FINANCIJSKI BILTEN OD 27. OŽUJKA DO 03. TRAVNJA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 27. OŽUJKA DO 03. TRAVNJA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Sa Sjednice Vlade 10. Vlada zatvorena sjednica - jamstvo "Viktoru Lencu" 11. HNB: Knjigovodstveni gubitak za 2002. zbog tečaja dolara 12. Krediti stanovništvu u siječnju povećani za 1,5 milijardi kuna 13. Linić: Od planiranih 18 milijardi kuna investicija 85 posto domaćim izvođačima 14. HBOR - povoljniji uvjeti kreditiranja izvoznika, uključenje u poticaje za razvoj 15. Završena 25. javna dražba Varaždinske burze 16. Tri nova vrijednosna papira u kotaciji "Slobodno tržište" Varaždinske burze 17. U TN kotaciji Zagrebačke burze dionice Jadran - tvornice metalnog namještaja 18. Dionice Croatia osiguranja uvrštene u kotaciju JDD-a Zagrebačke burze 19. Najbolji rezultati Slavonske banke u posljednjih 10 godina 20. Heineken o kupnji službeno obavijestio i dioničare KAPI-a 21. D&B: Profil rizičnosti RH karakteriziran prijavom za članstvo u EU 22. Svjetska banka snizila procjene globalnog gospodarskog rasta 23. Statistika 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 28. III 80.000.000 130.000.000 71.300.000 1,65 31. III 130.000.000 100.000.000 79.700.000 2,03 01. IV 125.000.000 140.000.000 102.250.000 2,18 02. IV 105.000.000 170.000.000 74.700.000 2,52 03. IV 105.000.000 120.000.000 73.950.000 2,43 Prosječno 109.000.000 132.000.00 80.380.000 2,16 Na Tržištu je novca ovoga tjedna ukupno prijavljena potražnja bila gotovo 79 posto veća od prošlotjedne. Međutim, iako je istodobno ponuda novca bila za 65 posto veća od prošlotjedne, jedan je dio potražnje, ponovno, ostao nepodmiren. Naime, iako je ponuda, izuzev ponedjeljka kada su banke povlačile ranije plasirana sredstva zbog kraja tromjesečja i odluke HNB-a o dozvoljenom rastu plasmana u odnosu na prošlu godinu, uglavnom bila bogatija od ukupno prijavljene dnevne potražnje, redovno je jedan dio potražnje ostajao nepodmiren, dok je istodobno dio ponude ostajao neplasiran. Glavni "krivci" za to bili su iskorišteni kreditni limiti kreditora te nemogućnost usklađivanja uvjeta kreditiranja sudionika. Stoga je ovoga tjedna podmireno oko 74 posto ukupno prijavljene potražnje, iskoristivši pritom gotovo 61 posto ukupne ponude. Cijena je pak novca zabilježila rast. Tako je ona u prosjeku, u odnosu na tjedan ranije, porasla 0,29 postotnih bodova ili 15,5 posto - na 2,16 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 380 milijuna, dok je ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio 375 milijuna kuna Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,15 posto, a najviša 2,30 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,19 posto, a vagana diskontna cijena 99,790 kuna. Od 02. travnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 4,052 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 28. ožujka do 03. travnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 408 425 415 24.906.830 Podravka 182 187 184 1.078.533 Viktor Lenac 45 45 45 810 Croatia osiguranje-R 2.060 2.251 2.200 362.933 Arenaturist 43 43 43 17.200 Belišće 125 145 145 68.804 Dalekovod 110 110 110 77.234 Elka 60 61 60 89.385 Ericsson Nikola Tesla 375 460 381 2.098.367 Hotel Opera 102 102 102 612 Istraturist 116 120 116 244.818 Jadranski naftovod 1.850 1.875 1.875 97.200 Karlovačka banka-R 50 55 50 32.994 Karlovačka pivovara 1.530 1.750 1.733 18.036.153 Končar 71,40 74 72,50 287.977 Kraš 280,17 350 305 3.565.754 Lola Ribar 59 90 90 63.620 Privredna banka 185,51 190 185,51 6.166 Plava laguna 600 625 613 215.119 Riječka banka 115 120 120 100.550 Riviera 127,51 131 128 121.798 Slavonska banka 800 820 820 43.960 SN Holding 33 33 33 37.983 Sunčani Hvar 31 33 32 65.792 Varaždinska banka 215 240 215 120.119 Varteks 38,26 41 38,26 34.368 Zagrebačka banka 0 1.390 1.430 1.390 49.786 Zagrebačka pivovara 2.400 2.400 2.400 12.000 PIF Pleter 25 25,57 25 9.670 PIF Sunce 17,54 17,54 17,54 2.946 ZIF Expandia 36 37 36 139.007 ZIF Slavonski 21,54 23 23 734.329 ZIF Velebit 56 58 58 42.543 BNAI-O-22CAinst*1 103,65 103,65 - 2.791.169 BLSC-O-051Ainst*2 101,00 101,50 - 3.071.004 DAB-O-03CA*3 102,87 102,90 102,90 9.500.017 DAB-O-03CAinst*4 101,50 101,50 - 3.649.362 DAB-O-05CA*5 108,75 108,75 108,75 83.513 HZZO-O-047Ainst*6 103,70 104,70 - 15.167.219 RHMF-O-049A*7 103,00 103,50 103,50 19.828.699 RHMF-O-049Arep/pri*8 102,80 102,80 - 7.907.238 RHMF-O-049Ainst*9 100,95 104,00 - 70.364.570 RHMF-O-008A*10 109,20 109,30 109,20 41.937 RHMF-O-08CAinst*11 108,55 109,20 - 8.460.047 RHMF-O-125A*12 108,20 108,30 108,20 19.225.280 RHMF-O-125Ainst*13 107,80 109,40 - 63.796.161 RHMF-A-A*14 19,01 21,50 19,99 228.538 276.780.151 *1Korporativne obveznice Bina-Istre d.d. EUR 210 milijuna s kamatnom stopom od 8,0% godišnje i dospijećem 15. prosinca 2022. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *14Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet 2,7 puta veći no tjedan ranije - 276,8 milijuna kuna. Pritom su aktivne bile 33 dionice, a 16 ih je dobilo, dok ih je deset izgubilo na vrijednosti. Najveći je promet ovoga tjedna ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF049 (70 milijuna), RHMF125 (63,7 milijuna), HZZO (15,1 milijun), RHMF08 (8,4 milijuna), DAB03 (3,6 milijuna), BLSC (više od tri milijuna), BNAI (2,7 milijuna), burzovnom trgovinom obveznicama RHMF049 (19,8 milijuna), RHMF125 (19,2 milijuna) i DAB03 (9,5 milijuna) kao i izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF049 (7,9 milijuna kuna). Značajniji je pak promet ostvaren trgovinom dionicama Plive (24,9 milijuna), Karlovačke pivovare (18 milijuna), Kraša (3,5 milijuna), Ericsson Nikole Tesle (više od dva milijuna) te Podravke (više od milijun kuna). Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s dobitkom od 134 kuna, zauzela dionica Karlovačke pivovare. Slijedila ju je, s rastom cijene od 100 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja, dok je cijena dionice Jadranskog naftovoda viša 64 kune. Značajnije su na vrijednosti, 36 kune ili više od 66,5 posto odnosno 24,9 kuna ili gotovo 21 posto, dobile dionice Lole Ribara i Belišća. Dionica pak Plave lagune poskupila je 23, a Slavonske banke 20 kuna. Također je značajniji rast cijene, devet kuna ili 25 posto, zabilježila dionica Viktora Lenca. Dionica Riječke banke skuplja je pet, SN Holdinga i ZIF-a Velebit tri, Arenaturista 1,9, Podravke 1,5, ZIF-a Slavonski 1,4, a Končara 1,27 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek pola kune, našla se dionica Privredne banke. Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od 109 kuna, zauzela obična dionica Zagrebačke banke. Slijedila ju je, s padom cijene od 25 kuna, dionica Varaždinske banke. Cijena pak dionice Ericsson Nikole Tesle potonula je 14, Plive devet, Kraša četiri, Istraturista tri, a Varteksa 2,74 kune. Dionica Sunčanog Hvara pojeftinila je jednu kunu, dok je dionica Riviere jeftinija 50, a ZIF-a Expandia 12 lipa. Na vrijednosti su ovoga tjedna izgubile sve aktivne obveznice na burzi. Tako je vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine pala 2,45, a obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine 1,29 postotnih bodova od nominalne cijene. Pad vrijednosti od 1,2 postotna boda od nominalne cijene zabilježile su obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine te obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Gubitak vrijednosti od 0,6 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježile su i obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. I vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija pala je za 1,01 postotni bod od nominalne cijene. