ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Otvorenjem reprezentativne izložbe "Osorski križni put", u muzeju Mimara danas je svečano započela ovogodišnja 12. po redu manifestacija "Pasionska baština" pod pokroviteljstvom Skupštine Grada
Zagreba.
ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Otvorenjem reprezentativne izložbe
"Osorski križni put", u muzeju Mimara danas je svečano započela
ovogodišnja 12. po redu manifestacija "Pasionska baština" pod
pokroviteljstvom Skupštine Grada Zagreba.#L#
Umjetnički direktor "Pasionske baštine" Jozo Čikeš naglasio je
značaj manifestacije utemeljene početkom 90-ih godina, kako bi
naša javnost kroz djela likovnih i glazbenih stvaratelja te kroz
pisanu riječ što bolje upoznala dimenziju civilizacijskog i
kulturološkog konteksta zapadnoeuropske filozofije i teologije
Kristove muke i Uskrsnuća.
Izložba "Osorski križni put" okupila je vodeće hrvatske slikare,
koji su u svojim djelima predočili temu Križnoga puta.
Autor predgovora izložbe Tonko Maroević naglašava kako je stalni
postav u Osorskoj katedrali u svemu izniman te znatno iznad velike
većine tradicijskih rješenja. Naglašava da je Križni put u
nekadašnjoj Katedrali Osora, biskupskog grada, sačinjen od djela
14 različitih slikara, glasovitih hrvatskih umjetnika djelatnih u
drugoj polovici 20. stoljeća. Nemoguće je okupiti antologijsku
selekciju na jednom zadatku, ali svi pozvani autori imali su
neosporan ugled, što se vidi i u ponuđenim rješenjima kako su
prikazali pojedine prizore Kristove muke.
Izložba nudi raznolikost stavova i poetika, škola i naraštaja koji
su urodili vrijednim ostvarenjima. Na temi muke i raspeća u povodu
tjelesne boli, došlo je do prilike za veću identifikaciju
suvremenog autora s novozavjetnim povodom, jer, kako naglašava
Maroević, svijet oko nas prepun je sličnih situacija koje mogu
dijakrono i metaforički nadahnjivati novo viđenje arhetipskih
slika. Sloboda variranja i transponiranja Križnoga puta ograničena
je liturgijskim razlozima, te da razni moderniji kristološki
prikazi te velike teme lakše ulaze u muzeje i galerije nego u crkve,
napomenuo je.
Prizore Križnoga puta za Osorsku katedralu oslikali su Vasilije
Jordan, Zlatko Kauzlarić Atač, Ljubo Ivančić, Eugen Kokot, Rudolf
Labaš, Frane Šimunović, Đuro Seder, Vatroslav Kuliš, Josip Biffel,
Jadranka Fatur, Živko Haramija, Omer Mujadžić, Slavko Šohaj i
Biserka Baretić.
Uz izložbu je skladano i djelo Četrnaest postaja Križnoga puta na
kojemu je radilo četrnaest suvremenih europskih skladatelja, kao
jedinstveno djelo moderne glazbe u Europi početkom 21. stoljeća.
Praizvedba tog djela održana je u Insbrucku koncem 2001. godine.
Pred velikim brojem uzvanika u atriju muzeja Mimara, glazbene
odraze Osorskog križnoga puta danas je izveo tirolski ansambl za
novu glazbu TICOM, pod dirigentskim vodstvom Gunthera
Zechbergera.
(Hina) atod db