NOVAC ZA LIJEČENJE OVISNIKA NAJMANJE TROŠEN NA NJIH

Piše Tamara Marinković ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Centri za suzbijanje ovisnosti koji su nenamjenski trošili novac morat će uskoro vratiti dobiveno, a ostat će i bez financijske potpore države, izjavio je dr. Ante Barbir, predstojnik Vladina Ureda za prevenciju ovisnosti.#L# Pedesetak centara i nevladinih udruga do kraja ožujka treba izvijestiti Vladin Ured za prevenciju ovisnosti jesu li dobiveni novac lani utrošili za potrebe rada s ovisnicima. "U protivnom, centri će morati vratiti novac za kojega se pokaže da je potrošen nenamjenski, rekao je u razgovoru za Hinu dr. Barbir, čiji je Ured lani sa 4,2 milijuna kuna financirao rad više udruga i centara. "Ostat će i bez daljnje financijske potpore države, koja je za rehabilitaciju ovisnika u ovoj godini osigurala 2,8 milijuna kuna", dodao je dr. Barbir. Prva izvješća koja su stigla u Ured pokazuju da je u "znatnom broju" centara novac trošen na sve drugo, a najmanje na liječenje i rehabilitaciju ovisnika. Barbir upozorava da se centri, osim putem njegova Ureda, financiraju iz još nekoliko izvora - novčanim potporama gradova, županija, Ministarstva zdravstva i Vladina ureda za udruge. Poneki centri tako godišnje raspolažu i s 1,5 milijun kuna. Izvješća o financijskom poslovanju, koja su dosad pristigla u Ured, pokazuju primjerice da je novac uglavnom trošen na plaće zaposlenih, a zabilježene su i brojne nepravilnosti oko isplata honorara. Primjerice, u jednom je slučaju djelatnik samom sebi ispisivao ugovor o djelu, što je protuzakonito, dok je u drugom centru novcem za liječenje ovisnika plaćan postdiplomski studij. Na Klinici za liječenje ovisnosti u KB Sestre milosrdnice, kojoj je lani dodijeljeno 205 tisuća kuna za liječenje ovisnika, mjesečno je isplaćivano 16 tisuća kuna bruto osobi zaposlenoj u toj bolnici. Nepravilnosti su uočene i kod kupnje test trakice na droge koje centri nabavljaju. Predviđeno je da se svaka narudžba skuplja od 20 tisuća kuna obavlja preko natječaja, što često nije činjeno. Dr. Barbir smatra da postojeći sustav nema smisla jer nema kontrole rada centara. "U njih je uloženo previše novca, a nemaju program rada." Objasnio je da su oni zamišljeni kao tijelo koje će koordinirati savjetovališta za suzbijanje ovisnosti, škole, državno odvjetništvo i terapijske zajednice, no da to nije slučaj. "Zbog toga se i moglo dogoditi da inspekcija Ministarstva zdravstva utvrdi manipulacije s nalazima o broju heroinskih ovisnika u nekim centrima. Nakon donošenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti, što se očekuje ovoga proljeća, započet će uspostava novoga sustava skrbi o ovisnicima, u čemu će glavnu ulogu imati Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) te županijski zavodi za javno zdravstvo. U sklopu HZJZ-a trebat će preciznije odrediti zadaće centara u skladu s potrebama županija u kojima djeluju, kao i urediti da se centri financiraju iz jednog izvora, čime bi se omogućio nadzor njihova rada. Centri bi ujedno trebali preusmjeriti svoje preventivne aktivnosti ka konzumentima sintetičkih droga, kojih je sve više, kaže dr. Barbir. Naime, trend u Hrvatskoj jest da se smanjuje broj heroinskih ovisnika, a raste broj korisnika sintetičkih droga, pa je tako u prošloj godini zabilježeno 700 posto više zapljena tih droga. Lani je zabilježen pad heroinskih ovisnika. U 2002. registrirano je 960 novih ovisnika a godinu prije 1.025. U Hrvatskoj je ukupno registrirano oko 8000 konzumenata heroina, ali se pretpostavlja da ih ima oko 15 tisuća. (Hina) mt vl