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Karlovačke pivovare i Croatia osiguranja, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna devet bodova - na 1.057 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa pala je ovoga tjedna, zahvaljujući padu vrijednost većine obveznica, jedan bod - na 99 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 28. ožujka do 03. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet ZIF Dom 40,84 44 44 43,74 1.324.959 Anita 1.329 1.329 1.329 1.329 1.329 Brodospas 160 160 160 160 34.716 Belišće 123,51 123,51 123,51 123,51 26.307 Elka 60 61 60 60 11.765 Ericsson Nikola Tesla 370 475 385 382,48 9.850.762 ZIF Expandia 36,50 37,80 37,79 36,59 315.781 Hoteli Rabac 95 95 95 95 1.900 Jadranka 180 185 180 180 21.320 Jadran tvornica čarapa 200 21 210 207,12 117.020 Končar 72,50 72,50 72,50 72,50 50.750 Kraš 320 325 320 320 420.825 Laguna 170 170 170 170 13.940 Ledo 550 550 550 550 90.197 Petrokemija Kutina 35 35 35 35 28.945 Riadria banka 230 230 230 230 11.040 ZIF Slavonski 21,70 24 23 23,43 868.207 Slatinska banka-P 65 70 65 65 3.901 SN Holding 32 33 33 33 179.057 Sunčani Hvar 31 33 31 31 5.780 ZIF Velebit 56 58 58 57,87 533.864 PPK Valpovo 200 200 200 200 17.600 Banka kovanica Varaždin 20 20 20 20 1.200 PIF Pleter 27 30 27 27 174.357 PIF Sunce 17,75 18,81 18,26 18,37 260.112 RHMF-A-A*1 19,00 21,50 19,00 19,00 7.446.602 RHMJ-A-A*2 19,00 19,00 19,00 19,00 7.600 22.121.853 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *2Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 22,1 milijun kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (9,8 milijuna) i ZIF-a Dom (1,3 milijuna) te Pravima RHMF (7,4 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 25 dionica, a pritom je njih deset dobilo, dok ih je osam izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 29 kuna, profitirala dionica Anite. Slijedila ju je, s dobitkom 2,35 kuna, dionica Kraša. Dvije su pak dionice ovoga tjedna značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Petrokemije iz Kutine porasla 22,15 kuna ili čak više od 172 posto, a Brodospasa 20 kuna ili više od 14 posto. Dionica Lagune poskupila je 16,4, Riadria banke deset, Leda 5,55, a ZIF-a Dom 2,74 kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 1,67 odnosno jedne kune, našle su se dionice ZIF-ova Slavonski i Velebit. Među gubitnicama pad cijene od 7,5 kuna zabilježila je dionica Končara. Cijena pak redovne dionice Slatinske banke potonula je pet, dok je cijena dionice Hotela Rabac niža četiri kune. Dionica Ericsson Nikole Tesle pojeftinila je 2,92, Jadrana tvornice čarapa 2,88, Sunčanog Hvara dvije, a PIF-a Sunce 1,63 kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 21 lipe, našla se dionica ZIF-a Expandia. Na vrijednosti su, čak 3,9 postotnih bodova ili više od 17 posto od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija pala je 1,02 postotna boda od nominalne cijene. Zahvaljujući ponajviše rastu cijene dionice Anite, VIN indeks porastao je ovoga tjedna devet bodova, probivši se tako iznad psihološke razine od 500 bodova - na 504 boda. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan 26.03.2003. vrijednost na dan 02.04.2003. promjena % Mirex 111,97 111,41 -0,50 PBZ Croatia osig.OMF 113,59 113,33 -0,22 AZ OMF 112,01 111,56 -0,40 Raiffeisen OMF 110,81 109,97 -0,75 Helios OMF 113,69 112,98 -0,62 Plavi OMF 111,42 110,70 -0,64 Erste OMF 110,17 109,39 -0,70 HA jedan OMF 106,44 106,21 -0,21 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti sedam obveznih mirovinskih fondova, ovoga je tjedna zabilježila pad. Naime, vrijednost mu je pala 0,56 bodova ili 0,5 posto - na 111,41 bod. Posljedica je to ovotjednog pada vrijednosti svih sedam obveznih mirovinskih fondova. Najviše je na vrijednosti, 0,75 posto, izgubio Raiffeisen fond, dok je vrijednost Erste fonda niža 0,7, Plavog fonda 0,64, Helios fonda 0,62 te AZ fonda 0,4 posto. Vrijednost pak fonda PBZ Croatia osiguranja pala je 0,22, a HA jedan fonda 0,21 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova Cijene otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIB Select Eurobond 10,82 - CAIB Select Eurrope 7,01 - Erste International 71,80 73,60 ICF Equity Income 98,21 98,46 ICF Fixed Income 108,31 108,58 ICF Money Market 100,97 - Orbis Fond 9,95 10,45 VictoriaFond 18,81 19,76 PBZ Euro novčani 102,95 - PBZ Global 106,88 - PBZ Kunski novčani 101,47 - PBZ International Bond 99,28 - PBZ Novčani 103,17 - RBA Balance 98,32 - RBA Bonds 108,97 - RBA Cash 100,30 - TT Global Equity 32,89 33,88 *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 27. ožujka 03. travnja Promjena u % New York/DJIA 8.201,45 8.240,38 0,47 Tokyo/Nikkei 8.351,92 8.017,75 -4,00 London/FTSE-100 3.729,10 3.771,10 1,12 Frankfurt/DAX 30 2.584,05 2.569,81 -0,55 Iako su se na tržištima dionica vratile nade u kratki rat pod utjecajem vijesti o brzom napredovanju američkih postrojbi prema Bagdadu, najvažniji indeksi na svjetskim burzama završili su proteklo sedmodnevno razdoblje s pozitivnim i negativnim predznacima. Njujorški Dow Jones indeks uspio se u tom razdoblju oporaviti nekih pola posto, dosegnuvši 8.240 bodova. Glavni su poticaj oštrom rastu cijena dionica sredinom tjedna na američkim burzama pružile vijesti o brzom napredovanju američkih postrojbi prema Bagdadu, koje su počele zauzimati pozicije za njegov napad, što su ulagači protumačili značajnim napretkom prema potencijalnom završetku rata koji je sada već ušao u treći tjedan. "Svjedoci smo snažnog rasta cijena dionica zahvaljujući vijestima iz Iraka. Stvari idu bolje nego što smo mislili. Idemo na Bagdad, a s Republikanskom gardom nemamo problema," ukratko je prokomentirao raspoloženje na tržištima dionica direktor trgovine pri S. G. Cowen, Todd Leone. Tehnološke dionice predvodile su rastom cijena dionica, pri čemu najviše one softverskog diva Microsofta, skočivši 5,6 posto, te najvećeg svjetskog proizvođača čipova Intela, na dobitku od 6,7 posto. Na strani dobitnika isticala se i dionica General Electrica, ojačavši 3,5 posto, nakon što je financijski direktor kompanije podržao procjene dobiti konglomerata za 2003, izjavivši da tvrtkino poslovanje s električnom energijom ide bolje nego se očekivalo. Ojačala je i dionica Boeinga, najvećeg svjetskog proizvođača zrakoplova, za gotovo 4 posto. U proteklom tjednu dobrom raspoloženju tržišta, osim dobrih vijesti iz Iraka, doprinijela je zrakoplovna tvrtka American Airlines, objavivši da je uspjela izbjeći podnošenje zahtjeva za proglašenje stečaja uslijed postizanja dogovora sa sindikatima radnika. Dionica AMR-a, matične kompanije American Airlinesa, ojačala je stoga gotovo 43 posto. "Ljudi su nešto optimističniji glede rata u Iraku. Sve što vidimo na televiziji i drugim medijima ukazuje na to da se vlada dobro nosi sa svime što se događa," ukratko je prokomentirao raspoloženje na američkim burzama direktor trgovine dionicama pri Legg Mason Wood Walker, Angel Mata. No, ulagači su i dalje na oprezu budući ih brinu učinci rata na posustali rast američkog gospodarstva, o čemu svjedoči najnovije vladino izvješće o usporavanju aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu na 1,4 posto u zadnja tri mjeseca 2002, nakon 4- postotnog rasta u tromjesečju prije. Ulagači strahuju u kolikoj će se mjeri irački rat reflektirati u poslovnim rezultatima kompanija. Uzlazni trend s Wall Streeta proširio se i na