RIJEČKA BANKA U 2002. OSTVARILA NETO DOBIT OD 121,6 MILIJUNA KUNA RIJEČKA BANKA U 2002. OSTVARILA NETO DOBIT OD 121,6 MILIJUNA KUNAHINA - Financijski servis Riječka banka d.d. ostvarila je u 2002. neto dobit od 121,6 milijuna kuna, uz
bilancu od 8,4 milijarde kuna i ukupne prihode od 409 milijuna kuna, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave te banke Petar Radaković. Ukupni prihodi umanjeni su za gubitke od 53,2 milijuna kuna te su u konačnici iznosili 355,8 milijuna kuna. Najveći dio, 68,2 posto prihoda, ostvaren je od kamatnih prihoda.U 2002. odobreno je od 4,2 milijarde kuna zajmova (najviše javnom sektoru u gospodarstvu), a polozi klijenata iznosili su 5,3 milijarde kuna. Bilančna aktiva po zaposleniku na kraju je godine iznosila 8,5 milijuna kuna.Kriza koja je nastala nakon što je utvrđeno da su se u Riječkoj banci od 1997. do ožujka 2002. činile nezakonite radnje na štetu Banke ostavila je "subjektivan i težak pečat", kazao je Radaković te istaknuo da je poslovanje u 2002., uzimajući u obzir sve okolnosti, bilo vrlo zadovoljavajuće. Bilanca je u 2002., u odnosu na godinu prije, smanjena za 20 posto. Polozi gospodarstva smanjeni su od siječnja do travnja 2002. za 40 posto, a stanovništva za 37 posto.
RIJEČKA BANKA U 2002. OSTVARILA NETO DOBIT OD 121,6 MILIJUNA KUNA
HINA - Financijski servis
Riječka banka d.d. ostvarila je u 2002. neto dobit od 121,6 milijuna
kuna, uz bilancu od 8,4 milijarde kuna i ukupne prihode od 409
milijuna kuna, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare
predsjednik Uprave te banke Petar Radaković.
Ukupni prihodi umanjeni su za gubitke od 53,2 milijuna kuna te su u
konačnici iznosili 355,8 milijuna kuna. Najveći dio, 68,2 posto
prihoda, ostvaren je od kamatnih prihoda.
U 2002. odobreno je od 4,2 milijarde kuna zajmova (najviše javnom
sektoru u gospodarstvu), a polozi klijenata iznosili su 5,3
milijarde kuna. Bilančna aktiva po zaposleniku na kraju je godine
iznosila 8,5 milijuna kuna.
Kriza koja je nastala nakon što je utvrđeno da su se u Riječkoj banci
od 1997. do ožujka 2002. činile nezakonite radnje na štetu Banke
ostavila je "subjektivan i težak pečat", kazao je Radaković te
istaknuo da je poslovanje u 2002., uzimajući u obzir sve okolnosti,
bilo vrlo zadovoljavajuće.
Bilanca je u 2002., u odnosu na godinu prije, smanjena za 20 posto.
Polozi gospodarstva smanjeni su od siječnja do travnja 2002. za 40
posto, a stanovništva za 37 posto.
Depoziti gospodarstva potkraj 2002. povećani su za 17 posto, tj. na
1,1 milijardu kuna, a polozi stanovništva za 13 posto, odnosno na
4,2 milijarde kuna.
Tržišni udjel Banke u prvoj polovici 2002. smanjen je sa 7,1 na 4,8
posto i na toj razini ostao je do kraja godine.
Radković ističe da je osnovni cilj Banke zadržati postojeće
klijente i povećati plasmane turizmu i malom i srednjem
poduzetništvu. Iako su u 2002. depoziti smanjeni Riječka je banka
tijekom te godine odobrila 5,8 posto više zajmova građanstvu i 22
posto više zajmova gospodarstvu, rekao je.
Na novinarski upit hoće li Riječka banka, zbog mjera Hrvatske
narodne banke za ograničavanje rasta plasmana banaka, u 2003.
smanjiti kreditne plasmane Radaković je kazao da će ih Banka, bez
obzira na moguće "penale", nastaviti povećavati, posebice radi
zajmova za malo i srednje poduzetništvo. Dodao je su u prvom
tromjesečju ove godine plasmani povećani za oko 4,5 posto.
Govoreći o 120 djelatnika koji će nakon spajanja Riječke i Erste &
Steiermarkische banke d.d. biti prekobrojni rekao je da je za
njihovo zbrinjavanje osigurano gotovo 23 milijuna kuna, uz
dvostruko bolje uvjete od onih propisanih zakonom.