vojnih i
civilnih upravitelja. Privremena vlada bi trebala prepustiti vlast
izabranoj iračkoj vladi u nekoj za sada neodređenoj budućnosti.
U zajedničkom priopćenju američki predsjednik i britanski premijer
rekli su kako će Ujedinjeni narodi "igrati vitalnu ulogu" u
poslijeratnom Iraku.
Izgleda, međutim, da Bush i Blair različito definiraju taj novi
termin koji su dodali opisima UN-ove uloge u Iraku.
The Washington Post upozorava da su njih dvojica dali malo
pojedinosti o odnosima Ujedinjenih naroda i novoformiranog
američkog Ureda za obnovu i humanitarnu pomoć koji se već priprema
ući u Irak.
"Kada kažemo vitalna uloga, to je upravo ono što mislimo", rekao je
Bush. "Da će biti uključeni, zajedno s (američko-britanskom)
koalicijom, u pomaganju da se uspostavi privremena vlast. Ali,
irački narod je odgovoran za privremenu vlast".
On je kazao kako će privremena iračka vlast (IIA) biti "prijelazna
kvazi-vlada dok se ne pojavi prava vlada; dok se steknu pravi uvjeti
da ljudi izaberu svoje vodstvo".
Upitan na konferenciji za novinare da definira što znači "vitalna
uloga" za Ujedinjene narode Bush je odgovorio ograničavajući UN na
potporu koaliciji u obnovi poslijeratnog Iraka.
"To znači hranu, to znači lijekove, znači pomoć, to znači mjesto
gdje ljudi mogu dati svoje priloge, to znači predlaganje ljudi za
IIA, to znači biti strana u napretku koji će se napraviti u Iraku",
rekao je Bush.
The New York Times ocjenjuje kako Bush namjerava zadržati pravo
odlučivanja Sjedinjenih Država i Velike Britanije o članovima
privremene vlasti i njihovim ovlastima, zadržavajući Ujedinjenim
narodima ograničeniju ulogu nego što to traži većina europskih
zemalja, i do izvjesne mjere sam premijer Blair, najčvršći Bushov
saveznik u ratu u Iraku.
Nesuglasje između Busha i Blaira o ulozi Ujedinjenih naroda
potisnuto je u pozadinu i nije došlo do izražaja tijekom susreta u
Hillsboroughu.
Blair je do sada čvrsto zastupao stajalište da međunarodna
zajednica preko Ujedinjenih naroda mora igrati glavnu ulogu u
poslijeratnom Iraku, a ne samo Sjedinjene Države i Velika
Britanija. Blair budućnost poslijeratnog Iraka zamišlja poput
Afganistana gdje su Ujedinjeni narodi organizirali konferenciju u
Bonnu i nakon toga nadzirali uspostavu afganistanskih vlasti.
Važnu ulogu UN-a Blair želi dijelom i kako bi umirio vlastitu
javnost i premostio jaz između svoje vlade i najvažnijih europskih
saveznika Njemačke i Francuske.
RASPRAVE O ULOZI UN-A U IRAKU TEK SLIJEDE
Do ozbiljnijih raprava tek treba doći kako Sjedinjene Države i
Velika Britanija budu nastojale u, ratom u Iraku duboko
podijeljenom, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda osigurati
legitimnost buduće iračke vlasti.
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je u ponedjeljak rekao kako će
uključenje Ujedinjenih naroda u poslijeratni Irak biti bitno za
legitimnost nove iračke vlade.
Bushovo i Blairovo priopćenje kaže da će u Ujedinjenim narodima
tražiti rezolucije "koje će potvrditi teritorijalnu cjelovitost
Iraka, osigurati brzo dopremanje humanitarne pomoći i poduprijeti
odgovarajuću upravu za Irak nakon sukoba".
"Važno je ne ulaziti u bitku oko riječi o preciznoj ulozi ovdje ili
tamo", upozorio je Blair. "Nego radimo svi zajedno međunarodno,
koalicijske snage, međunarodna zajednica kako bi učinili ono što bi
trebali, a to je osigurati da se volja iračkog naroda izrazi kako
treba u institucijama koje su njihove, a ne neke vanjske sile ili
vlasti".
Bushovo ograničeno definiranje buduće uloge Ujedinjenih naroda
odgovara već ranije jasno izraženim stajalištima Bijele kuće da od
drugih zemalja i Ujedinjenih naroda očekuje humanitarnu pomoć i
financijsku potporu obnovi poslijeratnog Iraka, ali ne i
značajniju ulogu u upravljanju zemljom niti oblikovanju njezine
političke budućnosti.
Dužnosnici Bushove administracije rekli su kako će u
najvjerojatnijem konačnom američkom planu poslijeratnog Iraka u
prvoj fazi okupiranom zemljom upravljati Sjedinjene Države uz
pomoć saveznika i uz skromnu ulogu Ujedinjenih naroda. Američka
vojska će postupno predavati vlast, ministarstvo po ministarstvo,
privremnoj iračkoj vlasti koja će upravljati zemljom do izbora i
formiranja stalne vlade.
Jedan od problema koji može natjerati Bushovu administraciju da
potraži više međunarodne potpore i bude spremnija na kompromis je
održavanje mira i nadzora u poslijeratnom Iraku. Mirovne snage bi
mogao osigurati NATO, koji je i sam podijeljen oko pitanja rata u
Iraku, dok bi policiju mogle dati europske zemlje poput Italije,
Francuske, Španjolske, koje to sada čine u BiH.
