ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić zaželio je Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava (HHO) na obilježavanju 10. godišnjice osnutka što manje posla, a premijer Ivica Račan poručio je u pismu da će
imati još pune ruke posla.
ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić
zaželio je Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava (HHO) na
obilježavanju 10. godišnjice osnutka što manje posla, a premijer
Ivica Račan poručio je u pismu da će imati još pune ruke posla.#L#
Obojica su međutim istaknula važnu i nezamjenjivu ulogu HHO-a u
zaštiti ljudskih prava, te razvoju demokracije i civilnog društva u
Hrvatskoj u proteklih deset godina.
Zaštitu je od HHO-a u tom razdoblju zatražilo 16.272 građana, a
uspjelo ih se zaštiti oko 25 posto.
Tako mali postotak uspješnosti predsjednik HHO-a Žarko Puhovski
objašnjava činjenicom da su im se građani obraćali u trenucima
očaja tek kada nigdje drugdje nisu uspjeli dobiti zaštitu.
Rad HHO-a opisao je "kao moljakanje i gnjavljenje, te tužakanje
države državi koja je dužna štiti ljudska prava, a najviše ih krši,
jednog državnog tijela drugome, radi zaštite prava čovjeka koja su
iako sva i nisu upisana u zakone, starija i od svakog pravnog
sustava i pravne države".
"Od okupljenih samozvanaca u zaštiti ljudskih prava, HHO je postao
nevladina udruga koja se uvažava i smatra bitnom u razvoju civilnog
društva", rekao je Puhovski.
Sadašnjoj vlasti zamjera što zbog "nedopustive greške"
Ministarstva pravosuđa koje je registriralo istoimenu udrugu, HHO
još nije registriran. Napomenuo je pritom i da HHO ne uživa ni
potporu iz državnog proračuna.
Smatra nedopustivim i što sadašnja vlast nije izmijenila "stari
nekompetentni upravni aparat koji se navodno bavio ljudskim
pravima, a stvarno je sabotirao pokušaje zaštite ljudskih prava".
Puhovski je uz pokušaje bivše vlasti da onemogući njihov rad
govorio i o zatvorenosti u unutarnjim odnosima i sukobima u HHO-u
zbog kojih su u niz slučajeva propuštali činiti što su morali.
Božidar Novak, jedan od osnivača HHO-a, podsjetio je da je HHO prvi
skupio i objavio sve dokumente o Međunarodnom kaznenom sudu i da je
hrvatsku Vladu redovito izvještavao o kršenju ljudskih prava
tijekom Domovinskog rata.
"Da je vlast poklanjala više pažnje tim izvješćima danas bi s Haškim
sudom imali manje problema", ocijenio je Novak.
Jedan od prvih članova HHO-a Omer Rak u pismu pročitanom na skupu
podsjetio je na "neprijateljski odnos vlasti i javnosti na pojavu i
djelovanje HHO-a kada su njegovi članovi smatrani izdajicama i
prodanim dušama, a kada je za članstvo u Odboru trebalo biti ludo
hrabar".
Podsjećajući i na zanimanje tajnih službi za članove odbora Izet
Aganović, član HHO-a od osnivanja, poželio je da se više nikada
nikome ne dogodi da ga policija bez naloga i bez ikakvog povoda
izvodi iz kuće. Smatra da HHO-a stoga i dalje mora djelovati na
razvijanju civilnog društva, koje će biti korektiv vlasti.
Po Aganovićevom mišljenju, zbog opasnih uvjeta rada preminulo je
pet utemeljitelja HHO-a.
Osam preminulih članova HHO-a, među kojima je i pet osnivača, su
Mika Tripalo, Joško Kulušić, Sulejman Mašović, Luka Vincetić,
Jovan Nikolić, Petar Mrkalj, Karmen Bašić, Mirko Francessci i
Milena Drakulić.
Pozivu na svečano obilježavanju 10. obljetnice rada HHO-a u
Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci odazvali su se brojni
predstavnici izvršne, sudbene i zakonodavne vlasti.
(Hina) ggrb so