ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Najvažniji zadatak mađarske gospodarske politike godinu u nešto malo više od godinu dana prije priključenja Europskoj uniji (EU) je pripremiti male i srednje tvrtke na promjene, a za prilagodbu gospodarstva
tržištu EU-a u Mađarskoj postoji i tzv. Europski plan koji raspolaže sredstvima od 150 milijardi forinti (oko 610 milijuna eura).
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Najvažniji zadatak mađarske
gospodarske politike godinu u nešto malo više od godinu dana prije
priključenja Europskoj uniji (EU) je pripremiti male i srednje
tvrtke na promjene, a za prilagodbu gospodarstva tržištu EU-a u
Mađarskoj postoji i tzv. Europski plan koji raspolaže sredstvima od
150 milijardi forinti (oko 610 milijuna eura).#L#
Istaknuo je to voditelj Ureda za trgovinu pri mađarskom
Veleposlanstvu u Hrvatskoj Tibor Suilt na današnjem susretu sa
novinarima organiziranom u povodu kolektivne mađarske izložbe na
proljetnim sajmovima Zagrebačkog velesajma idućega tjedna.
Suilt je dodao i da je ulazak Mađarske u EU veliki izazov za mađarske
gospodarstvenike, što će uzrokovati porast cijena mnogih proizvoda
i usluga. Kao najvažnije promjene pri tome naglašava promjenu stope
PDV-a i carinskog sustava.
Da bi umanjili šok prilagodbe tržištu EU-a, kaže Suilt, mađarska
Agencija za poticanje ulaganja i razvoj trgovine (ITD) i
Ministarstvo gospodarstva organiziraju poslovne informativne
skupove za mađarske gospodarstvenike u zemlji i inozemstvu, a jedan
od takvih bit će priređen i idućega tjedna u sklopu Zagrebačkog
velesajma.
Na skupu će sudjelovati hrvatske i 22 mađarske tvrtke s ciljem
stvaranja i poboljšavanja već postojećih i uspješnih odnosa. Pri
tome Suilt naglašava i stalni porast robne razmjene između Hrvatske
i Mađarske, u kojoj je prošle godine sudjelovalo 1.300 mađarskih i
oko 700 hrvatskih tvrtki ostvarivši razmjenu od ukupno 387,8
milijuna američkih dolara, što je 35 posto više nego u 2001. Tome
je, dodaje Suilt, najviše pridonio Sporazum o slobodnoj trgovini
koji je na snazi od 1. siječnja 2002. i kojim su u potpunosti od
carine oslobođeni industrijski te djelomice i prehrambeno-
poljoprivredni proizvodi iz obje zemlje. Napominje i da se 80 posto
od ukupne razmjene prošle godine (oko 310 milijuna američkih
dolara) odnosi na mađarski izvoz, koji je povećan za 36 posto u
odnosu na 2001., dok je hrvatski izvoz u Mađarsku povećan 30 posto,
na 78 milijuna dolara.
Kao najvažnija područja buduće gospodarske suradnje Hrvatske i
Mađarske Suilt je naveo razvijanje zajedničke infrastrukture,
posebno prometne, kao i suradnju u energetici, a napomenuo je i da
su mađarske tvrtke osim trgovine zainteresirane i za ulaganje
kapitala u hrvatsko gospodarstvo.
(Hina) tam db