ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Samoubojstva poznatih ličnosti iz svijeta zabave ili politike puno češće dovode do 'efekta oponašanja', nego samoubojstva nepoznatih osoba o kojima izvješćuju mediji.
ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Samoubojstva poznatih ličnosti iz
svijeta zabave ili politike puno češće dovode do 'efekta
oponašanja', nego samoubojstva nepoznatih osoba o kojima
izvješćuju mediji.#L#
Do tog je zaključka došao Simon Stack sa suradnicima sa Sveučilišta
u Detroitu, nakon analize tristotinjak slučajeva u dosad
objavljene 42 studije, a rezultate je objavio u stručnom časopisu
"Journal of Epidemiology and Community Health".
Najočitiji je primjer tog 'efekta oponašanja' još nerazjašnjena
smrt Marylin Monroe u kolovozu 1962. Naime, sljedećih je mjeseci
stopa samoubojstava porasla za 12 posto.
No i novinska izvješća o samoubojstvima nepoznatih osoba mogla bi,
prema Stackovu mišljenju, navoditi suicidne osobe na oponašanje.
Televizija, prema njegovim tvrdnjama, nema tako snažan učinak kao
što su tiskani mediji. Stack to objašnjava time što novine
detaljnije izvješćuju o samoubojstvu, a tekst se može uvijek iznova
iščitavati.
Najnovije studije u Švicarskoj i Austriji pokazale su kako bi se
broj 'oponašatelja' mogao smanjiti, kad bi se mediji držali
određenih smjernica vezanih za učestalost i način izvješćivanja o
samoubojstvima.
(Hina) kt vm