ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Međunarodnu suradnju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) treba kadrovski osnažiti i maksimalno profesionalizirati, naglasio je glavni tajnik HAZU-a akademik Andrija Kaštelan, podnoseći na
redovitoj godišnjoj skupštini opširno izvješće o radu HAZU-a prošle godine.
ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Međunarodnu suradnju Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) treba kadrovski osnažiti i
maksimalno profesionalizirati, naglasio je glavni tajnik HAZU-a
akademik Andrija Kaštelan, podnoseći na redovitoj godišnjoj
skupštini opširno izvješće o radu HAZU-a prošle godine. #L#
To stajalište glavnoga tajnika najviše hrvatske znanstvene i
kulturne ustanove poduprli su večeras članovi Akademije,
jednoglasno prihvaćajući godišnje izvješće akademika Kaštelana.
Kao jedan od najvažnijih događaja u mnogovrsnoj i uspješnoj
međunarodnoj suradnji 2002. akademik Kaštelan spomenuo je to da je
HAZU (a time i Republika Hrvatska) primljena u punopravno članstvo
Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation - ESF).
I akademik Ivo Šlaus ocijenio je da je to vrlo važan događaj, za što
je uvelike zaslužan, rekao je, Akademijin Odbor za međunarodnu
suradnju. Zato se Šlaus zauzima da HAZU uloži još više truda kako bi
se našlo još više novca za međunarodnu suradnju.
Međunarodnomu ugledu i promidžbi hrvatske znanosti i kulture može
sigurno pridonijeti i Akademijina bogata nakladnička djelatnosti,
a posebice velika edicija "Hrvatska i Europa".
S tim u vezi Šlaus je predložio da se do sada objavljeni svesci te
edicije predaju Europskoj uniji (EU) te da Akademija organizira
simpozij na kojemu bi se razmotrilo koliko znanost i kultura mogu
pridonijeti europskim integracijama. Također smatra da HAZU treba
i dalje sudjelovati u raspravama o svim važnim pitanjima hrvatskoga
društva te predlagati rješenja. To se, dodao je, primjerice odnosi
i na stanje u zdravstvu, izmjene Zakona o radu i demografska
pitanja. Tako će se, rekao je Šlaus, potaknuti i mladi da se uključe
u inicijative i djelovanje HAZU-a koji je, kako je rekao,
nesumnjivo najbolja hrvatska znanstvena i umjetnička ustanova.
Kako će 2004. biti izborna godina za Akademiju, po riječima
glavnoga tajnika Kaštelana, bit će to i mogućnost da se izaberu
mlađi članovi u HAZU koji će moći odgovoriti na izazove sve
brojnijih zadaća koje stoje pred Akademijom.
Jer, upozorio je, prosječna dob akademika na kraju 2002. bila je
73,5 godina, a samo šest akademika od ukupno 150 redovitih članova
bilo je mlađe od 60 godina.
(Hina) ip sp