europske burze, ponajviše radi dobrih vijesti iz Iraka i nadi u skoriji završetak rata, no indeksi su bilježili različita kretanja. Pritom je vrijednost londonskog Ftse indeksa porasla za 1,12 posto, dosegnuvši 3.771 bod, dok je frankfurtski DAX završio na 2.569 bodova, na gubitku od oko pola posto u odnosu na tjedan ranije. "Ulagači čekaju da vide kakvi će biti ishodi prvih okršaja u predstojećoj bitci za Bagdad", ocjenjuje današnje raspoloženje na tržištima Freddie Tulloch iz IG Indexa u Londonu. "Za sada nitko nije sklon otvaranju dugoročnih pozicija budući je previše riskantno, a trgovci u ovoj promjenjivoj atmosferi ostvaruju zaradu brzim iskakanjem i uskakanjem na tržište", dodao je. Snažno pogođen sektor osiguravatelja uspio je tako djelomice nadoknaditi gubitke, kako su dobici na tržištima dionica podigli vrijednost njihovih dioničkih portfelja i malo smirili zabrinutosti oko financiranja. Francuska je Axa ojačala 2,8 posto, a ING 5,3 posto. Reosiguravatelji su ojačali nakon što je investicijska banka J.P. Morgan podigla rejting toga sektora, uz objašnjenje da je zabrinutost ulagača oko financiranja već naplaćena. Cijena dionice njemačkog reosiguravatelja Munich Re porasla je 2,7 posto, a Swiss Re 3,4. Neki tržišni stratezi, međutim, drže da je malo vjerojatno da će se ti dobici uspjeti održati tijekom idućih nekoliko tjedana jer, ističu, temelji gospodarstva i dalje ostaju slabašni a okolnosti za poslovanje i dalje teške. "Ulagači bi trebali početi iskorištavati ovakva jačanja kako bi osigurali svoje pozicije jer bi im se moglo dogoditi neugodno buđenje kada krajem ovog mjeseca započnu objave poslovnih rezultata za prvo ovogodišnje tromjesečje", upozorava Rolf Elgeti, strateg europskih dionica pri Commerzbanku. Službeni Nikkei indeks Tokijske burze u proteklih je sedam dana oslabio četiri posto, na 8.017 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 27. ožujka 03. travnja Promjena u % Euro/USD 1,0692 1,0753 0,57 Euro/JPY 128,27 128,48 0,16 USD/JPY 119,93 119,42 -0,42 Zbog ponovno probuđenih nadi u kratki rat zahvaljujući uspjesima američkih postrojbi u približavanju glavnome iračkome gradu dolar je uspio tek djelomice nadoknaditi ovotjedne gubitke, budući su neizvjesnosti glede daljnjeg razvoja situacije i učinaka iračkog rata na američko gospodarstvo ograničavale njegovo jačanje. Proteklo sedmodnevno razdoblje dolar je tako završio na 1,0753 dolara za euro, na gubitku od 0,57 posto u odnosu na tjedan ranije. Nešto je manje na vrijednosti izgubio u tom razdoblju u odnosu na jen, oko 0,4 posto, završivši na 119,42 jena. Američke postrojbe ubrzano su napredovale prema Bagdadu, zauzimajući položaje za njegov napad, što je najviše doprinijelo poboljšanju raspoloženja ulagača glede američke valute, vrativši im nadu da bi rat mogao brže završiti. No, analitičari kažu da neizvjesnosti glede osvajanja grada ograničavaju njezino daljnje jačanje. "Situacija se dobro razvija. Neke jedinice Republikanske garde potpuno su uništene, što se vjerojatno dogodilo prije nego se očekivalo. No, tržište je sada prihvatilo da će doći do borbe za Bagdad, koja bi mogla uključivati čak i uporabu kemijskog oružja, a sve te neizvjesnosti ograničavaju daljnji rast dolara," kazao je valutni strateg pri UBS Warburgu, Shahab Jalinoos. Dolar pored toga pritišću i zabrinutosti o učincima iračkog rata na najveće svjetsko gospodarstvo, koje dnevno treba privući oko 1,5 milijardi dolara stranih ulaganja ne bi li nadoknadilo manjak u bilanci plaćanja i održalo vrijednost dolara. Najnovije izvješće američke vlade pokazalo da je godišnji rast američkog gospodarstva u zadnja tri mjeseca prošle godine usporen na 1,4 posto, nakon 4- postotnog rasta zabilježenog u prethodna tri mjeseca. Kad rast aktivnosti u gospodarstvu usporava, tamošnja imovina postaje manje privlačna stranim ulagačima. Špekulacije o interesu japanskih ulagača za veće kupnje dolara na samom početku nove poslovne godine u Japanu pripomogle su jačanju dolara početkom tjedna. Trgovci vjeruju da japanske vlasti žele izbjeći jačanje jena koje šteti tamošnjem izvozu, najvećem pokretaču aktivnosti u tom drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. No, pojedini trgovci misle da one neće poduzimati nikakve korake sve dok se dolar drži oko 118 jena. Jen je u proteklih sedam dana prema euru oslabio oko 0,16 posto, dosegnuvši 128,48 jena za euro. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 26.03.03 USLIB 1,33 1,31 1,29 1,28 26.03.03 EULIB 2,59 2,56 2,53 2,46 02.04.03 USLIB 1,31 1,30 1,28 1,23 02.04.03 EULIB 2,57 2,57 2,51 2,42 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 28. ožujka do 04. travnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 28. ožujka 04. travnja u % Euro 1 7,6939 7,6250 -0,89 USD 1 7,1704 7,1222 -0,67 GBP 1 11,2764 11,1363 -1,24 JPY 100 5,9875 5,9668 -0,34 CHF 1 5,2017 5,1385 -1,21 SIT 100 3,3200 3,2843 -1,07 Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedan ojačala u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura, u odnosu na kunu, oslabio 0,89 posto. U proteklih je pak mjesec dana kuna u onsou na švicarski franak ojačala 2,38 posto. U posljednjih je pak 14 dana, u onosu na kunu, oslabio tečaj brtitanske funte 1,28, američkog dolara 1,18 te japanskog jena 0,64 posto. Ovoga je tjedna također, 1,07 posto, porastao tečaj kune u odnosu na slovenski tolar. 9. Sa Sjednice Vlade Država će zlatne medalje na olimpijskim i paraolimpijskim igrama nagrađivati s 160.000 kuna sportašima u pojedinačnim, a sa 130.000 kuna u ekipnim sportovima, zlato na svjetskim seniorskim prvenstvima nagradit će sa 120.000 odnosno 100.000 kuna, a na europskim sa 70.000 odnosno 60.000 kuna. To je utvrđeno u Odluci o kriterijima za dodjelu novčane nagrade za vrhunska sportska dostignuća koju je u četvrtak donijela hrvatska Vlada i time prvi put sustavno riješila pitanje nagrađivanje vrhunskih športaša i članova stručnih ekipa. Sportaši koji osvoje srebro na olimpijskim i paraolimpijskim igrama nagradit će se sa 100.000 kuna, ako je riječ o pojedinačnim sportovima, a svaki član ekipe u momčadskim sportovima za srebro bi dobio 70.000 kuna, dok bi za brončanu medalju nagrada bila 70.000 odnosno 55.000 kuna. Nagrada za srebro na svjetskim seniorskim prvenstvima kao i u Devis-kupu u muškoj i Federation kupu u ženskoj konkurenciji u tenisu iznosit će 70.000 kuna za pojedinačne sportove, te 60.000 kuna za svakoga člana ekipe u momčadskim sportovima, a za broncu će nagrada biti 40.000 odnosno 35.000 kuna. Srebro na europskim prvenstvima u seniorskim kategorijama nagrađivalo bi se sa 40.000 odnosno 35.000 kuna, a bronca sa 30.000 odnosno 25.000 kuna. S polovicom spomenutih iznosa nagrađivale bi se medalje u sportovima koji svake godine imaju svjetsko ili europsko prvenstvo, u atletici na dvoranskim svjetskim i europskim prvenstvima, kao i u plivanju na svjetskim i europskim prvenstvima u malim bazenima. Za osvojene medalje nagradili bi se članovi stručnih ekipa, a njihova novčana nagrada mogla bi biti do najviše 80 posto iznosa utvrđena za sportaše. Utvrđeni iznosi nagrada, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, zadovoljavajući su za športaše i solidna su nagrada u odnosu na mogućnosti države. Sportašima je, s obzirom na njihove prihode, preporučio da uzmu porezne savjetnike kako bi uredno podmirivali obveze prema državi. Vlada je Saboru na raspravu i donošenje poslala konačne tekstove Zakona o zaštiti osobnih podataka, o proračunu, te o deviznom poslovanju. Novi Zakon o proračunu, kaže ministar