Republikanski senator Richard Lugar, predsjednik senatskog Odbora
za vanjske odnose, i njegov kolega demokrat Joseph Biden zauzimaju
se za veću internacionalizaciju pitanja Iraka.
"Trebamo pokušati prepustiti NATO-u da drži Irak", rekao je Lugar.
Biden naglašava kako će obnova Iraka i njegovo prepuštanje
Iračanima trajati dulje nego planiranih nekoliko mjeseci i da
Sjedinjene Države trebaju što je moguće više saveznika u obnovi
zemlje.
BAGDAD - Američki marinci su u utorak iz zatvora u sjevernom dijelu
Bagdada oslobodili više od stotinu djece, rekao je novinaru France
pressea američki časnik.
"Djeca su bila u zatvoru jer se nisu htjela učlaniti u mladež
stranke Baas koja je na vlasti. Neki među njima u zatvoru su proveli
pet godina", rekao je pukovnik Fred Padilla.
Oko 150 pothranjene djece odjevene u dronjke, čija dob nije
objavljena, istrčalo je iz zatvora čim su vrata zgrade otvorena.
"Stotinjak djece naguralo se oko nas radujući se i grleći nas.
Uskoro su stigli i roditelji, sretni što vide svoju djecu
slobodnu", kazao je pukovnik.
DOHA - Glavni urednik katarske televizijske postaje Al-Jazeere
izjavio je u utorak, nakon pogibije njegova dopisnika u Bagdadu,
kako smatra da novinari Al-Jazeere u Iraku više nisu sigurni te da
bi ih trebalo povući.
"Smatram da nijedan od njih više nije siguran, bilo u Bagdadu ili
drugdje u Iraku, čak ni oni koji su s američkim postrojbama. Moja
želja je da ih se sve povuče", rekao je Ibrahim Hilal na marginama
konferencije za novinare na kojoj je predsjednik postaje Ahmed Bin
Thamir odao počast poginulom novinaru, Jordancu Tareku Ayoubu.
Ayoub je poginuo u američkom bombardiranju bagdadskog ureda Al-
Jazeere. Pritom je ozlijeđen i njegov kolega Zouheir Nazem Abbas.
Al-Jazeera je već opozvala svojeg dopisnika pridruženog američkim
postrojbama u Nasiriji, rekao je Hilal.
"Naši novinari u Bagdadu u škripcu su", rekao je, pozivajući
"anglo-američke snage da pomognu u njihovu pronalasku i
izvlačenju".
Kao primjer naveo je slučaj njihova dopisnika iz Mosula koji se
javlja iz jedne bolnice. Nakon pogibije novinara u Bagdadu, bolnica
ga je, naime, zamolila da ode smatrajući da su svi novinari Al-
Jazeere postali metama, rekao je Hilal.
GAZA - Viši dužnosnik Hamasa, njegov pomoćnik i još troje
Palestinaca poginulo je u utorak u izraelskom zračnom napadu u
Gazi, prvom od početka rata u Iraku.
U napadu je ozlijeđeno najmanje 47 palestinskih civila, kazali su
bolnički dužnosnici.
Ubijen je Sa'ad al-Arabeed, viši zapovjednik oružanog krila Hamasa
Izz el-Deen al-Qassama, te njegov pomoćnik Ashraf al-Halabi.
Izraelski zrakoplov F-16 projektilima je napao vozilo u kojem su se
nalazili.
U eksploziji projektila koji je promašio vozilo poginuo je jedan
prolaznik.
Nekoliko minuta kasnije, dvoje Palestinaca poginulo je kada je
jedan izraelski helikopter ispalio dva projektila u blizini
stotinjak ljudi koji su se okupili na mjestu događaja. Ozlijeđeno
je najmanje 47 ljudi.
Izraelska vojska akciju još nije komentirala.
BEOGRAD - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Procesa
suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) usuglasili su u utorak
navečer završni dokument koji bi trebao biti usvojen na summitu
SEECP-a koji se u srijedu treba održati u Beogradu.
Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović rekao
je nakon neslužbenog sastanka ministara vanjskih poslova u utorak
navečer kako je preostalo još da se na summitu dogovori dio izjave o
iračkoj krizi.
Na summitu će se okupiti predsjednici država i vlada Bugarske,
Rumunjske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Grčke i
Turske, koje su članice SEECP-a, te Hrvatske, koja ima status
promatrača. Hrvatsku će predstavljati predsjednik Stjepan Mesić.
BEOGRAD - Vojske Srbije i Crne Gore prekinula je suradnju s Vojskom
Republike Srpske, što je jedan od uvjeta za pristupanje NATO-ovom
programu Partnerstvo za mir, rekao je u utorak ministar obrane
Srbije i Crne Gore Boris Tadić.
"Iz međunarodne zajednice nemamo više bitnih primjedaba na tu
temu", rekao je Tadić na skupu kojega je organiziralo "Atlansko
vijeće Srbije i Crne Gore" u Beogradu.
Glavni tajnik "Atlantskog vijeća Srbije i Crne Gore" Veljko B.
Kadijević kazao je na skupu da je optimistička procjena da će SCG
pristupiti Partnerstvu za mir u lipnju ove godine. Govoreći o
uvjetima koje SCG treba ispuniti, on je rekao da bi u idućih
tridesetak dana suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu
"trebala dati neke konkretne rezultate". On je kazao kako ozbiljan
problem predstavljaju tužba Beograda protiv članica NATO-a zbog
bombardiranja 1999. godine, te tužbe Hrvatske i BiH. Kadijević je
dodao kako postoji ideja o "anuliranju svih optužbi".
(Hina) zm