DEN HAAG, 31. ožujka (Hina) - Prvostupanjsko vijeće Haškog suda osudilo je u ponedjeljak Mladena Naletilića Tutu na 20, a Vinka Martinovića Štelu na 18 godina zatvora za zločine počinjene na području Mostara i Jablanice tijekom 1993.
godine.
DEN HAAG, 31. ožujka (Hina) - Prvostupanjsko vijeće Haškog suda
osudilo je u ponedjeljak Mladena Naletilića Tutu na 20, a Vinka
Martinovića Štelu na 18 godina zatvora za zločine počinjene na
području Mostara i Jablanice tijekom 1993. godine. #L#
"Naletilić i Martinović odgovorni su za mnogo nanesene boli i sada
moraju snositi posljedice svojih djela", zaključilo je
prvostupanjsko vijeće na čelu s kineskim sucem Liuom Daqunom,
proglašavajući ih krivima za progon mulimanskih civila i
zlostavljanja kako muslimanskih zatočenika tako i civila.
Obojica su proglašena krivima i po osobnoj i po zapovjednoj
odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i
običaja i povrede Ženevskih konvencija, počinjene prije deset
godina nad muslimanskim vojnicima i civilima mostarskog područja.
Naletilić je tada zapovijedao Kažnjeničkom bojnom, a Martinović
antiterorističkom jedinicom "Vinko Škrobo" u sklopu te bojne.
I Naletilić i Martinović ozbiljna su izraza saslušali presudu.
Sudsko vijeće, u kojemu su, osim Liu Daquna, još sutkinje Maureen
Clark i Fatoumata Diarra, prihvatilo tvrdnju Tužiteljstva da se na
području samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg Bosne, gdje su
počinjeni zločini, dogodio međunarodni sukob.
"Kao i u prijašnja dva slučaja - slučaj Blaškić i slučaj Kordić -
postoje opsežni dokazi o raspoređivanju Hrvatske vojske i njezine
opreme na području Hercegovine tijekom razdoblja na koje se
optužnica odnosi, objasnilo je Sudsko vijeće. Sudsko vijeće ističe
da postoje opsežni dokazi prema kojima je Republika Hrvatska
pokušala prikriti izravno sudjelovanje u sukobu u BiH, a izneseni
su u "predsjedničkim transkriptima".
"Ovo je prvo Sudsko vijeće koje se oslonilo na dio "predsjedničkih
transkripata" kao nedvojbenih dokaza kojima je utvrđeno
sudjelovanje predsjednika RH Franje Tuđmana u događajima u Herceg
Bosni", pojasnilo je Sudsko vijeće.
U sukobu međunarodnog karaktera sudionici su obavezni poštivati
Ženevske konvencije o zaštiti civila i ratnih zarobljenika.
Prelazeći optužnicu točku po točku, sutkinja Clark je kazala da je
utvrđeno da je Naletilić bio zapovjednik Kažnjeničke bojne te da
zločini koje je počinio uključuju mučenje, nanošenje teških patnji
i povreda, protupravni rad, bezobzirno razaranje koje nije
opravdano vojnom nužnošću, pljačku privatne i javne imovine, i
protupravno premještanje muslimanskog civilnog stanovništva.
Zločini za koje ga se tereti počinjeni su u Mostaru, u Širokom
Brijegu, na Heliodromu, te u selima Sovići i Doljani.
Sudsko vijeće je utvrdilo da je Naletilić imao ključnu ulogu u
mučenju i nehumanom postupanju prema ratnim zarobljenicima,
pripadnicima Armije BiH, kao i prema civilnom stanovništvu i
njihovoj imovini.
Naletilićevo je ponašanje poslužilo kao obrazac njegovim
vojnicima, istaknulo je Sudsko vijeće, tako da je on odgovoran za
ponašanje svojih podređenih prema ratnim vojnicima i civilima.
Što se tiče optužnice koja se odnosi na Vinka Martinovića Štelu,
Sudsko je vijeće istaknulo kako je u njegovu slučaju utvrđeno da je
on zapovijedao antiterorističkom jedinicom "Vinko Škrobo" u sklopu
Kažnjeničke bojne. Martinović je uz protupravni rad, nanošenje
teških patnji i nečovječno postupanje i uz protupravno
premještanje civilnog stanovništava Mostara proglašen krivim i za
ubojstvo. "Martinoviću je utvrđena i krivnja za najgnusniji
zločin, ubojstvo", objasnio je sudac Daquen. Zločini za koje je
Martinović proglašen krivim počinjeni su na području crte
bojišnice u Mostaru.
Kao otegotne okolnosti sudsko vijeće je navelo njihove zapovjedne
položaje i činjenicu da se niti jedan niti drugi nisu dobrovoljno
predali Međunarodnom sudu u Den Haagu.
Sudsko vijeće kao olakotnu okolnost nije uzelo u obzir tvrdnje
branitelja Mladena Naletilića o njegovom lošem zdravstvenom
stanju.
(Hina) bis rb