financija, Mate Crkvenac donosi novi pristup budžetiranju, jamči učinkovitije raspolaganje novcem poreznih obveznika. Tako bi se u pravilu, već u svibnju moralo duboko biti u pripremama državnoga proračuna za iduću godinu. Ključna pak riječ novog Zakona o deviznom poslovanju je liberalizacija. Liberalizacija kapitalnog računa provodila bi se postupno, a ulaskom Hrvatske u EU područje deviznog poslovanja posebice uskladilo s europskim standardima, kazao je Crkvenac. Hrvatska Vlada na svojoj je sjednici donijela odluku da se za još tri mjeseca produži privremeni režim utvrđen Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije. Privremeni režim, koji se drugi put produljuje, vrijedio bi od danas, 3. travnja do 3. srpnja ove godine. O produljenju privremenog režima dogovorila se Stalna mješovita komisija za provedbu Sporazuma na sastanku u Lendavi, 27. ožujka. U Lendavi je tada dogovoreno da se za još tri mjeseca produži režim gospodarskog ribolova u pojasu između Lovrečice u Hrvatskoj i Ankarana na slovenskoj obali. Produljenje privremenog režima već je potvrdila slovenska vlada, rečeno je na sjednici hrvatske Vlade. Vlada je izjavom pozdravila Drugo godišnje izvješće Europske komisije o procesu stabilizacije i pridruživanja za jugoistočnu Europu. To izvješće je za Hrvatsku strategijski povoljno, povoljnije nego lani i posredno podupire nedavnu hrvatsku kandidaturu za ulazak u Europsku uniju, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. U izvješću se kaže, upozorava, i na neka neriješena pitanja, ali na konstruktivan način pa se ti komentari i prijedlozi mogu shvatiti i kao smjernice za daljnje aktivnosti u procesu reformi. Tako će se nakon analize i na temelju prijedloga pojedinih resora razmotriti i dopuna Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Vlada je osim Izvješća, prihvatila i izjavu kojom je izrazila zadovoljstvo pozitivnom ocjenom o napretku Hrvatske u provedbi reformi usmjerenih na ispunjavanje kriterija za članstvo u EU. Izrazila je i nadu da će dobre ocjene o napretku Hrvatske pridonijeti skoroj odluci Vijeća EU-a o davanju naloga Europskoj komisiji za početak pripreme mišljenja o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU. O tijeku procesa stabilizacije i pridruživanja, izvješće će dobiti i Hrvatski sabor. Izmjenama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, što ih je na današnjoj sjednici utvrdila hrvatska Vlada, prava vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata sve bi se više ujednačila s pravima koja imaju hrvatski ratni vojni invalidi i članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. Izmjenama, o kojima se još treba očitovati Hrvatski sabor, povećala bi se obiteljska invalidnina za poginule civile i osobe stradale na služenju vojnog roka, pa bi se iznos te invalidnine sa sadašnjih 498 kuna povećao na 831 kunu. Pravo na opskrbninu dobile bi i udovice sudionika II. svjetskog rata koji su se u rat uključili prije 9. rujna 1943. i bili u njemu do 15. svibnja 1945. Niz je prava predviđen za djecu civilnih invalida rata, djecu poginulih ili umrlih civila, kao i osoba koje su stradale na služenju vojnog roka. Predložene izmjene odnosile bi se i na pripadnike hrvatskih Oružanih snaga i policije koji sudjeluju u mirovnim misijama izvan domovine. 10. Vlada zatvorena sjednica - jamstvo "Viktoru Lencu" Hrvatska je Vlada u četvrtak dala državno jamstvo u korist Raiffeisenbank Austria Zagreb za praćenje financiranja gradnje platforme Marica u Brodogradilištu "Viktor Lenac", u iznosu od 2,3 milijuna američkih dolara, uvećano za ugovorene kamate i troškove, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je jamstvo Lencu dala na zatvorenoj sjednici, a kako se navodi u priopćenju jamstvo je dano za izdavanje garancije za povrat avansa naručitelja platforme INAGIP Zagreb u iznosu od 940 tisuća dolara, za izdavanje garancije za zadržane troškove u iznosu od 470 tisuća dolara, uvećano za ugovorene kamate i troškove, te jamstvo za izdavanje garancije za dobro izvršenje posla u iznosu od 940 tisuća američkih dolara. Neslužbeno se doznaje da je Vlada iznimno odlučila podržati zahtjev Lenca za jamstvom, jer se iz ugovorenog posla očekuje dobit, a uskraćivanje jamstva dovelo bi do gubitka ugovora. Lenac, naime, ne udovoljava nizu novih, pooštrenih kriterija iz Odluke o davanju jamstva koju je Vlada donijela početkom ove godine. Viktor Lenac je tvrtka u privatnom vlasništvu i ne spada u kategoriju poduzeća kojima se prvenstveno izdaju državna jamstva, nema popunjenu knjigu narudžbi, u prošloj je godini poslovao s gubitkom, a planira ga i u ovoj godini. Prema dostupnim podatcima, Vlada je do sada Lencu odobrila jamstva u iznosu 3,5 milijuna dolara, te 28 milijuna eura. Hrvatska Vlada na svojoj je zatvorenoj sjednici donijela odluku o darovanju kuća 100-postotnim hrvatskim ratnim vojnim invalidima I. skupine, Ivici Nikolašu iz Sesveta i Milošu Đenadiji iz Brdovca. Saboru je u drugo čitanje uputila Konačni prijedlog zakona o azilu, a po hitnom postupku prijedloge zakona o potvrđivanju ugovora o jamstvu između RH i Europske investicijske banke te RH i Europske banke za obnovu i razvoj za projekt sanacije autocesta. Vlada je prihvatila Izvješće o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. U zakonskom roku podneseno je 59,3 tisuća prijava o spremnosti na nagodbu s ukupno prijavljenim iznosom od 4,95 milijardi kuna. Do sada je riješeno 17,8 tisuća podnesenih nagodbi, ukupnog iznosa od 2,5 milijardi kuna. Vlada je prihvatila prijedlog nagodbi zaključno s 31. ožujka 2003. Izmijenila je Uredbu o Carinskoj tarifi za 2003. po kojoj se privremeno ukidaju carine po mjernoj jedinici pri uvozu sirovog šećera, unutar carinske kvote za članice WTO-a. Time se omogućava nabava sirovog šećera po nižoj cijeni. Vlada je dala državno jamstvo Privrednoj banci Zagreb ili Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za praćenje financiranja novogradnje 453 u brodogradilištu Uljanik u iznosu od 30,6 milijuna dolara uvećano za ugovorene kamate i troškove. Jamstvo je dala i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za Program restrukturiranja i modernizacije poslovanja društva Luka Rijeka na ukupan iznos od 20 milijuna kuna uz rok otplate od 10 godina uz dvije godine počeka i kamatu od 5,5 posto godišnje. Iz tekuće proračunske zalihe Nacionalnom parku Brijuni odobrena su sredstva za isplatu duga prema nagodbi s Novom bankom Zagreb. 