RFE 29. III. ZBOG INOZEMNOG DUGA I IRAČKOG RATA BANKE BI MOGLE POVUĆI SVOJ KAPITAL

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 29. III. 2003. Detonatiranje hrvatske krize: bauk špekulativnog kapitala. Prilog Milana Gavrovića. Stručnjaci strahuju da bi brzi rast inozemnog duga, ali i rat u Iraku, mogao navesti banke da povuku svoj kapital iz Hrvatske u kojoj su dosad ostvarivale vrlo visoke profite. Da način poslovanja banaka može biti vrlo opasan nedavno je dramatično upozorio hrvatski ministar gospodarstva, dr. Ljubo Jurčić. 'Stanje nije prirodno kad u nekom gospodarstvu banke ostvaruju ekstraprofite, a poduzeća ekstragubitke. Banke su čak u jačoj poziciji nego država, što je posljedica njihovog monopolskog položaja', ustvrdio je on u intervjuu tjedniku Feral Tribune. Vlast na to ipak nije reagirala, iako su postojala zastrašujuća iskustva niza drugih država u kojima su banke osvojile slične pozicije kao u Hrvatskoj. Nezavisni ekonomisti najčešće spominju slučaj Argentine u kojoj je, na primjer, bankarska grupa Intesa napustila zemlju čim su prestali teći ogromni prihodi. Neki čak tvrde da je to bio detonator teške krize koja je slijedila. Intesa je inače vlasnik Privredne banke, druge po veličini u Hrvatskoj. Slično ponašanje špekulantskog kapitala, pogodilo je prije toga Tursku, a još prije čak i jakog gospodarstva Južne Koreje i drugih zemalja jugoistočne Azije. Procjenjuje se kako opasnost da se slično dogodi i u Hrvatskoj raste zajedno s povećanjem inozemnog duga. A upravo su banke, zajedno s državom koja se zaduživala za budžet, povećale u prošloj godini hrvatski inozemni dug za ukupno 5 milijardi dolara. Na to su ih navele goleme zarade koje su njihovi strani vlasnici ostvarivali na svoj kapital; oko 20 posto godišnje ili tri puta više nego u zemljama Europske unije. To nije posljedica snage hrvatskih poduzeća i bogatstva građana, već bankarskog monopola. One ostvaruju ekstraprofite, a poduzeća ekstragubitke, rekao je ministar Jurčić. Destabilizacija gospodarstva, odnosno argentinski, turski ili korejski scenarij može se dogoditi i u Hrvatskoj ako 'kapital iz bilo kojeg razloga ocijeni da njegovo zadržavanje u sustavu postaje suviše rizično ili manje profitabilno u odnosu na alternativne mogućnosti ulaganja'. To je rekao guverner Hrvatske Narodne banke dr. Željko Rohatinski u intervju za novi broj Poslovnog tjednika. U međuvremenu sve važniji postaje još jedan element: rat u Iraku. Treba pretpostaviti da se netko u Vladi pita kako će on utjecati na ponašanje špekulativnog kapitala koji još uvijek muze prezaduženu Hrvatsku. Iako se vlada, barem kad je o gospodarstvu riječ, dosad ponašala kao da se Hrvatske ne tiče ništa od onoga što se događa u svijetu. A i ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ocijenio je njen način rada 'vatrogasnim'. (RFE)