FR-IQ-TR-islam-Diplomacija-Obrana-Ratovi franc-afp od 3.4.03. turska mijenja strategiju FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP*3.IV.2003.Nedolazak iračkih izbjeglica u Tursku tjera Ankaru da promijeni ponašanje"Nijedan izbjeglica nije u
četvrtak prešao tursko-iračku granicu dva tjedna nakon početka rata, oduzevši tako Ankari jedan od razloga da se umiješa na sjeveru Iraka.Turska koja je nakon Zaljevskog rata 1991. bez pripreme morala prihvatiti više od petsto tisuća iračkih izbjeglica, ovaj put je, prije početka sukoba, zatražila uspostavu 'sanitarnog kordona' kako bi opravdala moguće slanje postrojba u irački Kurdistan.'Već nekoliko dana ne pozivaju se toliko na taj razlog, jer su se uvjerili da zasad nema izbjeglica', kaže neimenovani zapadni promatrač.Slabljenje humanitarne prijetnje, misli promatrač, natjeralo je Ankaru da promijeni stajalište o borbi protiv terorizma - izvlačeći pouku iz 1991., kada su pobunjenici u progonstvu iz Radničke stranke Kurdistana (PKK) iskoristili metež i ubacili se u Tursku - i o potrebi da se spriječi osnutak neovisne kurdske države na njezinoj granici.
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP*
3.IV.2003.
Nedolazak iračkih izbjeglica u Tursku tjera Ankaru da promijeni
ponašanje
"Nijedan izbjeglica nije u četvrtak prešao tursko-iračku granicu
dva tjedna nakon početka rata, oduzevši tako Ankari jedan od
razloga da se umiješa na sjeveru Iraka.
Turska koja je nakon Zaljevskog rata 1991. bez pripreme morala
prihvatiti više od petsto tisuća iračkih izbjeglica, ovaj put je,
prije početka sukoba, zatražila uspostavu 'sanitarnog kordona'
kako bi opravdala moguće slanje postrojba u irački Kurdistan.
'Već nekoliko dana ne pozivaju se toliko na taj razlog, jer su se
uvjerili da zasad nema izbjeglica', kaže neimenovani zapadni
promatrač.
Slabljenje humanitarne prijetnje, misli promatrač, natjeralo je
Ankaru da promijeni stajalište o borbi protiv terorizma - izvlačeći
pouku iz 1991., kada su pobunjenici u progonstvu iz Radničke
stranke Kurdistana (PKK) iskoristili metež i ubacili se u Tursku - i
o potrebi da se spriječi osnutak neovisne kurdske države na
njezinoj granici.
Naime, Ankara se iznad svega plaši da bi Kurdi mogli iskoristiti
sadašnji rat kako bi stekli neovisnost i tako povući za sobom
kurdsku manjinu u Turskoj.
Premda se čini da su irački Kurdi odustali od tog zahtjeva, crvena
crta koju, po mišljenju turskih diplomata, ne bi trebalo prijeći je
zauzeće kurdskih 'pešmerga' gradova Kirkuk i Mosul bogatih naftom,
u kojima živi turkmenska manjina.
Nadzor nad naftom dao bi veću važnost separatističkim težnjama
Kurda.
Dajući do znanja da se Turska neće jednostrano umiješati u Iraku,
general Hilmi Ozkoj naveo je stanoviti broj 'prijetnja' koje bi
mogle opravdati slanje dodatnih postrojba preko granice, gdje
turska vojska već ima nekoliko tisuća vojnika.
Među njima je 'dolazak velikog broja izbjeglica, nestabilnost kao
posljedica sukoba unutar naoružanih domaćih snaga, ili njihov
napadaj na civile'.
Jačanje turske vojne nazočnosti u Iraku, ustvrdio je general,
svakako bi se 'dogovaralo sa Sjedinjenim Državama' koje se odlučno
protive bilo kakvom jednostranom upletanju Turske na području
iračkog susjeda.
'Turske snage nemaju potrebu da prelaze granicu', opetovao je u
srijedu američki državni tajnik Colin Powell u prigodi posjeta
Ankari.
Dogu Ergil, profesor u Središtu za društvena pitanja u Ankari,
misli da se turska politika prema iračkom Kurdistanu može izraziti
jednostavnom formulom: Kurdi nisu kadri proglasiti neovisnost a da
prethodno ne uspostave nadzor nad Mosulom i Kirkukom, a požele li ta
dva grada, Ankara im to neće dopustiti", piše Pierre-Henry
Deshayes.