SVE IZVJESNIJI POČETAK OPSADE BAGDADA

ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Na tisuće američkih marinaca i pješaka, uz pomoć oklopnih jedinica i zrakoplovstva, približava se s južne strane iračkom glavnom gradu Bagdadu, čijih je pet milijuna stanovnika u očekivanju konačne bitke za nadzor nad prijestolnicom od četvrtka ostalo bez struje i vode. #L# Tijekom petka koalicijske snage su zauzele bagdadsku zračnu luku, 20-ak kilometara od gradskog središta. Britanski ministar obrane Geoff Hoon izjavio je da je preuzimanje zračne luke "golemi psihološki udarac režimu (Sadama Huseina)". "To režimu i stanovnicima Bagdada pokazuje da smo mi tu. Znamo da im je njihovo vodstvo tvrdilo da koalicijske snage nisu ni blizu Bagdada, a sad će se sami moći uvjeriti koliko je to neistinito", rekao je Hoon za BBC. Borbe za zračnu luku stajale su života mnoge stanovnike obližnjeg predgrađa, koji su zbog toga u petak ujutro masovno bježali u sam Bagdad, iako je tijekom noći grad ponovno bio metom masovnog bombardiranja. Prema američkim izvorima, gađane su vojne zgrade u središtu grada, a čini se da je ponovno pogođeno i zapovjedništvo iračkog ratnog zrakoplovstva. No isti izvori tvrde da koalicijske snage nisu napale centar za opskrbu Bagdada električnom energijom, pa su se, pogotovo zbog činjenice da je grad bio potpuno zamračen, pojavile i informacije da su struju možda iskopčale iračke vlasti u pokušaju ometanja britansko-američkih zračnih napada. Gradske ulice i trgovi gotovo su potpuno prazni, stanovništvo se u očekivanju napada ne miče iz domova, gotovo sve su trgovine zatvorene, a na rijetkim benzinskim postajama koje imaju vlastite strujne agregate stvorili su se redovi vozila. Uvjete otežava i temperatura zraka viša od 30 stupnjeva Celzija jer je zbog prekida opskrbe električnom energijom Bagdad ostao i bez tekuće vode. No čini se da otvoreni napad na Bagdad možda nije prvi izbor za koji će se odlučiti američki stratezi. Potpukovnik američke vojske Scott Rutter rekao je da bi približavanje koalicijskih snaga trebalo uputiti poruku stanovnicima iračkoga glavnog grada. "Mi smo ovdje i oni se mogu pobuniti i obračunati se s režimom onako kako treba", rekao je Rutter. Istodobno je zapovjednik Združenog stožera američke vojske general Richard Myers izjavio kako bi američke snage mogle izolirati Bagdad, umjesto da ga pokušaju osvojiti. "Kad izolirate Bagdad, imate zemlju koju on više ne kontrolira", rekao je Myers u Pentagonu te iznio procjenu da Sadamov režim već sad nema kontrolu nad gotovo polovicom ukupnog ozemlja Iraka. Bagdad je jedan od najvećih gradova u arapskom svijetu, površinom od 850 kilometara četvornih otprilike jednako velik kao Berlin. Glavni grad od 1920., političko je, gospodarsko i kulturno središte Iraka, u kojem živi oko 20 posto ukupnog stanovništva zemlje. Osnovao ga je 762. godine kalif Al Mansur, a najsjajnije razdoblje proživljavao je u 9. stoljeću pod kalifom Harunom al-Rašidom, poznatom iz legendi iz "1001 noći". Bagdad je 1534. postao dijelom Otomanskog Carstva, a iz turskih su ga ruku preoteli Britanci 1917., i tri godine poslije proglasili ga glavnim gradom Iraka kojim su upravljali do 1932. Oštećenja nastala tijekom rata 1991. popravljena su, a deset godina poslije dovršena je velika džamija nazvana "Majka svih bitaka" u spomen na taj sukob za koji je Sadam uvijek tvrdio da je završio iračkom pobjedom. Simbol grada i jedan od najvećih šijitskih svetišta je Zlatna džamija s dvjema izdaleka vidljivim blještavim kupolama i minaretima. U Iračkom muzeju nalaze se važni nalazi iz bogate povijesti Mezopotamije, a među tek nekolicinom preostalih povijesnih zgrada - jer je stari dio grada zajedno s višestoljetnim bazarom srušen i na njemu je izgrađen moderni poslovni centar sa širokim ulicama - ističu se Talismanska kula, karavansaraj iz 12. stoljeća i ostaci palače dinastije Abasida. (Hina) dam dj