HRVATSKA: BDP ZA 2002. REALNO VEĆI 5,2 POSTO

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Hrvatska je u 2002. ostvarila rekordno visoku stopu gospodarskog rasta u usporedbi s nizom proteklih godina - bruto domaći proizvod (BDP) za prošlu godinu realno je veći za 5,2 posto u odnosu na 2001.#L# Takav je porast BDP-a temeljen na ekspanziji domaće potražnje, prije svega osobne potrošnje (s povećanjem za 6,6 posto) i snažnog rasta bruto investicija (za 10,1 posto), a među djelatnostima koje su zabilježile najviše stope rasta bruto dodane vrijednosti su trgovina (12,7 posto) i građevinarstvo (13,9 posto). U zadnjem prošlogodišnjem kvartalu ostvaren je visok porast BDP-a od 5,9 posto u odnosu na istom razdoblje godine prije, pokazuju podaci o procjenama tromjesečnog obračuna BDP-a upravo objavljeni na web stranicama Državnog zavoda za statistiku. To je uz rast u prethodnim tromjesečjima (od 4,3; 4 i 6,5 posto) za cijelu 2002. rezultiralo realnim porastom BDP-a, prema preliminarnim podacima, za 5,2 posto, što je daleko najbolja stopa ostvarena zadnjih godina. U 2001. stopa rasta BDP-a iznosila 3,8 posto, u godini prije 2,9 posto, dok je 1999. zabilježen pad od 0,9 posto, nakon usmjerenog 2,5 postotnog povećanja u 1998. Pokazalo se tako da se usporavanje u svjetskom gospodarstvu nije odrazilo na respektabilan porast hrvatskog BDP-a za 2002., ostvaren u situaciji kade su i u (pojedinim) zemljama EU kao i mnogim tranzicijskim državama stope rasta (osjetno) manje od prvotno očekivanih. Kod sagledavanja nesumnjivo vrlo povoljnog podatka o 5,2 postotnom porastu BDP-a za 2002, međutim, treba ipak imati u vidu i neke druge pokazatelje, prije svega one o kretanju inozemnog duga i deficita na tekućem računu platne bilance. Hrvatska je prošlu godinu završila i s rekordno visokim inozemnim dugom od 15,2 milijarde američkih dolara, koji je već premašio razinu od 60 posto BDP-a koja se smatra "upozoravajućom". Lani je vanjski dug nominalno povećan za četiri milijarde dolara, od čega je gotovo trećina posljedica promjena tečaja eura prema dolaru, a glavni kreatori novog zaduživanja bile su banke i država. Deficit tekućeg računa platne bilance u 2002. osjetno će premašiti prvotna očekivanja i, prema procjenama HNB-a mogao bi biti veći od 1,3 milijarde dolara i biti viši od 6 posto BDP-a, prema umjerenih 3,8 posto u 2001. Porast tog manjka uglavnom je potaknut pogoršanjem trgovinske bilance, u 2002. zabilježen je rekordno visoki deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom od 5,8 milijardi dolara (hrvatski robni izvoz ne pokriva ni polovicu robnog uvoza). Kako dugoročno stabilnog razvoja nema bez izvoza, i svi ovi pokazatelji upućuju na bitno pitanje za hrvatsko gospodarstvo - potrebu promjena u modelu rasta koji se u Hrvatskoj pretežno oslanja na impulse s domaćeg tržišta i na unutrašnjoj potrošnji, zasnovanoj i na zaduživanjima pojedinih sektora, uključujući i stanovništvo (ukupni rast kredita poslovnih banaka stanovništvu lani je iznosio rekordnih 43 posto). Statistički podaci o obračunu BDP-a po kategorijama potrošnje pokazuju da se prošlogodišnji rast BDP-a temeljio prije svega na dinamičnom kretanju osobne potrošnje, koja je u 2002. zabilježila najveći realni porast posljednjih godina, od 6,6 posto, te na investicijama u fiksni kapital koje su realno povećane za 10,1 posto u odnosu na godinu prije, a rastu drugu godinu zaredom. Istodobno, fiskalna konsolidacija već treću godinu zaredom utječe na smanjenje državne potrošnje koja je u 2002. realno pala za 1,8 posto. Uz državnu potrošnju na usporavanje dinamike rasta BDP-a utjecalo je kretanje neto izvoza. Dok je izvoz roba i usluga u 2002. realno povećan za samo 1,2 posto, snažan rast domaće potrošnje utjecao je na povećanju potražnju za inozemnim dobrima te je uvoz realno porastao za 8,8 posto. Podaci pak o obračunu bruto dodane vrijednosti pokazuju da su djelatnosti s najvišim stopama rasta u 2002. (u odnosu na godinu prije) građevinarstvo s rastom od 13,9 posto i trgovina na veliko i malo, za 12,7 posto. Visoke stope rasta bruto dodane vrijednosti ostvarene su i u hotelijerstvu za 7,5 posto, prijevozu i vezama 6,8 posto, dok je industrija zabilježila realni rast od 4 posto. (Hina) ds ds