TRIBINA O DEMOGRAFSKOJ PUSTOŠI U HRVATSKOJ

ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Političari i većina novinara nezainteresirani su za demografske teme, koje su veće strateško pitanje za hrvatsko društvo od izgradnje autoceste Zagreb-Split, izjavio je danas profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Jakov Gelo na tribini "Demografska pustoš u Hrvatskoj", koju je organiziralo Povjerenstvo HDZ-a za Grad Zagreb. #L# Gelo smatra da su demografski problemi pogubniji za gospodarski razvoj od dugogodišnje stagnacije gospodarstva i daleko važniji od toga hoće li se Hrvatska za pet godina uključiti u EU. "Problem je u tome što Hrvatska nema populacijsku politiku", izjavio je Gelo, ilustriravši to podatcima da je prošle godine prvi put u povijesti u Hrvatskoj rođeno manje od 40 tisuća djece, ne računajući godine Drugoga svjetskog rata i 1915., kad je stanovništvo pogodila velika epidemija. Prvi put je, kako je dodao, umrlo 10 tisuća stanovnika više nego se rodilo. Saborska zastupnica Jadranka Kosor uvodno je istakanula da su demografski problemi s kojima se suočava Hrvatska prvorazredno političko pitanje, koje zaslužuje posebnu saborsku raspravu. "U Saboru i Vladi ne govori se o demografskim problemima, a javnost malo zna o tome", izjavila je Kosor, dometnuvši kako su podatci o demografskom kretanju stanovništva u Hrvatskoj upozoravajući jer 2030., po svemu sudeći, nećemo imati radno sposobnog stanovništva, a do 2050. država će imati oko milijun stanovnika manje nego danas. "To su podatci nad kojima bi se svaka vlada i sabor trebali zamisliti", izjavila je Kosor. Govoreći o ekonomsko-demografskim perspektivama, Anđelo Akrap, također profesor s Ekonomskog fakulteta, istaknuo je kako postojeća demografska kretanja ne osiguravaju održiv razvoj radne snage. Po njegovoj ocjeni, čitav mirovinski sustav urušit će se ovakvim trendovima. Kako osigurati 40 tisuća visokoobrazovanih stručnjaka godišnje, kad se toliko godišnje ne rađa djece, upitao je Akrap, napomenuvši da se prema čitavom sklopu demografskih problema političari i Sabor ponašaju krajnje neodgovorno. Uvoz radne snage, na što neki ekonomisti računaju, velika je iluzija, izjavio je Akrap, dodavši kako radna snaga ide tamo gdje su zarade velike, što Hrvatska u perspektivi ne može osigurati. Po njegovoj ocjeni, dok kod bitnih čimbenika društva ne sazrije svijest o važnosti problema, priče o upozoravajućim demografskim trendovima bit će bez rezultata. O nacionalnom programu demografskoga razvitka, koji je Sabor jednoglasno prihvatio 1996., govorio je Marijan Križić, glavni urednik tjednika "Fokus". Po njegovim riječima, taj program pridonio je određenom demografskom oporavku, međutim nakon 2000., kada su poništene sve njegove mjere, Hrvatska je upala u "baltički sindrom" - sve većeg broja umrlih od živorođenih. (Hina) mc