BIH-CRKVA NA KAMENU-1.IV. PRITISAK NA HRVATE I SRBE U BIH

BiH CRKVA NA KAMENU 1. travnja 2003. Na tragu istine Nakon austro-ugarske okupacije BiH 1878. god. b-h Hrvati i Srbi od nove su vlasti imenovani jedinim krivcima za sve nevolje ove zemlje. Tradicijska hodočašća hercegovačkih pravoslavaca u manastir Ostrog i na Cetinje, gdje su se nalazili posmrtni ostaci vladike Petra I. Petrovića, predstavljala su veliki problem za austro- ugarsku vlast. Na prijedlog upravitelja BiH K?llaya, koji je bio upoznat sa srpskom kulturnom tradicijom, prišlo se pripremama za prijenos posmrtnih ostataka kneza Lazara iz Ravanice u manastir Žitomislić. Hercegovačko-zahumski mitropolit Serafin Perović sa ?živim interesiranjem? prihvatio je K?llayev prijedlog jer je sam namjeravao da manastir Žitomislić učini ?privlačnijom točkom? pravoslavnih vjernika u Hercegovini. Prozrijevši K?llayeve namjere o sprječavanju komunikacije između Hercegovine i Crne Gore, Sinod Srpske pravoslavne crkve odbio je sudjelovanje u predloženom projektu. Slične mjere poduzimao je K?llayev režim i prema vezama Hrvata Hercegovine s Hrvatima u Dalmaciji. Prilikom otvaranja Kačićeva spomenika u kolovozu 1890. god. u Makarskoj austro-ugarske vlasti u Hercegovini utjecale su preko svojih povjerljivih ljudi da što manje Hrvata iz Hercegovine ode na ovu svečanost. Ipak su i pored policijskih djelovanja Hrvati iz mostarskog, stolačkog i ljubuškog kotara bili nazočni u velikom broju na svečanosti u Makarskoj. Slične aktivnosti razdvajanja b-h Hrvata i Srba od njihovih naroda u Hrvatskoj i Srbiji poduzima i danas međunarodna uprava u BiH. Na taj način tobože želi se sačuvati BiH od ?genocidne najezde s Istoka i sa Zapada?. Međutim, upada u oči da isti zagovornici otpora ?domaćem? Istoku i Zapadu (bošnjački profesori, književnici, studenti) razumijevaju kao normalnu stvar da se u BiH održavaju obuke policijskih i obavještajnih dužnosnika uz nadzor i sudjelovanje vojnih instruktora iz Irana. Naime, temeljem kaznenih prijava Federalnog MUP-a prije nešto manje od godinu dana otvorena je istraga protiv petorice bivših visokih dužnosnika bošnjačke tajne službe AID-a. Polaznici kampa Pogorelica navodno su obučavani za atentate na političke protivnike, prisluškivanje, kompromitiranje osoba u javnosti te izvođenje drugih terorističkih djelatnosti. Kada je takva aktivnost završila sudskim procesom, bošnjački intelektualci organiziraju se i potpisuju peticije s ciljem da se zaustave sudski procesi. Istina je da bi akcija međunarodnih vojnih snaga (IFOR) 15. veljače 1996. u kampu Pogorelica u okolici Fojnice pala u zaborav da se nije dogodio 11. rujan 2001. u SAD-u. (...)