ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Političari i većina novinara nezainteresirani su za demografske teme, koje su veće strateško pitanje za hrvatsko društvo od izgradnje autoceste Zagreb-Split, izjavio je danas profesor zagrebačkog Ekonomskog
fakulteta Jakov Gelo na tribini "Demografska pustoš u Hrvatskoj", koju je organiziralo Povjerenstvo HDZ-a za Grad Zagreb.
ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Političari i većina novinara
nezainteresirani su za demografske teme, koje su veće strateško
pitanje za hrvatsko društvo od izgradnje autoceste Zagreb-Split,
izjavio je danas profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Jakov
Gelo na tribini "Demografska pustoš u Hrvatskoj", koju je
organiziralo Povjerenstvo HDZ-a za Grad Zagreb. #L#
Gelo smatra da su demografski problemi pogubniji za gospodarski
razvoj od dugogodišnje stagnacije gospodarstva i daleko važniji od
toga hoće li se Hrvatska za pet godina uključiti u EU.
"Problem je u tome što Hrvatska nema populacijsku politiku",
izjavio je Gelo, ilustriravši to podatcima da je prošle godine prvi
put u povijesti u Hrvatskoj rođeno manje od 40 tisuća djece, ne
računajući godine Drugoga svjetskog rata i 1915., kad je
stanovništvo pogodila velika epidemija. Prvi put je, kako je dodao,
umrlo 10 tisuća stanovnika više nego se rodilo.
Saborska zastupnica Jadranka Kosor uvodno je istakanula da su
demografski problemi s kojima se suočava Hrvatska prvorazredno
političko pitanje, koje zaslužuje posebnu saborsku raspravu.
"U Saboru i Vladi ne govori se o demografskim problemima, a javnost
malo zna o tome", izjavila je Kosor, dometnuvši kako su podatci o
demografskom kretanju stanovništva u Hrvatskoj upozoravajući jer
2030., po svemu sudeći, nećemo imati radno sposobnog stanovništva,
a do 2050. država će imati oko milijun stanovnika manje nego danas.
"To su podatci nad kojima bi se svaka vlada i sabor trebali
zamisliti", izjavila je Kosor.
Govoreći o ekonomsko-demografskim perspektivama, Anđelo Akrap,
također profesor s Ekonomskog fakulteta, istaknuo je kako
postojeća demografska kretanja ne osiguravaju održiv razvoj radne
snage. Po njegovoj ocjeni, čitav mirovinski sustav urušit će se
ovakvim trendovima. Kako osigurati 40 tisuća visokoobrazovanih
stručnjaka godišnje, kad se toliko godišnje ne rađa djece, upitao
je Akrap, napomenuvši da se prema čitavom sklopu demografskih
problema političari i Sabor ponašaju krajnje neodgovorno.
Uvoz radne snage, na što neki ekonomisti računaju, velika je
iluzija, izjavio je Akrap, dodavši kako radna snaga ide tamo gdje su
zarade velike, što Hrvatska u perspektivi ne može osigurati.
Po njegovoj ocjeni, dok kod bitnih čimbenika društva ne sazrije
svijest o važnosti problema, priče o upozoravajućim demografskim
trendovima bit će bez rezultata.
O nacionalnom programu demografskoga razvitka, koji je Sabor
jednoglasno prihvatio 1996., govorio je Marijan Križić, glavni
urednik tjednika "Fokus". Po njegovim riječima, taj program
pridonio je određenom demografskom oporavku, međutim nakon 2000.,
kada su poništene sve njegove mjere, Hrvatska je upala u "baltički
sindrom" - sve većeg broja umrlih od živorođenih.
(Hina) mc