11. HNB: Knjigovodstveni gubitak za 2002. zbog tečaja dolara Hrvatska narodna banka (HNB), zbog značajnih međuvalutarnih promjena, u prošloj godini zabilježit će knjigovodstveni gubitak na dolarskom dijelu imovine, izraženo u kunama, ali će taj tekući gubitak pokriti vlastitim rezervama, doznaje se u središnjoj banci. Iz HNB-a ističu da se značajne međuvalutne promjene, koje su tijekom prošle i početkom ove godine obilježile zbivanja na svjetskim deviznim tržištima, u velikoj mjeri odražavaju i na poslovne rezultate hrvatske središnje banke. To je, objašnjavaju, i razumljivo, s obzirom da devizne pričuve - koje su na kraju prošle godine iznosile oko 5,9 milijardi dolara - predstavljaju više od 99 posto ukupne aktive hrvatske središnje banke. Zbog valutne strukture financijskih obveza zemlje prema inozemstvu, približno jedna trećina međunarodnih pričuva otpada na američke dolare. Dolar je pak tijekom prošle godine izgubio približno 15 posto vrijednosti u odnosu na euro i na kunu (tečaj dolara u odnosu na kunu iznosio je krajem 2001. godine 8,36 a krajem 2002. godine 7,15 kuna za dolar). To je, ističu iz HNB-a, središnjoj banci donijelo nerealizirani (knjigovodstveni) gubitak na dolarskom dijelu imovine, izraženo u kunama. Taj gubitak, dodaju, nije bilo moguće potpuno neutralizirati ostvarenim prinosom na ukupne devizne pričuve uslijed pada kamatnih stopa na svjetskim tržištima. Iz HNB-a ističu da se još ne može govoriti o krajnjem financijskom ishodu u konkretnim brojkama, jer s prošlogodišnjim obračunom poslovanja još nisu upoznati ni članovi Savjeta HNB-a, niti je obavljen revizorski pregled tog izvješća. Kad to bude obavljeno, podaci o lanjskom poslovanju središnje banke postat će javni, najavljuju iz HNB-a. Ističu također da tekući gubitak neće biti dodatno opterećenje za državni proračun, s obzirom da središnje banke formiraju vlastite rezerve za ovakve situacije. Tako će i HNB svoj tekući gubitak pokriti vlastitim rezervama, poručuju iz HNB-a. Podsjećaju također da se početkom godine promijenio smjer kretanja svjetskim financijskim tržištima, uz ponovno jačanje dolara prema euru. To se odrazilo i na poslovne pokazatelje HNB-a i prema preliminarnim pokazateljima za prva dva mjeseca hrvatska je središnja banka na međuvalutnim promjenama ostvarila "plus" koji je približan nerevidiranom iznosu "minusa" za prethodnu godinu, ističu iz HNB-a. No, napominju i da je nemoguće predvidjeti kako će se ti odnosi odvijati u preostalom dijelu godine. Iz središnje banke također podsjećaju da određenu valutnu strukturu pričuva moraju održavati s obzirom na valutnu strukturu inozemnog duga i plaćanja za uvoz roba i usluga. Uz to, treba imati u vidu da u upravljanju državnim pričuvama sigurnost i likvidnost uloženih sredstava imaju uvijek prednost pred spekulativnim potezima usmjerenim na što veći prinos, navode iz HNB-a. 12. Krediti stanovništvu u siječnju povećani za 1,5 milijardi kuna Krediti poslovnih banaka svim sektorima u siječnju, prvom mjesecu provedbe mjera HNB-a usmjerenih ograničavanju prevelike kreditne ekspanzije, nominalno su porasli za 2,87 milijardi kuna ili za oko tri posto nominalno u odnosu na prosinac. Prve procjene pokazuju da je efektivna stopa rasta kredita (uzimajući u obzir promjene tečaja) u siječnju iznosila oko 1,7 posto, što govori o usporavanju s obzirom na podatak da je efektivna stopa porasta kredita u prosincu bila 2,3 posto. Kraj ožujka ujedno je i prva kontrolna točka za primjenu odluke HNB- a prema kojoj poslovne banke koje u prvom tromjesečju povećaju svoje plasmane za više od 4 posto u odnosu na kraj prošle godine, za to prekoračenje moraju povećati upis obveznih blagajničkih zapisa. Podatke o plasmanima u prvom tromjesečju, na dan 31. ožujka u odnosu na 31. prosinca prošle godine, poslovne banke trebaju dostaviti HNB-u do 15. travnja ove godine. HNB je, naime, sredinom siječnja donijela odluku da banke koje ostvare rast plasmana veći od 4 posto do kraja ožujka, 8 posto do kraja lipnja, 12 posto do kraja rujna i 16 posto do kraja godine moraju upisati obvezne blagajničke zapise u iznosu dvostruko većem od prekoračenja, a godišnja kamatna stopa na te zapise je 0,50 posto. Time je središnja banka reagirala na prošlogodišnju kreditnu ekspanziju koja je, po ocjeni HNB-a, najvećim dijelom bila zasnovana na povećanju zaduživanja banaka u inozemstvu, a ne na rastu domaćih depozita. U 2002. krediti banaka zabilježili su rast od 31,2 posto, pri čemu su krediti stanovništvu povećani 43 posto a poduzećima 22,7 posto. Iz podataka koje je na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka proizlazi da su krediti građanima u siječnju porasli za 1,5 milijardi kuna ili nominalno za 3,5 posto - sa 43 milijarde kuna krajem prosinca lani na 44,58 milijardi kuna na kraju prvog ovogodišnjeg mjeseca. Krediti poduzećima nominalno su porasli za 2,2 posto ili za nešto više od milijardu kuna, te su krajem siječnja iznosili ukupno 48 milijardi kuna. Na kraju siječnja ukupni krediti poslovnih banaka svim sektorima (poduzećima, stanovništvu, središnjoj i lokalnoj državi, bankama i ostalim financijskim institucijama) iznosili su 100,3 milijarde kuna, što je nominalno povećanje za 2,95 posto u odnosu na prosinac kada su iznosili 97,4 milijarde. Od toga se 48 posto odnosi na kredite poduzećima, a 44,4 posto stanovništvu. 13. Linić: Od planiranih 18 milijardi kuna investicija 85 posto domaćim izvođačima Dvadesetak javnih poduzeća ove godine planiraju investicije od ukupno 18 milijardi kuna, od čega bi oko 85 posto mogli realizirati domaći proizvođači i izvođači radova, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Najbitnije za gospodarstvo je 18 milijardi kuna investicija na hrvatskom tržištu, što je ogroman potencijal za male i srednje poduzetnike, kazao je Linić na konferenciji za novinare o poslovanju tvrtki u državnom vlasništvu od 2000. do 2003. o čijem je poslovanju na protekle četiri sjednice raspravljala i Vlada. U protekle tri godine Vlada je, ističe Linić, uspjela konsolidirati javna poduzeća, osigurati njihovo pozitivno poslovanje, pojačati njihovu investicijsku aktivnost. Prema iznijetim podatcima, dvadesetak javnih poduzeća u protekle je tri godine povećalo ukupne prihode za oko 5,5 milijardi kuna (sa 43,3 milijarde 2000. na 48,7 milijardi 2002.), dok su rashodi rasli sporije, sa 44,3 milijarde u 2000. na 45,2 milijarde u 2003. I dok su te tvrtke 2000. završile s oko milijardu kuna većim gubitkom od dobiti, 2002. su završile sa 3,4 milijarde kuna dobiti nakon prebijanja s gubicima. Naime, ukupna bruto dobit tih tvrtki u 2002. iznosi 3,8 milijardi kuna, dok je ukupni gubitak 388 milijuna kuna. Najveću bruto dobit u prošloj godini iskazuju HT (2,3 milijarde kuna), INA (854 milijuna kuna), Plinacro (181 milijun kuna). Najveći gubitak, od 227 milijuna kuna bilježi HŽ, zbog, kaže Linić, nedostatka sredstava državnog proračuna za ulaganje u željezničku infrastrukturu. HŽ se, da se ne bi zaostalo za ulaganjima u infrastrukturu, zadužio, ali njen, kao i gubitak Autoceste Rijeka- Zagreb (71 milijun kuna), te Croatia Airlinesa (23,8 milijuna kuna), Linić objašnjava investicijskim ulaganjima. Kao jedinog gubitaša u poslovanju ističe Vjesnik (41,2 milijuna kuna), što objašnjava odlukom Vlade da ga ne ukine, već se bori za njega. Linić ističe da je u javnim poduzećima broj zaposlenih u protekle tri godine smanjen za 10.000 (sa 92.359 zaposlenih 2000. na planiranih 82.387 u ovoj godini), pri čemu je socijalno zbrinjavanje provedeno uz poštivanje svih propisa. Potpredsjednik Linić odbacio je Vladi često upućivane optužbe da rasprodaje državnu imovinu. Osim drugog dijela privatizacije HT-a i objave prodaje prvih 25 posto Ine, u ovim segmentima nije bilo značajnijih procesa privatizacije, kazao je. Linić je istaknuo i da se direktnim utjecajem Vlade, putem ministre u nadzornim odborima javnih poduzeća uspjelo konsolidirati ta poduzeća. No, odbacio je mogućnost da se u zakonu o sprečavanju sukoba interesa, koji se priprema, i dalje omogući ministrima da budu članovi nadzornih odbora tih društava. Potpredsjednik Linić ponovio je danas da je, bez obzira na nastavak krize u Europi i svijetu, zbivanja u Iraku, planirani rast BDP-a Hrvatske od 4,2 posto u ovoj godini realno ostvariv. Prema statističkim podatcima gospodarski je rast u prošloj godini iznosio 5,2 posto. 