ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, Hrvatska je, među ostalim, preuzela i obvezu liberalizacije kapitalnih transakcija, odnosno omogućavanja slobodnog protoka
kapitala. U tom cilju, sredinom prošle godine izrađen je prijedlog novog zakona o deviznom poslovanju, a njegovu konačnu verziju hrvatska je Vlada prošlog tjedna uputila na drugo čitanje u Sabor.
ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Potpisivanjem Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, Hrvatska je,
među ostalim, preuzela i obvezu liberalizacije kapitalnih
transakcija, odnosno omogućavanja slobodnog protoka kapitala. U
tom cilju, sredinom prošle godine izrađen je prijedlog novog zakona
o deviznom poslovanju, a njegovu konačnu verziju hrvatska je Vlada
prošlog tjedna uputila na drugo čitanje u Sabor.#L#
Konačnim se prijedlogom uređuje niz područja - od izravnih
ulaganja, ulaganja u nekretnine i poslovanje s vrijednosnim
papirima, pa sve do fizičkog iznošenja i unošenja novca.
U dijelu zakona koji se u najvećoj mjeri odnosi na prosječnog
hrvatskog građanina, odnosno u fizičkom iznošenju i unošenju novca
i ovim se prijedlogom zakona zadržavaju ograničenja na iznos
stranog gotovog novca i čekova koji glase na gotovinu.
Ograničenja će regulirati Hrvatska narodna banka, a prijedlog je da
se sadašnji limit od tri tisuće njemačkih maraka poveća na tri
tisuće eura. Ograničenje unošenja, odnosno iznošenja efektivnih
kuna, pak, povećalo bi se s trenutno važeće dvije na 15 tisuća kuna.
Premašivanje limita, stoji u konačnom prijedlogu, kažnjavalo bi se
sa dvije do 20 tisuća kuna.
Građanima će novim zakonom o deviznom poslovanju u pravilu ostati
zabranjen transfer sredstava na račune u inozemstvu, i to najkraće
do punopravnog članstva Hrvatske u EU.
No, gospodarstvenicima novi prijedlog zakona donosi niz pozitivnih
promjena.
Novi zakonski tekst usmjeren je, naime, daljnjoj liberalizaciji
kapitalnih transakcija, kao što su npr. izravna ulaganja, ulaganja
u nekretnine, komercijalni krediti, poslovi s vrijednosnim
papirima i sl.
Na liberalizaciju pojedinih segmenata kapitalnog računa Hrvatska
se obvezala i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, i to najkasnije u razdoblju od četiri godine nakon
njegova stupanja na snagu. Potpunu liberalizaciju kapitalnih
transakcija Hrvatska pak mora omogućiti najkasnije do postizanja
punopravnog članstva u EU.
Primjerice, novim zakonom o deviznom poslovanju omogućilo bi se
domaćim bankama dugoročno (duže od jedne godine) kreditiranje
stranih tvrtki, i to odmah po stupanju zakona na snagu, dok bi se
kratkoročno zaduživanje omogućilo četiri godine nakon stupanja na
snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Novi zakon o deviznom poslovanju, za razliku od važećeg, ne sadrži
odredbe koje se odnose na promet zlata, a u sebe pak uključuje
reguliranje kreditnih poslova s inozemstvo, što je sada regulirano
posebnim zakonom.
(Hina) rub bn