FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RASPRAVA O ULOZI UN-A U POSLIJERATNOM IRAKU SVE ŽEŠĆA

WASHINGTON, 4. travnja (Hina) - Dok se američke snage primiču svojem konačnom cilju - Bagdadu, rasplamsava se rasprava o ulozi Ujedinjenih naroda u budućem Iraku kako između Sjedinjenih Država i međunarodne zajednice tako i unutar američke administracije.
WASHINGTON, 4. travnja (Hina) - Dok se američke snage primiču svojem konačnom cilju - Bagdadu, rasplamsava se rasprava o ulozi Ujedinjenih naroda u budućem Iraku kako između Sjedinjenih Država i međunarodne zajednice tako i unutar američke administracije.#L# Američki državni tajnik Colin Powell suočio se u četvrtak u Bruxellesu s jednoglasnim zahtjevom Europske unije i NATO-a da se UN-u u poslijeratnom Iraku dade ključna uloga. Powell je kazao kako bi Ujedinjeni narodi trebali biti partner u upravljanju Irakom nakon rata, ali da bi Sjedinjene Države i Velika Britanija trebale voditi tranziciju iz vojne uprave prema iračkoj vladi. "Ujedinjeni narodi će sigurno imati ulogu, ali kakva će biti njezina narav ostaje da se vidi", rekao je Powell. Ustezanje od određenog odgovora nije samo zbog toga što su još uvijek u tijeku razgovori o tome s Europskom unijom i Ujedinjenim narodima, nego i zbog internih rasprava u Bushovoj administraciji koje još uvijek traju. Podjele o tomu kakvu bi ulogu međunarodna zajednica, odnosno njezino najviše tijelo - Ujedinjeni narodi, igrali u poslijeratnom Iraku vladaju i u administraciji predsjednika Busha koji sam o tome još nije odlučio. State Department bi želio središnju ulogu UN-a u Iraku nakon okončanja američke vojne uprave. Protivnici u ministarstvu obrane i Bijeloj kući željeli bi UN-u ograničiti ulogu na humanitarne poslove, a međunarodni utjecaj na financijsku i tehničku pomoć u obnovi Iraka. Pentagon je već izradio plan poslijeratne uprave nad Irakom kojoj će na čelu biti umirovljeni američki general Jay Garner, a na čelu pojedinih ministarstava Amerikanci. On će upravljati Irakom u suradnji s američkim i britanskim okupacijskim snagama, uključujući upravljanje prebogatim rezervama nafte, sve dok SAD ne uspostavi prijelaznu iračku vladu s ograničenim ovlastima. Ovakav jednostrani plan poslijeratnog Iraka ne predviđa nikakvu važnu ulogu za UN, kao ni za europske američke saveznike. Sjedinjene Države bi UN-u rado prepustile znatan dio humanitarnog posla u Iraku, a europskim saveznicima dio financijskog tereta obnove Iraka. Obje strane u američkoj administraciji suglasne su o ulozi UN-a u humanitarnoj fazi u Iraku, ali rasprave o ulozi u obnovi, kako fizičke tako i političke infrastrukture i društvenih institucija, tek se rasplamsavaju. "Još uvijek traju rasprave o tome koliko bi snažna trebala biti uloga UN-a u obnovi zemlje", rekao je novinarima upravitelj Američke agencije za međunarodni razvitak (USAID) Andrew Natsios. "Nema rasprave o tome hoće li UN biti uključen. Raspravlja se o tome kako." Zasad administracija predsjednika Busha ne pokazuje želju uključiti bilo koga u nadzor nad Irakom. Jedan dužnosnik UN-a, upitan nakon susreta s američkim dužnosnicima što Amerikanci žele kontrolirati odgovorio je: "Od sada, sve." Komentatori u SAD-u upozoravaju na opasnosti jednostranosti SAD-a u poslijeratnom Iraku i traže snažno uključenje međunarodne zajednice u oblikovanje poslijeratnog Iraka. SAD bi se mogao naći izoliran i bez pomoći u prehranjivanju 24 milijuna Iračana, a istodobno se suočiti s osudom arapskih zemalja Bliskoga istoka da su okupatori te ugroziti izglede za mir na Bliskom istoku. Odluči li zadržati punu kontrolu u poslijeratnom Iraku SAD se neće suočiti s otporom samo protivnika rata poput Francuske, Njemačke i Rusije nego bi moglo doći do razilaženja i s najčvršćim saveznikom, Velikom Britanijom. Predsjednik Bush je nešto prije otpočinjanja rata u Iraku nakon susreta s britanskim premijerom Tonyjem Blairom kazao kako će u poslijeratnom Iraku "raditi u partnerstvu s međunarodnim institucijama, uključujući UN" i tražiti rezoluciju Vijeća sigurnosti koja će podržati "odgovarajuću upravu nakon sukoba". Britanski premijer Tony Blair je bitnu ulogu UN-a u poslijeratnom Iraku učinio središnjom točkom svoje političke strategije. Velika Britanija već nudi model za Irak, sličan onomu koji je primijenjen u Afganistanu. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw je u Bruxellesu naglasio da njegova zemlja želi da se vlast u Iraku što prije preda u ruke Iračanima i da UN u Iraku igra ulogu sličnu onoj u Afganistanu. UN bi trebao organizirati konferenciju o prijelaznoj vladi u Iraku poput one koju su za Afganistan organizirali u Bonnu 2001. i nakon šest tjedana nadzirali njezino stupanje na vlast. "Zagovaramo svima da zemlja treba biti predana iračkom narodu što je prije moguće", rekao je Straw. "Ne radi se o tome da UN upravlja poslijeratnim Irakom, nego se radi o tome da irački narod upravlja poslijeratnim Irakom." Američki analitičari drže da su prenosti ovoga modela očigledne jer bi SAD i dalje imao najveći utjecaj na oblikovanje uprave u Iraku, ali bi cijelom procesu Ujedinjeni narodi dali legitimnost i otvorili put za sudjelovanje drugih zemalja u obnovi zemlje. (Hina) sl rt

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