14. HBOR - povoljniji uvjeti kreditiranja izvoznika, uključenje u poticaje za razvoj Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od danas primjenjuje povoljnije uvjete kreditiranja izvoznika, s kamatom za krajnje korisnike od 4,5 posto, kreće s novim programom kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama banaka inozemnih kupaca, te se uključuje u provedbu programa u turizmu "Poticaj za uspjeh", najavljeno je danas u HBOR-u. Odluke o tome u utorak je donio Nadzorni odbor HBOR-a. Predsjednik NO, ministar financija Mato Crkvenac ističe da će HBOR u ovoj godini pojačati aktivnosti podrške izvozu, realizaciji razvojnih programa. Tako će HBOR, uz već plasiranih 30 milijuna, osigurati novih 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava za male kompanije koje tek startaju, kazao je Crkvenac na konferenciji za novinare u HBOR-u. Novi je HBOR-ov program kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama banaka inozemnih kupaca. Riječ je o programu kreditiranja poslovnih banaka inozemnih kupaca kada kupuju hrvatsku robu. HBOR ima takav program kreditiranja kapitalnih ulaganja, a sada je riječ i o izvozu potrošnih dobara, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. O tom se programu već razgovaralo s BiH i ponajprije će program biti ponuđen nekim poslovnim bankama iz te susjedne zemlje, najavio je. Poboljšani su i uvjeti Programa kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba - ukida se minimalni iznos kredita (bio je 300.000 kuna), produljuje se rok otplate sa dvije na tri godine, za jedan postotni poen smanjuje kamatna stopa - sa 5,5 posto na 4,5 posto. Ta će kamatna stopa vrijediti za sve novoodobrene kredite. HBOR je u proteklih deset godina za financiranje izvoza odobrio 5,15 milijardi kuna kredita. U prošloj je godini za financiranje izvoza plasirano 1,4 milijarde kuna, a kredite je dobilo ukupno 95 tvrtki, od čega 22 s područja turizma, rekao je Kovačev. Od osnutka, 1992. do konca veljače ove godine, ukupna kreditna aktivnost HBOR-a dosegnula je 16,7 milijardi kuna, a od toga je oko 15 posto, ili 2,5 milijardi kuna plasirano u turizam. Dodatni poticaj turizmu bit će i uključivanje HBOR-a u programa Ministarstva turizma "Poticaj za uspjeh" i kreditiranju malog obiteljskog poduzetništva za ulaganja u manje objekte, obnovu starih kuća u skladu s izvornom arhitekturom, refinanciranje postojećih kredita za ulaganja u manje objekte. Svi koji imaju kvalitetan program, a pokazalo se da je svaki treći od prijavljenih programa kvalitetan, dobit će kredit jer su sredstva osigurana preko HBOR-a, Hrvatske poštanske banke i drugih banaka, istaknuo je Crkvenac. Uključenjem HBOR-a, nada se ministrica turizma Pave Župan Rusković, bit će riješen problem koji se pojavio u realizaciji tih kredita u poslovnim bankama. Poslovne banke, njih 12-13 uključenih u program, znatno su usporile dodjelu kredita iz tog programa i u posljednjih su mjesec dana odobrile svega 15 kredita, kazala je. Kovačev je sve klijente koji imaju problema u odnosima s poslovnim bankama pozvao da se izravno obrate HBOR-u koji će nastojati pomoći da se to riješi, a ako bude potrebno neke će banke skinuti s popisa nekih programa. 15. Završena 25. javna dražba Varaždinske burze Na Varaždinskoj burzi od 31. ožujka do 3. travnja održana je 25. javna dražba za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka više ministarstava te Hrvatskih voda, s ukupno ostvarenim prometom od 41.1 milijun prava. Kako su izvijestili s Varaždinske burze, od ukupno 66 udjela i isto toliko društava koliko ih je bilo ponuđeno na prodaju, prodana su 52 udjela, odnosno 78,79 posto. Prema početnim cijenama, vrijednost prodanih udjela iznosi 21.100.441 prava, dok je ukupna vrijednost prodanih paketa narasla tijekom dražbe 94,93 posto. Od ukupno 30 udjela, više od 25 posto temeljnog kapitala prodano je u društvima Obućar iz Čakovca (42,31 posto), Investprojekt iz Zagreba (33,07 posto) i Validus iz Varaždina (27,48 posto). Najduže je trajalo nadmetanje za 10,29 posto temeljnog kapitala Tvornice istegnutih metala iz Topuskog uz 69 nadjačavanja između tri inicijalno zainteresirana kupca. Cijena navedenog društva porasla je sa početnih 200 na zaključnih 1125 prava, što je porast od 462,50 posto. Najviše je, pak, porasla cijena paketa od 61 dionice (0,18 posto temeljnog kapitala) varaždinskog dioničkog društva Zagorje - za 954 posto. Najviše se potencijalnih kupaca, njih pet, zainteresiralo za Tehniku iz Zagreba, Stražaplastiku iz Huma na Sutli te zagrebački Viadukt. Najaktivnija brokerska kuća prema ostvarenom prometu je Rijeka vrijednosnice koja je za svoje klijente kupila udjele u četiri društva, vrijedne 24,97 milijuna prava. Slijede "Brokeri 21" s jednom ostvarenom kupnjom i prometom od 4,13 milijuna prava, dok je treća po uspješnosti bila brokerska kuća Fintrade sa ostvarenih 3,13 milijuna prava i kupnjom udjela u pet društava. Brokerska kuća Ceufin brokers za svoje je klijente kupila najviše pojedinačnih udjela, čak 17. Rezultati dražbe: Društvo Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % % tem.kapitala Promet Agromeđimurje d.d. Čakovec Utilis 475 494 4,0 0,1 23.712 Autotransport d.d. Šibenik Ceufin brokers 75 75 0,00 0,07 6.900 Brionka d.d. Pula Interfinance 100 100 0,00 0,10 13.900 Brodomerkur d.d. Split Fintrade 475 1.180 148,42 0,49 571.120 Brodospas d.d. Split Auctor 100 805 705,00 0,23 755.090 Cesta d.d. Pula Hita-vrijednos. 100 1.050 950,00 0,18 89.250 Ciglane Zagreb d.d. Zagreb Ceufin brokers 100 144 44,00 0,06 7.920 Česma-Šperploča d.d. Bjelovar Ceufin brokers 100 100 0,00 0,08 4.000 DI Klana d.d. Klana Fintrade 875 2.185 149,71 8,77 2.042.975 Drava d.d. Osijek Ceufin brokers 75 75 0,00 5,36 505.350 Drvoproizvod d.d. Jastrebarsko Fima-vrijednos. 100 140 40,00 0,43 54.740 Dubravica d.d. Dubravica Ceufin brokers 200 200 0,00 0,28 34.800 Etiket tisak d.d. Zagreb Ceufin brokers 50 56 12,00 7,83 23.128 Elektroda d.d. Zagreb Auctor 75 266 254,67 8,12 1.812.524 Građevina d.d. Zagreb Rijeka vrijednos. 200 800 300,00 0,33 9.600 Građevinar-Quelin d.d.Dubrovnik Fintrade 100 156 56,00 0,61 7.332 Ilirija d.d. Biograd na moru Ceufin brokers 100 104 4,00 2,53 625.352 Infosistem d.d. Zagreb ZB Brokeri 100 376 276,00 1,21 243.272 Investprojekt d.o.o. Zagreb Šted-kapital 462 1.678 263,20 33,07 422.856 Jadranka d.d. Mali Lošinj Rijeka vrijednos. 250 4440 76,00 16,54 24.200.000 Jadrankamaen d.d. Pušća Ilirika vrij. papiri 100 120 20 0,72 196.960 Japetić d.d. Jastrebarsko Hita-vrijednos. 475 1.400 194,74 0,40 43.400 Lipa Mil d.d. Zagreb Auctor 180 300 66,67 0,80 170.100 Lj.Pos. Mlin i pekare d.d. Sisak Ceufin brokers 75 75 0,00 0,19 18.000 Marimirna d.d. Rovinj Ilirika vrij. papiri 925 925 0,00 0,17 7.400 Marin Getaldić d.d. Zagreb Fima-vrijednos. 46 85 86,96 5,48 851.572 Mehanizacija d.d. Zadar Fintrade 1.000 2.120 112,00 9,73 619.040 Obućar d.o.o. Čakovec Utilis 2.310 3.519 52,34 42,31 3.519 Pismorad d.d. Zagreb Ceufin brokers 100 404 304,00 4,71 490.456 PP Maksimir Ex-Imp d.d. Zg. Fima-vrijednos. 75 462 516,00 0,04 26.796 Prigorka d.d. Sesvete Interfinance 475 745 0,00 0,36 23.275 RIZ Infotehna d.d. Zagreb Hita-vrijednos. 25 25 0,00 8,93 19.175 Slavonijatekstil d.d. Osijek Rast 900 900 0,00 0,28 27.000 Stražaplastika d.d. Hum na Sutli Fintrade 100 396 296,00 0,26 73.260 Tehnika d.d. Zagreb Auctor 225 950 322,22 0,05 105.450 Tekstilni kombinat Zg. d.d. Zg. Hypo Alpe Adria 75 75 0,00 0,09 25.650 TP Slavonijatrans d.d. Petrinja Complete line 75 75 0,00 0,74 44.700 TPK-Kotlogradnja d.d. Zagreb Ceufin brokers 25 25 0,00 4,44 185.425 TPK-Održavanje i inerg. d.d. Zg. Ceufin brokers 100 100 0,00 7,18 71.900 Trokut d.d. Novska Ceufin brokers 30 30 0,00 15,85 576.930 TUP d.d. Dubrovnik Ceufin brokers 75 75 0,00 0,32 35.475 Tvornica el. žarulja d.d. Zagreb Vrijednos. Osijek 25 25 0,00 0,09 5.950 Validus d.d. Varaždin Rijeka vrijednos. 