FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANC-AFP OD 3.4.03. TURSKA MIJENJA STRATEGIJU

FR-IQ-TR-islam-Diplomacija-Obrana-Ratovi franc-afp od 3.4.03. turska mijenja strategiju FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP*3.IV.2003.Nedolazak iračkih izbjeglica u Tursku tjera Ankaru da promijeni ponašanje"Nijedan izbjeglica nije u četvrtak prešao tursko-iračku granicu dva tjedna nakon početka rata, oduzevši tako Ankari jedan od razloga da se umiješa na sjeveru Iraka.Turska koja je nakon Zaljevskog rata 1991. bez pripreme morala prihvatiti više od petsto tisuća iračkih izbjeglica, ovaj put je, prije početka sukoba, zatražila uspostavu 'sanitarnog kordona' kako bi opravdala moguće slanje postrojba u irački Kurdistan.'Već nekoliko dana ne pozivaju se toliko na taj razlog, jer su se uvjerili da zasad nema izbjeglica', kaže neimenovani zapadni promatrač.Slabljenje humanitarne prijetnje, misli promatrač, natjeralo je Ankaru da promijeni stajalište o borbi protiv terorizma - izvlačeći pouku iz 1991., kada su pobunjenici u progonstvu iz Radničke stranke Kurdistana (PKK) iskoristili metež i ubacili se u Tursku - i o potrebi da se spriječi osnutak neovisne kurdske države na njezinoj granici.
FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP* 3.IV.2003. Nedolazak iračkih izbjeglica u Tursku tjera Ankaru da promijeni ponašanje "Nijedan izbjeglica nije u četvrtak prešao tursko-iračku granicu dva tjedna nakon početka rata, oduzevši tako Ankari jedan od razloga da se umiješa na sjeveru Iraka. Turska koja je nakon Zaljevskog rata 1991. bez pripreme morala prihvatiti više od petsto tisuća iračkih izbjeglica, ovaj put je, prije početka sukoba, zatražila uspostavu 'sanitarnog kordona' kako bi opravdala moguće slanje postrojba u irački Kurdistan. 'Već nekoliko dana ne pozivaju se toliko na taj razlog, jer su se uvjerili da zasad nema izbjeglica', kaže neimenovani zapadni promatrač. Slabljenje humanitarne prijetnje, misli promatrač, natjeralo je Ankaru da promijeni stajalište o borbi protiv terorizma - izvlačeći pouku iz 1991., kada su pobunjenici u progonstvu iz Radničke stranke Kurdistana (PKK) iskoristili metež i ubacili se u Tursku - i o potrebi da se spriječi osnutak neovisne kurdske države na njezinoj granici. Naime, Ankara se iznad svega plaši da bi Kurdi mogli iskoristiti sadašnji rat kako bi stekli neovisnost i tako povući za sobom kurdsku manjinu u Turskoj. Premda se čini da su irački Kurdi odustali od tog zahtjeva, crvena crta koju, po mišljenju turskih diplomata, ne bi trebalo prijeći je zauzeće kurdskih 'pešmerga' gradova Kirkuk i Mosul bogatih naftom, u kojima živi turkmenska manjina. Nadzor nad naftom dao bi veću važnost separatističkim težnjama Kurda. Dajući do znanja da se Turska neće jednostrano umiješati u Iraku, general Hilmi Ozkoj naveo je stanoviti broj 'prijetnja' koje bi mogle opravdati slanje dodatnih postrojba preko granice, gdje turska vojska već ima nekoliko tisuća vojnika. Među njima je 'dolazak velikog broja izbjeglica, nestabilnost kao posljedica sukoba unutar naoružanih domaćih snaga, ili njihov napadaj na civile'. Jačanje turske vojne nazočnosti u Iraku, ustvrdio je general, svakako bi se 'dogovaralo sa Sjedinjenim Državama' koje se odlučno protive bilo kakvom jednostranom upletanju Turske na području iračkog susjeda. 'Turske snage nemaju potrebu da prelaze granicu', opetovao je u srijedu američki državni tajnik Colin Powell u prigodi posjeta Ankari. Dogu Ergil, profesor u Središtu za društvena pitanja u Ankari, misli da se turska politika prema iračkom Kurdistanu može izraziti jednostavnom formulom: Kurdi nisu kadri proglasiti neovisnost a da prethodno ne uspostave nadzor nad Mosulom i Kirkukom, a požele li ta dva grada, Ankara im to neće dopustiti", piše Pierre-Henry Deshayes.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