ZAGREB, 1. travnja (Hina) - Većina parlamentarnih klubova danas se u Saboru zauzela samo za nužne, tehničke izmjene važećeg Izbornog zakona, a klubovi koji su najavili amandmane (SDP, DC, IDS) izrazili su spremnost od njih odustati
ako se oko toga postigne međustranački konsenzus.
ZAGREB, 1. travnja (Hina) - Većina parlamentarnih klubova danas se
u Saboru zauzela samo za nužne, tehničke izmjene važećeg Izbornog
zakona, a klubovi koji su najavili amandmane (SDP, DC, IDS)
izrazili su spremnost od njih odustati ako se oko toga postigne
međustranački konsenzus.#L#
Klubovi su istaknuli da demokratičnost države uvelike ovisi o
konsenzualnom donošenju izbornih pravila, kao i o tome da će
prihvaćanjem zakonskih izmjena parlamentarni izbori u Hrvatskoj po
prvi puta biti održani dva puta zaredom po istom zakonu.
Većina klubova usprotivila se najavljenim amandmanima jer izlaze
iz konteksta predloženih izmjena - promjene Ustava i primjena
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Vladimir Šeks (Klub HDZ-a) upozorio je da su amandmani protivni
saborskom Poslovniku gdje je određeno da se mogu odnositi samo na
odredbe zakona koje se predlažu mijenjati, iznimno i na one zbog
usklađivanja s Ustavom, međunarodnim integracijama ili vezano uz
odluke Ustavnog suda.
S takvim stavom složio se i Joško Kontić (Klub HSLS-a), rekavši da
bi rasprava o amandmanima dovela u pitanje legalnost
parlamentarnog rada.
Mato Arlović je najavio da je Klub SDP-a spreman odustati od
amandmana ako se postigne takav dogovor među parlamentarnim
strankama.
"Ako smo po tom izbornom zakonu mogli pobijediti 3. siječnja zašto
ne bi mogli ponovno steći povjerenje birača za formiranje vladajuće
koalicije", rekao je Arlović.
Luka Trconić je rekao da HSS podržava predložene zakonske izmjene,
najavivši da će HSS povući iz saborske procedure svoj prijedlog
izbornog zakona ako SDP povuče svoje amandmane.
SDP amandmanima predlaže ukidanje posebne liste za dijasporu,
smanjenje broja zastupnika sa 151 na 131, poluotvorene liste,
zabranu da gradonačelnici, župani, dožupani, članovi gradskih
poglavarstava budu zastupnici, da izborna šutnja prestaje
zatvaranjem biračkih mjesta.
I Klub DC-a spreman je odustati od amandmana, kojima predlažu
smanjenje broja zastupnika, šest izbornih jedinica uz promjenu
njihovih granica, osnivanje povjerenstva za nadzor financiranja
izborne kampanje i financijskog statusa izabranih zastupnika.
IDS predlaže dvostruko pravo glasovanja nacionalnih manjina, da u
svakoj jedinici bude samo jedan nositelj liste, da se glasovanje
Hrvata u BiH regulira međudržavnim sporazumom, ali je također
spreman od njih odustati ako to učine ostali klubovi.
U raspravi je ostalo otvoreno pitanje glasovanja dijaspore, iako
većina klubova drži da se predstavnicima dijaspore mora osigurati
da budu birani i da biraju po važećem zakonu.
HDZ traži da se zastupnici dijaspore, kao i do sada, biraju u
posebnoj jedinici, i to najmanje njih šest, a više ovisno o izlasku
birača dijaspore na izbore, odnosno primjenom nefiksne kvote.
HB je istoga stajališta i smatra da se apstinencija birača iz
dijaspore može riješiti dopisnim glasovanjem putem pošte, a DC
predlaže i uvođenje elektronskog glasovanja putem računala.
I HSLS smatra da je primjena nefiskne kvote u ovom trenutku
optimalno rješenje za glasovanje dijaspore.
SDP pak drži da se biračko pravo dijaspore mora vezivati uz
stranačke liste, da imaju pet zastupničkih mjesta, te da bi Hrvati u
BiH morali svoje biračko pravo ostvariti samo u toj državi.
Klub HNS/PGS/SBHS drži da bi na idućim izborima pod pojmom
'dijaspora' trebali glasovati samo oni građani koji su iselili iz
Hrvatske i njihovi potomci, a ne i Hrvati koji su autohtono
stanovništvo ili konstitutivni narodi drugih država.
Zlatko Kramarić (Klub LS-a) upozorio je da će se s donošenjem
Izbornog zakona premašiti ustavni rok, koji predviđa da izborna
pravila moraju biti poznata najmanje godinu dana prije izbora.
"Najbliža nedjelja ustavnom roku je 28. ožujka iduće godine, a taj
smo rok već premašili", rekao je.
Po pitanju glasovanja nacionalnih manjina, svi klubovi prihvatili
su rješenja predviđena u Ustavnom zakonu o pravima manjina, koji
manjinama jamči osam, umjesto dosadašnjih pet zastupnika.
IDS i HNS podržali su zahtjev Kluba nacionalnih manjina za
dvostrukim pravom glasovanja manjinskih predstavnika, odnosno da
im se uz glasovanje za stranačke liste omogući i glasovanje po
etničkoj pripadnosti, čemu se protivi većina parlamentarnih
stranaka.
(Hina) tr/daju sšh