175 273 56,00 27,48 432.978 Ventilator d.d. Zagreb Ceufin brokers 475 475 0,00 0,24 15.200 Vet. stanica D.Miholjacd.d. D.Mi. Ceufin brokers 75 75 0,00 10,81 226.125 Viadukt d.d. Zagreb Interfinance 75 190 153,33 0,20 128.820 Vladimir Gortan d.d. Pazin Ceufin brokers 75 108 44,00 13,49 319.248 Vodomaterijal d.d. Vukovar Interfinance 25 60 140,00 14,14 348.540 Zagorje d.d. Varaždin Rast 100 1.054 954,00 0,18 64.294 Zanatlija d.d. Kastav Rijeka vrijednos. 200 248 24,00 14,58 327.608 Zvečevo d.d. Požega Ceufin brokers 50 50 0,00 0,47 72.700 Tv. istegnutih meta. d.d. Topusko Brokeri 21 200 1.125 462,50 10,29 4.131.000 UKUPNO 41.131.767 16. Tri nova vrijednosna papira u kotaciji "Slobodno tržište" Varaždinske burze U kotaciju "Slobodno tržište" Varaždinske burze od četvrtka su uvrštena tri nova vrijednosna papira: Riječka industrija odjeće, zagrebačka Fotokemika i Brodsko posavska banka iz Slavonskog Broda, izvijestili su sa Varaždinske burze. Prvi dan trgovanja spomenutim vrijednosnim papirima je petak, 4. travnja. Dionicama Riječke industrije odjeće trgovat će se pod burzovnom oznakom RIO-R-A, Fotokemike pod burzovnom oznakom FTKM-R-A te Brodsko posavske banke pod oznakom BPBA-R-A. 17. U TN kotaciji Zagrebačke burze dionice Jadran - tvornice metalnog namještaja U TN kotaciju Zagrebačke burze u ponedjeljak su uvrštene redovne dionice Jadran tvornice metalnog namještaja iz Zagreba, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Trgovina tim dionicama počet će istog dana pod burzovnim simbolom JTMN-R-A. Izdano je 173.560 dionica, jedna dionica nosi jedan glas, a nominalna vrijednost jedne dionice je 300 kuna. Pravo prvokupa ili ograničenja u prijenosu vlasništva ne postoji. Sa Zagrebačke burze napominju kako su redovne dionice Jadran TMN od 23. prosinca prošle godine uključene u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira ovim dionicama obavljaju sukladno pravilima SDA. 18. Dionice Croatia osiguranja uvrštene u kotaciju JDD-a Zagrebačke burze Dionice najvećeg hrvatskog osiguravatelja Croatia osiguranja (CO), uvrštene su u ponedjeljak u Kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze, čime je CO postalo prvi osiguravatelj, ali i prvo poduzeće u pretežito državnom vlasništvu uvršteno u tu kotaciju na hrvatskom tržištu kapitala. Dionicama CO-a od 1995. godine trguje se u TN kotaciji Zagrebačke burze, a njihovo uvrštenje u kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD), proizlazi iz zakonske obveze svih dioničkih društava koja imaju temeljni kapital veći od 30 milijuna kuna te više od sto dioničara da se uvrste u kotaciju JDD, kao 'višu' kotaciju s strožim pravilima uvrštenja. Temeljni kapital CO-a iznosi 442,88 milijuna kuna i podijeljen je na ukupno 316.348 dionica, od kojih se u vlasništvu države, odnosno Hrvatskog fonda za privatizaciju nalazi 81,2 posto, a mali dioničari raspolažu s preostalih 18,8 posto dionica. Prelazak u JDD kotaciju trebao bi biti korak ka uvrštenju u najvišu, I. kotaciju, kazao je prilikom današnjeg potpisivanja Ugovora o uvrštenju član Uprave CO-a Ivan Modrić. Naime, pravila uvrštenja u JDD kotaciju, za razliku od TN kotacije, od društava zahtijevaju redovito objavljivanje svih financijskih i poslovnih izvješća, kao i informacija i činjenica koje mogu imati utjecaja na cijenu. Također, od poduzeća uvrštenih u JDD kotaciju zahtjeva se da objavljuju sve obavijesti vezane uz održavanje glavne skupštine dioničara Društva, od vremena i mjesta održavanja do donijetih odluka. Samo uvrštenje, pak, obavlja se na temelju prospekta koji mora odobriti Komisija za vrijednosne papire, a koji je za Croatia osiguranje izradila Privredna banka Zagreb, kao pokrovitelj uvrštenja. Osim Croatia osiguranja, u JDD kotaciju Zagrebačke burze do sada su uvrštene još i dionice Končar - distributivni i specijalni transformatori, a rok za uvrštenje svih društava koja zadovoljavaju zakonske uvjete ističe 25. srpnja ove godine, do kad se očekuje uvrštenje više od 200 javnih dioničkih društava. 19. Najbolji rezultati Slavonske banke u posljednjih 10 godina Slavonska banka d.d. Osijek u poslovnoj 2002. godini ostvarila je dobit prije oporezivanja od 39,5 milijuna kuna te 29,3 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što su najbolji poslovni rezultati banke u posljednjih desetak godina, izvijestila je u četvrtak Uprava banke. Cjelokupna dobit prenosi se u ostale rezerve. Ukupna aktiva banke na kraju prošle godine iznosila je 3,67 milijardi kuna, što je povećanje za 17 posto u odnosu na 2001. godinu, a ostvareni rast najvećim je dijelom rezultat intenzivne kreditne aktivnosti, navodi se u priopćenju Uprave. Depoziti klijenata na kraju prošle godine iznosili su 1,7 milijardi kuna, a ove se godine, uz obnovu postojećih, predviđa otvaranje novih podružnica u Slatini, Virovitici i Novoj Gradiški, čime banka jača poziciju na tržištu Slavonije i Baranje, ističu u banci. Napominju da je većinski vlasnik Hypo Alpe-Adria Banka svojim dobrim rejtingom pomogao ostvarivanju takvih rezultata. U Upravi Slavonske banke najavljuju kako će ove godine nastaviti razvoj elektronskog bankarstva, kartičnog poslovanja i obavljanja platnog prometa te modernizirati i proširiti mrežu bankomata. 20. Heineken o kupnji službeno obavijestio i dioničare KAPI-a Tvrtka Heineken Adria d.o.o., u vlasništvu poznate nizozemske tvrtke Heineken, poslala je u utorak dioničarima Karlovačke pivovare (KAPI) službenu obavijest o preuzimanju većinskog, 68,80 postotnog vlasničkog udjela u toj, drugoj po veličini pivovari u Hrvatskoj. U obavijesti, koju prenosi Zagrebačka burza, tvrtka Heineken Adria navodi kako je 1. travnja, temeljem Ugovora o prijenosu dionica, od dosadašnjeg vlasnika Southern Breweries Establishment, člana Lukšić Grupe, kupila ukupno 351.760 redovnih dionica KAPI-ja. Cijena je bila 1.804,59 kuna ili 234,61 eura po dionici, odnosno ukupno gotovo 634,8 milijuna kuna ili više od 82,5 milijuna eura. Te dionice predstavljaju 68,80 posto temeljnog kapitala Društva, koji ukupno iznosi 204,5 milijuna kuna. U skladu sa Zakonom o preuzimanju dioničkih društava, tvrtka Heineken Adria najavila je vlasnicima preostalih dionica Karlovačke pivovare i skoro objavljivanje Javne ponude za kupnju dionica koje daju pravo glasa na Glavnoj skupštini dioničara. Naime, ukupni temeljni kapital Karlovačke pivovare podijeljen je na 511.245 dionica nominalne vrijednosti od 400 kuna, a pravo glasa na Glavnoj skupštini dioničara nosi 510.448 dionica. Heineken Adria tako trenutno drži 68,91 posto ukupnog broja glasova u Glavnoj skupštini dioničara Karlovačke pivovare, a Javnu ponudu za preuzimanje ostatka najavljuju nakon što Komisija za vrijednosne papire odobri objavljivanje ponude za preuzimanje. Kako je najavljeno, javna će ponuda biti objavljena u Narodnim novinama, Večernjem listu i Jutarnjem listu. 