SARAJEVO, 3. travnja (Hina) - Ostavka Mirka Šarovića na dužnost predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine osim ljutitih verbalnih ispada dužnosnika njegove stranke nije prouzročila ozbiljnije posljedice.
SARAJEVO, 3. travnja (Hina) - Ostavka Mirka Šarovića na dužnost
predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine osim ljutitih
verbalnih ispada dužnosnika njegove stranke nije prouzročila
ozbiljnije posljedice.#L#
Sam Šarović odbio je prihvatiti svaku stvarnu odgovornost za
protuzakonito trgovanje s Irakom kazavši u Banjoj Luci kako je "od
dva zla izabrao manje", misleći na izbor između ostavke i smjene.
Na prijedlog predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića, također
istaknutog člana Srpske demokratske stranke (SDS) koju je
utemeljio Radovan Karadžić, u Banjoj Luci je u četvrtak ovim
povodom održano izvanredno zasjedanje entitetskog parlamenta.
To je okupljanje poslužilo uglavnom kako bi se opravdalo Šarovića i
iznijele optužbe na račun međunarodne zajednice zbog krivog
interpretiranja okolnosti pod kojima je došlo do izvoza oružja i
vojne opreme Iraku.
Oporba je međutim iskoristila ovu prigodu kako bi oštro napala SDS
uz tvrdnje da politika te stranke i ponašanje njezinih dužnosnika
dovodi u pitanje i sami opstanak entiteta.
SDS je za Šarovićevu smjenu očevidno bio pripravan jer je već u
srijedu navečer na sjednici Glavnog odbora stranke odredio
zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH
Borislava Paravca za kandidata za novog srpskog člana
Predsjedništva BiH.
Dalekosežnost mjera koje je nakon Šarovićeve ostavke, dane pod
jasnim pritiskom, najavio visoki predstavnik Paddy Ashdown nisu
međutim adekvatno procijenjene.
Skandal izazvan suradnjom bosanskih Srba s režimom Sadama Huseina
kao i afera protuzakonitog špijuniranja što ga je provodila vojska
bosanskih Srba poslužili su međunarodnoj zajednici kao povod za
poduzimanje radikalnih mjera kojima će se demontirati sadašnji
ustroj vojnih snaga i sustava obrane u BiH.
Ukinućem paradržavnog tijela pod nazivom Vrhovno vijeće obrane
Republike Srpske stvorene su pretpostavke da se zapovjedanje
entitetskim oružanim snagama prenese na državnu razinu kao i da se
uspostavi učinkoviti državni nadzor nad vojskama u BiH.
Uz brisanje odrednica u entitetskom ustavu koje govore o
"nezavisnosti" i "suverenitetu" Republike Srpske na taj je način
otvoren put ukinuću jednog od posljednjih simbola de iure
nepostojeće državnosti ovog entiteta.
"Još uvijek previše ljudi misli kako je Republika Srpska država a ne
entitet u sastavu BiH", kazao je Ashdown obrazlažući izmjene
entitetskog ustava istaknuvši pri tom kako posljednjih afera ne bi
ni bilo da je RS djelovala kao sastavni dio BiH.
Još 11. studenog 2002. godine glavni tajnik NATO-a George Robertson
u pismu predstavnicima vlasti u BiH i njezinim entitetima naveo je
kako ta zemlja mora dobiti ministarstvo obrane i zajedničko vojno
zapovjedništvo ako želi ući u program "Partnerstvo za mir".
Mirko Šarović osobno je odgađao provedbu reformi koje su trebale
pomoći ispunjenju ovih zahtjeva a nakon njegove smjene otvoren je
put za uklanjanje zapreka koje su uporno postavljali bosanski Srbi
protiveći se bilo kakvom ozbiljnom preustroju obrane u BiH.
Kako je u četvrtak najavljeno u Sarajevu, Robertson će zajedno s
članovima Stalnog vijeća NATO-a 10. travnja posjetiti BiH a ovaj
put njegovi sugovornici vjerojatno će imati mnogo sluha za zahtjeve
koji dolaze iz Bruxellesa.
Ranije je objavljeno kako u NATO-u procjenjuju da BiH ne treba više
od osam mjeseci kako bi ispunila uvjete za primanje u "Partnerstvo
za mir".
(Hina) rm sb