21. D&B: Profil rizičnosti RH karakteriziran prijavom za članstvo u EU Hrvatski kreditni rejting za travanj i dalje iznosi DB4d, a profil rizičnosti pozitivno je karakteriziran u svjetlu prijave Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji te primanjem u CEFTA-u, stoji u izvješću bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje je u srijedu prenjela zagrebačka tvrtka za gospodarske informacije BonLine. Prema najnovijem izvješću D&B-a, u kojem se na temelju događaja iz ožujka izrađuje procjena rizičnosti za ovaj mjesec, navodi se kako će ulazak Hrvatske od 1. ožujka u punopravno članstvo CEFTA-e pridonijeti daljnjem hrvatskom napretku u međunarodnim integracijama. U izvješću se posebno prenosi izjava europskog povjerenika za vanjske poslove Chrisa Pattena koji očekuje da će u prvoj polovici travnja Europska komisija razmotriti hrvatsku prijavu te dati svoje mišljenje do 2004. godine. Navodi se i stav predsjednika Europskog parlamenta Pata Coxa kako je on uvjeren da će RH za pristup u EU biti spremna u 2007. godine. No, u izvješću D&B-a se napominje kako na cijelu situaciju još uvijek utječe 'slučaj Bobetko', "kao i izjave glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte o slobodnom kretanju generala Gotovine između Hrvatske te Bosne i Hercegovine". Ocjena rizičnosti DB4d, kojim u D&B-u Hrvatsku ocjenjuju već niz mjeseci, označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji značajan rizik od povrata uloženih sredstava. Na čelu D&B-ove ljestvice zemalja regije središnje i istočne Europe, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2d već se duže vrijeme nalaze Mađarska i Slovenija, a taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače. Začelje ljestvice, također mjesecima, zadržava Srbija i Crna Gora s ocjenom rizičnosti DB6d, koja je dodijeljena još i Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžekistanu, Gruziji, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće isplatiti. 22. Svjetska banka snizila procjene globalnog gospodarskog rasta S ratom u Iraku u punom zamahu, nakon šestomjesečnog rasta napetosti u iščekivanju njegovog početka, Svjetska banka snizila je svoje predviđanje rasta svjetskog gospodarstva za 2003. Svjetski gospodarski oporavak i dalje je "anemičan", kazao je ekonomist Svjetske banke, Philip Suttle. Banka za ovu godinu predviđa rast svjetskog gospodarstva od 2,3 posto, u usporedbi s u srpnju 2002. predviđanih 3,6 posto, i 2,5 posto u prosincu. Posljedice rata u Iraku na svjetsko gospodarstvo iznosit će 0,5 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 75 do 100 milijardi američkih dolara, kazao je Suttle. Potraje li rat duže od očekivanog, ističe on, i izazove li veće gospodarske posljedice nego su trenutno očite, svjetsko bi gospodarstvo moglo izgubiti i do 1 posto rasta BDP-a. "Cijena rata za svjetski BDP iznosit će pola posto, slično kao što je bilo i s terorističkim napadima na Sjedinjene Države u rujnu 2001", kazao je Suttle. "Očito, rat je utjecao na rast cijena nafte". Istodobno, prekid proizvodnje nafte krajem 2002. u Venezueli te slični problemi koji trenutno potresaju Nigeriju, također potresaju svjetska tržišta nafte. Teško je "praviti se da je moguće izolirati učinak rata", ističe Suttle. Snižavanje kamatnih stopa većine središnjih banaka krajem prošle godine, kako kaže, bilo je "nedvosmisleno pozitivno" za svjetsko gospodarstvo. Za zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), takozvani razvijeni svijet, Svjetska je banka snizila svoje predviđanje rasta u 2003. na 1,8 posto, s 3,1 posto u srpnju i 2,1 posto u prosincu. Što se tiče zemalja u razvoju, podigla je svoje procjene rasta na 4 posto, s u prosincu predviđanih 3,9 posto, nakon pet posto predviđanih u srpnju. 23. Statistika Pad zaposlenosti u veljači 0,4 posto - Ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je u veljači ove godine bilo 1.337.398, što je za 0,4 posto manje nego u siječnju, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom je, prema preliminarnim podacima Zavoda, broj zaposlenih u pravnim osobama u veljači iznosio 1.042.461, što je također pad za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Istodobno, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilježi porast za 0,5 posto, tako da je u veljači u obrtu i slobodnim profesijama u Hrvatskoj bilo zaposleno ukupno 231.731 osoba. Kod aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika pak nastavlja se tendencija pada. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači je u Hrvatskoj bilo 63.206 aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika, a to je za 3,4 posto manje nego u siječnju. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih krajem veljače iznosio je 362.608, što je za 1,2 posto manje nego u siječnju. Među nazaposlenima evidentiranim u HZZ-u u veljači 56,5 posto su žene. Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači je iznosila 21,3 posto, a za žene 25,3 posto. Prosječna neto plaća za siječanj 3.891 kuna - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za siječanj ove godine iznosila je 3.891 kunu, što je nominalni rast za 1,4 posto, a realni za 1 posto u odnosu na prosinac, objavio je Državni zavod za statistiku. Izraženo u kunama prosječna je neto plaća isplaćena za siječanj bila (prosječno) za 52 kune veća od one za prosinac. U odnosu pak na prošlogodišnji siječanj prosječna je neto plaća za prvi mjesec ove godine nominalno veća za 8,2 posto, a realno za 7,3 posto. Istodobno, prosječna mjesečna bruto plaća (u koje su uključena izdvajanja za porez, prirez i doprinose) po zaposlenom u pravnim osobama za siječanj je iznosila 5.527 kuna, što pokazuje nominalni porast za 0,5 posto, a realni za 0,1 posto u odnosu na prosinac 2002. U odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna je bruto plaća za siječanj ove godine nominalno viša za 7,1 posto, a realno za 6,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prva dva mjeseca rast izvoza gotovo dvostruko veći od rasta uvoza - U prva dva mjeseca ove godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 6,6 milijardi kuna ili 943 milijuna američkih dolara, dok je uvoza bio dvostruko veći i iznosio je 12,6 milijardi kuna ili 1,8 milijardi dolara. Usporede li se podaci o vrijednosti izvoza i uvoza za prva dva mjeseca ove godine s istim razdobljem 2002., izvoz izražen u kunama povećan je za 22,9 posto, a uvoz za 12,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit na kraju veljače je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio više od 5,96 milijardi kuna ili 847 milijuna dolara, a pokrivenost uvoza izvozom u tom je razdoblju bila 52,7 posto. Usporedba podataka za razdoblje od početka siječnja do kraja veljače ove godine s onima iz istog razdoblja lani, ali izraženih u američkim dolarima, pokazuje znatno veće promjene nego kod podataka izraženih u kunama - izvoz je povećan za 49,1 posto, a uvoz za 36,3 posto. Tako velika razlika posljedica je značajnog pada tečaja dolara prema kuni u prva dva mjeseca ove u odnosu na iste mjesece prošle godine. Tečaj dolara na početku ove godine, naime, bio je gotovo 17,7 posto manji u odnosu na onaj s početka 2002. godine. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i na početku ove godine ostale su zemlje Europske unije, među kojima pojedinačno prednjači Italija. Izvoz u tu zemlju u promatrana je dva u odnosu na isti lanjsko razdoblje, izražen u američkim dolarima, povećan za čak 66,5 posto, na 212,6 milijuna USD, dok je uvoz talijanskih proizvoda porastao po stopi od 56,6 posto, na 309,3 milijuna USD. Drugo mjesto najznačajnijih partnera drži Njemačka u koju je izvezeno hrvatskih proizvoda za gotovo 117 milijuna USD (porast od 17,6 posto). Istovremeno je uvoz iz Njemačke povećan 33,4 posto, na 281,7 milijuna USD. Bosna i Hercegovina, jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajan suficit u robnoj razmjeni, u promatranom je razdoblju bila treći najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Uz rast izvoza za 34,7 posto, na 108,4 milijuna USD te 2,2 postotno povećanje uvoza (na 20,08 milijuna USD), višak u robnoj razmjeni s tom zemljom u prva je dva mjeseca iznosio više od 88 milijuna USD.